Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta usvojio je Izvješće o Srbiji kojeg je predstavio Tonino Picula. Za razliku od ranijeg nacrta, ovo je izvješće puno opširnije i kritičnije prema srpskim vlastima te zaključuje da je napredak te zemlje u euro integracijama zaustavljen.
S 51 glasom za, 14 protiv i 10 suzdržanih Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta izglasao je konačnu verziju Izvješća o Srbiji, koje je pripremio Picula.
Kako piše N1 Srbija, izvješće je znatno oštrije i opsežnije od prvotnog nacrta, predstavljenog 17. ožujka. Naime, konstatira se da je napredak Srbije prema članstvu u EU-u zaustavljen.
Pobrojani su ključni problemi na područjima demokracije, vladavine prava, medijskih sloboda, izbornih uvjeta i odnosa s Kosovom, a kompromisni amandmani iznjedrili su i nove kritike te precizni zahtjevi, ne samo prema srpskim vlastima, već i prema Europskoj komisiji.
Europski parlament podržava najavljenu obustavu novca namijenjenog Srbiji i poziva Komisiju da zaustavi dalju isplatu sredstava u okviru Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan.
U tekstu se navodi da se proces pristupanja EU temelji na zaslugama, ali da je i “reverzibilan”, te da Srbija mora ne samo usvajati, nego i u potpunosti provoditi zadane reforme. Ocijenjeno je da jaz između zakonskog usklađivanja i stvarne provedbe i dalje potkopava napredak Srbije.
Srbija je ostvarila ograničen ili gotovo nikakav napredak u ispunjavanju kriterija u mnogim pregovaračkim poglavljima. Obveze povezane s otvaranje Klastera 3 su u velikoj mjeri neispunjene. Stoga se od Europske komisije traži da se svaki nazadak Srbije odrazi i na tempo, odnosno opseg financijskih potpora.
Istaknuto je produbljivanje političke krize u Srbiji, poglavito u kontekstu prosvjeda koji traju od studenog 2024. godine. Ključni čimbenici krize su rastuća polarizacija, ograničen parlamentarni dijalog i oslabljeno povjerenje u institucije, a u tom kontekstu se posebno osuđuju uvrede, klevete i govor mržnje upućene zastupnicima Europskog parlamenta, što uključuje i članove misije EP-a koja je boravila u Srbiji od 22. do 24. siječnja.
Osim poziva na slobodne i proširene izbore, izvješće je prošireno zahtjevom da se zaustave pritisci i zastrašivanja birača te kupnja glasova, zatim sprječavanje zlouporabe javnih i administrativnih resursa, osiguravanje ravnopravnih uvjeta za političke aktere te okončanje nekažnjivosti za izborne nepravilnosti.
Kao primjer navedeni su lokalni izbori 29. ožujka ove godine koji su u 10 općina protekli uz incidente, prijetnje, napade na novinare, aktiviste i promatrače, stvaranje paralelnih biračkih popisa, dovoženje birača iz drugih dijelova zemlje te upadanje u prostorije oporbenih stranaka.
Ozbiljan korak unazad Srbije na putu prema EU predstavljaju “Mrdićevi zakoni”, koji su usvojeni po hitnom postupku, bez javne rasprave i bilo kakvog obrazloženja te bez uključivanja pravosuđa. Njihova je primjena već dovela do ukidanja mjesta tužitelja za organizirani kriminal, čime se poništava napredak ostvaren reformama pravosuđa nakon ustavne reforme iz 2022. godine.
Ugrožene temeljne slobode
Što se, pak, tiče očuvanja temeljnih sloboda, navodi se da su mirni prosvjednici, studenti, aktivisti i novinari bili izloženi represivnim mjerama, što uključuje prekomjernu uporabu sile, policijsko nasilje, nasumična privođenja i uhićenja, politički progon, zastrašivanje, nezakonit nadzor, rodno uvjetovano internetsko uznemiravanje, zlouporabu osobnih podataka i nezakonita protjerivanja. Zbog toga se traže hitne, nepristrane i transparentne istrage svih navoda.
U tekstu se osuđuje i nasilje neformalnih skupina koje djeluju nekažnjeno, napadaju prosvjednike i imaju bliske veze s vladajućom strankom.
U tom kontekstu, proširen je i pooštren dio izvješća koji se odnosi na pad nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu, što je i bio povod za početak prosvjednog vala. Navodi se da u istrazi nije bilo značajnog napretka te se ukazuje na proturječne izjave dužnosnika, moguću manipulaciju ili nemar u vezi s dokazima te nedopušten utjecaj na tužiteljstvo.
Navodi se i da postoje izvješća o korištenju špijunskih softvera protiv aktivista, novinara i organizacija civilnog društva te upotrebi zvučnog topa. Uz to, sumnja se da su pretpristupna sredstva EU korištena za nabavu biometrijskog i forenzičnog softvera od sankcionirane ruske tvrtke.
Primijećeni su i pogoršani uvjeti rada za novinare i medije, verbalni napadi političkih dužnosnika, koncentracija vlasništva te nedostatak pluralizma i rastući utjecaj provladinih medija.
Sjedenje na više stolica
Usklađenost Srbije sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU među najnižima je među državama kandidatkinjama. Posebno se kritiziraju veze Srbije s Rusijom i Kinom, politika balansiranja između EU i drugih geopolitičkih aktera, vojna suradnja s Rusijom te nabava kineskog naoružanja i nadzorne tehnologije. U tekstu izvješća se poziva i na zatvaranje Rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu, za koji se navodi da djeluje kao baza ruske vojne obavještajne službe GRU te na prekid vojne suradnje s Rusijom.
Uz to, od Srbije se očekuje da procesuira odgovorne za napad u Banjskoj 2023. godine te se osuđuje napad na kanal Ibar–Lepenac na sjeveru Kosova u studenome 2024. godine. Dodaje se da su sastavni dio europske perspektive normalizacija odnosa i provedba odnosa s Kosovom te da su Briselski i Ohridski sporazum pravno obvezujući za obje strane.
Srbija se u tom kontekstu treba prestati protiviti članstvu Kosova u regionalnim i međunarodnim organizacijama. Ističe se da eurointegracije ne mogu ići ruku pod ruku sa “srpskim svetom”, koji se opisuje kao faktor podrivanja mira i stabilnosti.
Piculino izvješće podsjeća da je financiranje putem Plana rasta za Zapadni Balkan uvjetovano postojanjem demokratskih institucija, slobodnih i poštenih izbora, pluralističkih medija, neovisnog pravosuđa, vladavine prava, ljudskih prava i konstruktivnog angažmana u normalizaciji odnosa s Kosovom.
Zbog toga su europarlamentarci zabrinuti što je Europska komisija u siječnju ove godine Srbiji odobrila prvu isplatu iz Instrumenta za reforme i rast, bez objašnjenja koji su kriteriji bili ispunjeni. Uz to, traži se i suspenzija potpora preko Vlade Srbije zbog izostanka jasnog i vjerodostojnog napretka u području vladavine prava, slobode medija i izbornih uvjeta.
M.M. /Foto: hrt
