Važno upozorenje Putinu: ‘Hitno nešto učini, na rubu smo revolucije iz 1917.’

Vođa ruske Komunističke partije Rusije Genadij Zjuganov, u govoru u ruskom parlamentu upozorio je da bi Rusija mogla suočiti s ponavljanjem boljševičke revolucije iz 1917. ako hitno ne poduzme korake za rješavanje rastućeg nezadovoljstva zbog posrnulog gospodarstva. 

“Rekli smo vam deset puta – gospodarstvo će se urušiti. Prvo tromjesečje bilo je potpuna katastrofa. Ako hitno ne poduzmete financijske, gospodarske i druge mjere, na jesen ćemo se suočiti s onim što se dogodilo 1917. Nemamo pravo to ponoviti”, poručio je Zjuganov u ruskom parlamentu,  misleći na dolazak Vladimira Lenjina na vlast nakon svrgavanja posljednjeg ruskog cara Nikole II. Romanova, prenosi britanski The Times.

Iako se Komunistička partija, druga stranka po veličini u ruskom parlamentu, predstavlja kao nasljednica ideja Vladimira Iljiča Lenjina i Karla Marxa, naširoko je se smatra pseudooporbom Kremlju, čija je svrha Rusima pružiti iluziju demokracije.

No, istina jest da Kremlj posljednjih tjedana muku muči zadržati nezadovoljstvo građana pod kontrolom. Naime, Zjuganovljeve izjave uslijedile su nakon što je Viktorija Bonja, jedna od najpoznatijih i najutjecajnijih ruskih manekenki, modela i influencerica, bivša televizijska zvijezda i inače odana podržavateljica ruskog vođe koja – nimalo iznenađujuće, ne živi u Rusiji, nego na Zapadu, točnije u Monaku – optužila Kremlj da ne uspijeva riješiti niz problema, od gospodarstva do ograničenja interneta.

Njezin 18-minutni videozapis na Instagramu pogledan je više od 30 milijuna puta otkako ga je objavila prošlog tjedna.

‘Vladimire Vladimiroviču, ljudi te se boje‘

“Vladimire Vladimiroviču, ljudi te se boje”, ustvrdila je Bonja, obraćajući se ruskom vođi Vladimiru Putinu. “Ljudi te se boje, blogeri te se boje, umjetnici te se boje, guverneri te se boje. A ti si predsjednik naše države”, rekla je, između ostaloga, Bonja – koja je kasnije obrisala svoj video uradak.

Kremlj je, pak, odbacio Bonjinu tvrdnju – i ne samo njezinu, nego brojnih kremaljskih propagandista, ruskih influencera i proratnih vojnih blogera – da se ruskog čelnika drži u neznanju jer se dužnosnici “boje” reći mu istinu o sve većim problemima s kojima se suočava Rusija. “Znate koji je rizik? Ljudi će se prestati bojati, a sada ih se stišće poput opruge, i jednog dana ta će opruga puknuti”, rekla je Bonja, koja nije spomenula rat u Ukrajini.

Čak je i ruska državna agencija za ispitivanje javnog mnijenja priznala da je Putinova popularnost pala na najnižu razinu od početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022. godine. Sada 66 posto Rusa odobrava njegove poteze, što je pad od 11 postotnih bodova od prosinca, prema Vtsiomu. Iako je ta brojka prema zapadnim standardima izuzetno visoka, treba imati na umu da Kremlj kontrolira sve nacionalne medije te da u Rusiji zapravo nema stvarno oporbenih stranaka, podsjeća Times.

‘Nju slušate, a nas ignorirate‘

Pad potpore Putinu dijelom je uzrokovan gušenjem aplikacije za razmjenu poruka Telegram, najpopularnije takve platforme koju koriste deseci milijuna Rusa – od običnih građana do poslovnih ljudi i vojnika – ali i raznim drugim ograničenjima interneta, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo ruskih građana, posebno od kada je usluga mobilnog interneta sve češće nedostupna ne samo u dalekim i izoliranim krajevima zemlje, nego i u Moskvi i Sankt Peterburgu.

Kremlj je, što je vrlo neobično za Putinov režim, prihvatio i reagirao na kritike i objavio kako “radi na rješavanju problema koje je Bonja identificirala”, a Zjuganov se požalio da je Kremlj reagirao na njezin istup, a ignorirao pozive njegove stranke na djelovanje. “Učinili smo sve što smo mogli da podržimo Putina, njegovu strategiju i politiku. A onda ova dama iz Monaka – nju su poslušali!”, rekao je ogorčeno.

