Tonino Picula ne zna kad je Đurđevdan. Propisno se obrukao

Tonino Picula danas je, gostujući na N1, komentirao izjavu Milana Kneževića, jednog od trojice crnogorskih političara koji su proglašeni nepoželjnima u Hrvatskoj.

“Znači, moj đed Milan po kome nosim ime, zalud je poginuo na Đurđevdan 1945. godine, oslobađajući Karlovac od ustaša i nacista….” objavio je Knežević na društvenim mrežama.

“Knežević je spomenuo da je njegov djed poginuo u borbi za oslobađanje Karlovca na Đurđevdan 1945. godine, što je 28. lipnja. Čudno je da je Karlovac trebalo oslobađati nakon Berlina koji je pao koncem travnja, a Dan pobjede u Europi se slavi 8. odnosno 9. svibnja”, kazao je samouvjereni Picula.

Blagdan Jurjevo katolici slave 23. travnja, a pravoslavci Đurđevdan (po julijanskom kalendaru) 6. svibnja. Jurjevo  ili  Đurđevdan je proljetni blagdan oživljene prirode, a u narodnim pjesmama početak hajdukovanja protiv Turaka (“Đurđev danak hajdučki sastanak”).

U povijesnim dokumentima piše da su partizani ušli u Karlovac 6. svibnja 1945., a bile su to 3. crnogorska, 4. i 9. krajiška, 7. banijska i 34. hrvatska divizija u sklopu koje je bila i Karlovačka udarna brigada.

U ovom slučaju nerado priznajem da je (što se ulaska partizana u Karlovac tiče) crnogorski političar u pravu, a da je Tonino Picula ozbiljno pogriješio.

Nisu to znali i ni novinari N1 ni portala Direktno i drugi koji dižu u nebesa Tonina Piculu pišući kako je “očito lekciju crnogorskom četniku” ili da je “raskrinkao Đeda Milana”. Bit će ipak da je Picula raskrinkao samoga sebe i kolporterski obrazovane novinare.

Moja procjena je da Picula zamijenio blagdane pravoslavne crkve, Đurđevdan i Vidovdan ( koji se slavi 28. lipnja), a oba datuma kod Srba, osim vjerskog karaktera u srpskoj povijesti imaju i mitološki kontekst.

No, zamjena blagdana pravoslavne crkve, ako je to uzrok zabune u Piculinoj glavi, ne umanjuje neozbiljnost njegove nadmene i ironizrajuće izjave o Milanu Kneževiću i partizanima u Karlovcu.

M. Marković/Foto: hrt