Nikola Kajkić: Hrvatski jezik i latinica nisu dobro došli u Borovo, Negoslavce, Trpinju …

Na trećoj sjednici  Županijske skupštine Vukovarsko-srijemske županije  u noviom sazivu dominirale su dvije teme; financije i – ćirilica!

Žučna rasprave prethodila je usvajanju odluke o davanju prethodne suglasnosti na prijedloge statuta osnovnih škola Bobote, Borova, Bršadina, Markušice, Negoslavaca i Trpinje.

Vršiteljica dužnosti  pročelnice Upravnog odjela Jadranka Mustapić-Karlić u svom je izlaganju spomenula kako spomenute škole – u kojima se nastava provodi na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu osim nastave Hrvatskoga jezika koja se provodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu – od 2005. godine nisu imale statut usklađen sa zakonom što je sablaznilo dio vijećnika iz opozicijskih redova.

– Upravo smo čuli kako je pročelnica priznala da obrazovni sustav nije djelovao unutar zakonskog okvira. Šokiran sam. Inače, SDP i ja osobno zalažemo se za to da se manjinama omogući sve ono što je sukladno pozitivnim zakonskim normama – poručio je Darko Benić (SDP) s govornice.

U istom smjeru nastavila je Kristina Bakula (Most):

– Dakle, škole kojima je osnivač VSŽ djelovale su bez statuta i protuzakonito od 2005. godine. To je problem, kao i spoznaja da u tom vremenu nije obavljen nadzor. Je li moguće da naša županija sve ove godine nije bila u stanju pratiti zakonitost poslovanja u vlastitim ustanovama? To je naša odgovornost, ali i naša sramota.

Na današnjoj sjednici pojavio se i nezavisni Nikola Kajkić koji nije nazočio prethodnim dvjema, pa je danas (i) prisegnuo.

– Žao mi je što danas ovdje nema Suverenista koji su ušli u Županijsku skupštinu s liste kojoj sam bio nositelj, bilo bi zanimljivo čuti što oni misle o ovoj temi. Moje mišljenje je da se nastava treba provoditi isključivo na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu.

Ne zbog toga što sam radikal, jer nisam, nego zbog budućnosti te djece koja će sutra upisati fakultet u Osijeku i imati problem u praćenju nastave. Srpski jezik i ćirilično pismo neka bude dio dopunske nastave, nikakav problem – naglasio je Kajkić.

Unatoč opozicijskim kritikama vijećnici su usvojili odluke o davanju prethodne suglasnosti na prijedloge spomenutih škola u kojima će se nastava provoditi na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu. I kojima će se tako – napokon! – omogućiti zakonsko poslovanje. A onim učenicima koji žele pohađati nastavu na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom to će biti omogućeno.

Inače, ostale nacionalne manjine ostvaruju istovjetna prava, ovisno o udjelu stanovništva u određenoj jedinici lokalne samouprave, što je regulirano Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina; Talijani u Istri, primjerice, imaju škole na talijanskom jeziku.