Blagdan je Tijelova, središtem Zagreba ponovno procesija

Blagdan je Tijelova, u Zagrebu će se u četvrtak na taj blagdan ponovno održati tradicionalna tijelovska procesija središtem grada koja će krenuti iz bogoslužnoga prostora Bazilike Presvetoga Srca Isusova u Palmotićevoj ulici.

Svečano misno slavlje započet će u 19 sati u bogoslužnom prostoru, a nakon mise vjernici će u procesiji proći Palmotićevom i Boškovićevom ulicom, Zrinjevcem, Trgom Josipa Jurja Strossmayera, Trgom kralja Tomislava, Šenoinom ulicom te se vratiti u Palmotićevu ulicu. U slučaju kiše održat će se samo misno slavlje bez procesije.

Iz Bazilike ističu da se tijelovske procesije u Zagrebu održavaju stoljećima, a da Bazilika u Palmotićevoj tu tradiciju u središtu grada njeguje već desetljećima. „Ovogodišnja će procesija nastaviti tu dugu tradiciju te okupiti vjernike u zajedničkoj molitvi i svjedočenju vjere na ulicama grada“, ističu iz Bazilike.

Napominju i da se procesija odvija u jubilarnoj godini — Bazilika ove godine slavi 125 godina od polaganja temeljnog kamena.

Tijelovske procesije duboko ukorijenjene u tradiciju

Tijelovo je katolička svetkovina kojom se slavi ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak. Obilježava se devetog četvrtka nakon Uskrsa. U nekim hrvatskim krajevima Tijelovo se zove i Brašančevo, a naziv potječe iz 18. stoljeća i dolazi od riječi brašno, od čega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi postaje Kristovo Tijelo.

Hrvati Tijelovo nazivaju i Tilovo, Brašančevo, Brošančevo, Brešančevo, Božji dan, Božji don, Božji blagdan. U dubrovačkim krajevima i na Pelješcu Tijelovo se naziva Korosante prema talijanizmu Corpo Santo, što znači Sveto Tijelo.

Svetkovina Tijelova počela se obilježavati u 13. stoljeću, a s njom su povezane i procesije. Prva zabilježena tijelovska procesija održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, nakon čega se običaj tijekom 14. stoljeća proširio u mnogim katoličkim zemljama.

Slavljenje Tijelova i tijelovske procesije duboko su ukorijenjeni i u hrvatskoj katoličkoj tradiciji.

Štovanje svetkovine Presvetoga Tijela i Krvi Kristove – Tijelova, ogleda se u mnogim crkvama, kapelama, naseljima, župama posvećenima Tijelovu, kao i pobožnostima, molitvama, zavjetima,  procesijama.

Za vrijeme trogodišnje epidemije kuge u Moslavini, Hrvatski se sabor 15. prosinca 1739. zavjetovao da će u Ludbregu izgraditi kapelu Presvetoj Krvi Isusovoj. Kuga je počela jenjavati te je 30. siječnja 1740. godine ukinuta karantena zbog pošasti. Nepoznat je razlog zašto zavjet nije ispunjen.

Na taj je zavjet 1940. godine upozorio zagrebački nadbiskup blaženi Alojzije Stepinac, a 4. rujna 1994. godine kardinal Franjo Kuharić je pred oko 100.000 vjernika blagoslovio zavjetnu kapelu.

Ludbreg, Požega, Brač…

Vjernici svih sela župe Kapela kod Ludbrega na Tijelovo idu u župnu crkvu. Djeca su odjevena u bijelo i nose košarice s laticama cvijeća koje posipaju za vrijeme procesije koja ide od župne crkve. Župnik nosi Presveti oltarski sakrament, a iznad njega je nebo (baldahin) koji nose četiri muškarca.

Nekoć su stari Požežani poslije procesije organizirali pred katedralom, na Trgu sv. Terezije Avilske, narodno veselje za žitelje svih okolnih sela.

U Dućama kod Omiša za Božji dan (Tijelovo) govorilo se: “Veseli mu se i riba u vodi i tica u gori”. Cijelo selo bilo bi ukrašeno, danima prije obavljale su se pripreme, bilo je tu raznih svetih barjaka, svijeća napravljenih u obliku kruga (ova se tradicija zadržala, ali se te svijeće danas pale na dan Gospe Snježne).

Na Božji dan (Tijelovo) u gotovo svim bračkim mjestima održavala se procesija uz sudjelovanje svih mještana. Manja djeca nosila su bukete cvijeća i posipala brnistrom put kojim prolazi procesija.

U primorskim mjestima ribari su prostirali mreže da ih svećenik blagoslovi. Ribari su pratili kretanje procesije u barkama i brodovima s upaljenim svijećama i feralima.

Tijelovo je u Hrvatskoj državnim blagdanom i neradnim danom proglašeno 2001. godine, kada je tadašnja koalicijska vlada mijenjala zakon o državnim blagdanima i neradnim danima.

Hina/Foto: Press