Njegova zabrinutost zbog ponavljanja slavne revolucije iz 1917. godine, koja je rezultirala sa sedam desetljeća komunističke vlasti, u nekim je krugovima izazvala porugu i podsmijeh.

“To nisu komunisti – to su nekakvi antikomunisti”, komentirao je politički analitičar Abas Galjamov, nekadašnji pisac govora ruskog čelnika, koji je u Rusiji proglašen “stranim agentom” i godinama živi u egzilu. “Neka čudna vrsta komunista”, ocijenio je, pak, Jurij Butusov, utjecajni ukrajinski novinar.

Bonjine izjave izazvale su žestok napad voditelja ruske državne televizije Vladimira Solovjova, najpoznatijeg prokremaljskog i proratnog propagandista. “Nije na ovoj istrošenoj bludnici da otvara svoja prljava usta”, rekao je  optuživši ju da radi za Zapad.

Otuđeni i opsjednuti vladar

Influencerica mu je brzo uzvratila, najavivši da će pokrenuti peticiju kako bi bio uklonjen s televizije.

“Želim postaviti pitanje svim nama ženama – u kojem trenutku smo propustile trenutak kada su žene počele biti vrijeđane na nacionalnim TV kanalima?”, komentirala je. Također je objavila videosnimku generiranu umjetnom inteligencijom u kojem je prikazana kao Spiderwoman koja tuče Solovjova i Vitalija Milonova, prokremaljskog zastupnika, koji je sugerirao da je prostitutka ili skupa pratnja.

Ipak, Bonja je brižno pazila da ne kritizira samog Putina, što je izazvalo nagađanja da su njezine izjave orkestrirane iz Kremlja kako bi se stvorio dojam da vlast reagira na probleme. Također se pokušala distancirati od ruske oporbe u egzilu. “Nisam s vama, ja sam s narodom”, rekla je ona u video objavi.

“Ne znam što će mi se dogodi… ali vrijedilo je jer nisam mogla ne iskoristiti svoj glas… Bila bi to izdaja moje ruske duše da nisam progovorila. Tako mi je drago da se naš glas čuo u Kremlju”, rekla je.

U međuvremenu, Putinovi kritičari već dugo ocjenjuju da je ruski vladar sve više udaljen od briga običnih ljudi te da je opsjednut ratom u Ukrajini i “slavom” sovjetske ere. U srijedu je, po Putinovom nalogu, Akademija Federalne sigurnosne službe (FSB) u Moskvi, tajne službe nasljednice KGB-a, preimenovana u čast Feliksa Dzeržinskog

, prvog šefa Čeke, zastrašujuće sovjetske tajne policije.

‘Slab Putin ne koristi ni sigurnosnom aparatu‘

Dzeržinski je Čeku, preteču podjednako zloglasne tajne službe KGB, osnovao 1917. godine. Njegovi agenti ubili su desetke tisuća navodnih “klasnih neprijatelja” tijekom razdoblja poznatog kao “Crveni teror”, kampanje masovnog ubijanja civila raznih profila, za koje su boljševici sumnjali da bi mogli podržavati kontrarevoluciju. Njegov kip srušen je u Moskvi 1991. tijekom prodemokratskih prosvjeda uoči raspada Sovjetskog Saveza. Akademija FSB-a, nosila je njegovo ime od 1962. do 1993. godine.

Unatoč tome što Rusija nije uspjela poraziti Ukrajinu tijekom više od četiri godine rata, nema znakova da je Putin spreman smanjiti svoje osvajačke ambicije u toj zemlji. U utorak je ponovno usporedio “specijalnu vojnu operaciju” Kremlja s pobjedom Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom te pohvalio žene i djecu što “pletu čarape” za vojnike na bojištu.

Tatjana Stanovaja, poznata ruska politička analitičarka koja živi u egzilu, kaže da “ostarjeli i distancirani Putin” riskira gubitak kontrole zbog “unutarnjeg raskola” uzrokovanog gušenjem interneta.

“Ne može niti sklopiti mir u Ukrajini niti dobiti rat koji je započeo”, napisala je ona u članku za trust mozgova Carnegie centar za Rusiju i Euroaziju.

“Putinova glavna prednost oduvijek je bila njegova snaga. Slab Putin nikome ne koristi – pa ni sigurnosnom aparatu zemlje”, zaključila je Stanovaja, prenosi The Times.