Stručnjak o žestokim reakcijama iz Srbije: Kakva prijetnja? Anušić je dobro odgovorio

Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisali su deklaraciju o jačanju obrambene suradnje koja bi trebala pridonijeti sigurnosti jugoistoka Europi

Deklaraciju su u Tirani potpisali ministri obrane triju zemalja Ivan Anušić, Pirr Vengu i Ejup Maqedonci. Deklaracijom, kojoj mogu pristupiti druge države, ističe se važnost zajedničkih odgovora na sigurnosne izazove, hibridne prijetnje i druge rizike koji bi mogli ugroziti regionalnu stabilnost.

Srpske vlasti potom su objavile da je Srbija bila spremna razmotriti suradnju u dobroj vjeri s Hrvatskom i Albanijom, no da “ova inicijativa, koja se provodi bez Srbije, ali uz Prištinu, predstavlja otvorenu provokaciju i grubo ignoriranje stvarnosti na terenu”.

Srbija: Očekujemo hitan odgovor

“Očekujemo hitan odgovor iz Zagreba i Tirane o stvarnim namjerama i krajnjim ciljevima ove opasne vojno-sigurnosne igre. Srbija neće dopustiti nikakve jednostrane akcije koje bi mogle ugroziti naš teritorijalni integritet, sigurnost građana i mir u regiji”, stoji u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova Srbije.

Ubrzo je i ministar Anušić odgovorio Srbiji:

“Prošlo je vrijeme u kojem je Hrvatska pitala Beograd što smije i kako treba raditi i to se više nikada neće ponoviti. Već 35 godina smo samostalna država, prošli smo pet godina agresije i politike koja je zastupala takav narativ.

Hrvatska će potpisivati deklaracije s kim želi, a suradnja s Albanijom i Kosovom usmjerena je na razmjenu znanja, suradnju vojnih industrija te potporu euroatlantskom putu Albanije i Kosova”, napisao je Anušić.

Geopolitički stručnjak dr. Vlatko Cvrtila za Net.hr izjavio je da se slaže s ministrom Anušićem te smatra da je Srbiji dobro odgovorio.

“Hrvatska, kao članica NATO-a i EU-a, preuzima odgovornost za dugoročnu stabilizaciju regije. Potpisivanjem sporazuma s državama poput Albanije, koja je u NATO-u, Hrvatska doprinosi stabilizaciji Kosova, gdje su prisutne naše mirovne snage. Hrvatska ima pravo djelovati u skladu sa svojim interesima, a ne prema željama Srbije”, objašnjava Cvrtila.

Dodaje da je pakt potpisan između Hrvatske, Albanije i Kosova primarno usmjeren na jačanje obrambene suradnje i povezivanje zajedničkih sigurnosnih interesa između dviju članica NATO-a, Hrvatske i Albanije, te Kosova, a koje se nalazi pod međunarodnim protektoratom.

U širem kontekstu, države diljem Europe sve češće se udružuju kroz obrambene sporazume, osobito u pogledu zajedničke nabave vojne opreme i jačanja sigurnosnih kapaciteta, što je posebno važno u aktualnim globalnim okolnostima.

“Ovaj sporazum nije usmjeren protiv bilo koje države, a otvoren je i za pristupanje drugih zemalja. Unatoč tome, Srbija je reagirala vrlo oštro, što je dio šireg političkog obrasca u kojem Beograd često daje pretjeranu važnost određenim događajima kako bi ih prikazao kao sigurnosnu prijetnju.

Kroz narativ o vanjskoj ugrozi, Srbija nastoji oblikovati unutarnjopolitički diskurs, no realna opasnost za srpske interese u ovom slučaju teško se može argumentirati”, smatra Cvrtila.

Plenković Vučiću: RH, Albanija i Kosovo ne trebaju pitati Beograd

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je odgovorio srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću nakon što je kritizirao potpisivanje vojnog sporazuma između Zagreba, Tirane i Prištine, kazavši da tri zemlje za taj dogovor nisu trebale pitati ‘ni Srbiju ni NATO’. Plenković je rekao da su Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisali taj ‘memorandum na temelju svojih odluka i svojih procjena te za to ne trebaju pitati nikoga, ni Srbiju ni NATO’.

“To je memorandum o zajedničkoj suradnji, tu nema nikakvog neprijateljskog karaktera”, rekao je Plenković.

Aludirao je na to da Vučić s obzirom na situaciju u Srbiji traži probleme negdje drugdje. “Ali u ovom tekstu ih nema”, naglasio je. Hrvatski premijer je dodao da memorandum pomaže naporima Kosova i Albanije u njihovim reformama i razmjeni iskustava.

D.M. /Foto: pxll