ANKETE ZA OŽUJAK: Škorina stranka jako raste, Vili Beroš najpopularniji ministar

Redovito ispitivanje javnog mijenja “CroElecto“ agencije 2X1 komunikacije pokazuje da Davor Bernardić ima velike  izglede postati premijer.  Škorina stranka raste,  Vili Beroš najpopularniji ministar.

Istraživanje CroElecto agencije 2X1 komunikacije pokazuje rast Škorine novoosnovane stranke te dodatan rast razlike između prvih dviju stranaka – vodećeg SDP-a te HDZ-a.

SDP ostaje vodeći s rejtingom iznad tridesetpostotne granice. U ožujku bi za Bernardićevu stranku glasalo 30,97%. HDZ pod vodstvom Andreja Plenkovića biralo bi 21,40%.

Time se razlika između SDP-a i HDZ-a popela na gotovo 10 bodova. Za usporedbu, prošle je godine u ožujku HDZ držao prvo mjesto sa šest postotnih bodova prednosti ispred SDP-a.

Na trećem mjestu je Domovinski pokret Miroslava Škore

s rastućom potporom. U ožujku bi tu stranku biralo 13,99% ispitanika, što predstavlja rast od dva i pol boda u odnosu na veljaču. ( Preciznih li anketara,  mogli su mu upisati 14 posto, op. a.)

Slijede Most sa značajnim padom rejtinga (2,98%), GLAS (1,95%), NHR (1,95%), IDS (1,75%), Živi zid (1,65%), Stranka Ivana Pernara (1,65%), HSU (1,44%), HSS (1,13%), a neodlučnih je ispitanika 11,63%.

Od parlamentarnih stranaka zabilježeni su još postotci Snage Gorana Aleksića (0,82%), HNS-a (0,62%) te HSLS-a (0,31%).

U vrlo kratkom roku, doduše zbog nesretnih svjetskih okolnosti, ministar Vili Beroš ne samo da je postao poznat širokoj javnosti, nego je zabilježen i kao najpopularniji ministar u Vladi. Najpozitivnijim ministrom smatra ga čak 18,35%, a slijede Oleg Butković (8,26%) te Darko Horvat (6,44%).

Najnegativnija i dalje je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak (9,70%), slijedi ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek (4,13%).

Ministru zaštite okoliša i energetike Tomislavu Ćoriću fotografiranje s Gretom Thunberg, izgleda, nije donijelo rast popularnosti. Naprotiv, na trećem je mjestu popisa najnegativnije doživljenih ministara s 3,75%.

NAPOMENA:

Istraživanje je provedeno 4.3. – 12.3. na reprezentativnom uzorku od 1041 ispitanika stratificiranom po administrativnoj podjeli Republike Hrvatske na županije i njihove strukture te dodatno mjerenom po društvenim i demografskim značajkama (starost, stupanj obrazovanja, radni odnos, spol) uz brojidbenu pogrješku uzorka +/-3% (SP 95)

M. Marković/Foto:cropix