Što je Vaclav Havel rekao o “Oluji”

Češki predsjednik Vaclav Havel podržao je u kolovozu 1995. hrvatsku oslobodilačku operaciju Oluja, iako su u njoj poginula i dva češka vojnika u misiji UNCRO-a.

Hrvatsko-češko društvo podsjeća da je načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske, general Zvonimir Červenko, koji je dao zapovijed za početak operacije Oluja, bio češkog porijekla. Njegov pradjed je 1860. iz Češke doselio u Popovaču i prezivao se Červenka. O operaciji Oluja 5. kolovoza 1995. Vaclav Havel je rekao:

“Hrvatska je bila suviše strpljiva, ostavila je dovoljno vremena međunarodnoj zajednici da sukob s pobunjenim hrvatskim Srbima razriješi pregovorima. Međutim, zbog neuspjeha svih diplomatskih akcija i pregovora Hrvatska se odlučila za samostalnu vojnu akciju: krenula je u ofenzivu kako bi ponovno uspostavila svoju teritorijalnu cjelovitost.

Iako se nitko od nas ne raduje zbog ove ofenzive i shvaćamo da se tako ne rješavaju sporovi među narodima unutar države i svi shvaćamo koliko ovakva ofenziva ugrožava civilno stanovništvo i slično, ipak ne možemo sve zaraćene strane u balkanskom sukobu trpati u isti koš.

Hrvatski položaj je malo drugačiji nego, na primjer, položaj Srba u Bosni ili čak tih krajinskih Srba. To je na kraju krajeva međunarodno priznata država u definiranim granicama, koja je dugo vremena nekako davala priliku međunarodnoj zajednici da  riješi sukob s pobunjenim krajinskim Srbima, da posreduje u političkim pregovorima.

Međunarodna zajednica to nije postigla i stoga je Hrvatska odlučila krenuti u ovu ofenzivu kako bi obnovila integritet svoje države.

Žalimo zbog vojne operacije, ali Hrvatska je međunarodno priznata država i ova operacija ne može se uspoređivati s onim što radi Karadžićeva divlja vojska. Mislim da je to važno razlikovati.”

Vaclav Havel je bio veliki humanist i mirotvorac koji je mnogo od komunizma propatio i u ranoj mladosti i kao politički zatvorenik u ondašnjoj komunističkoj Češko-Slovačkoj.

Uz Havela najveći i istinski saveznici Hrvatske u teškim vremenima bili su turski predsjednik Sulejman Demirel, mađarski predsjednik Arpad Göncz, njemački kancelar Helmuth Kohl i ono najvažnije – veliki papa Ivan Pavao II.

M.M. /Foto: Hrvatsko-češko društvo