Crna Gora zatražila pomoć NATO saveza zbog akcije Rusa

Crna Gora i Albanija zatražile su snažniju potporu NATO-a u borbi protiv ruskih dezinformacijskih kampanja i pokušaja stranog utjecaja na unutarnjopolitičke prilike.

Ministri obrane dviju balkanskih država upozoravaju na sve intenzivnije aktivnosti na društvenim mrežama za koje tvrde da im je cilj potaknuti društvene podjele i političku nestabilnost. Zbog toga žele da NATO u njihove zemlje pošalje posebne stručne timove koji bi im pomogli u prepoznavanju i suzbijanju hibridnih prijetnji, piše Politico

Crnogorski ministar obrane Dragan Krapović i njegov albanski kolega Ermal Nufi u odvojenim su razgovorima upozorili na rastući ruski utjecaj na zapadnom Balkanu. Njihovi zahtjevi dolaze u osjetljivom političkom trenutku, dok obje zemlje nastoje ubrzati pristupanje Europskoj uniji. Crna Gora članstvo želi ostvariti do 2028. godine, a Albanija do kraja desetljeća.

“Rusija kontinuirano provodi informacijske kampanje usmjerene na ranjivosti crnogorskog društva, ali i drugih društava na zapadnom Balkanu”, izjavio je Krapović.

Dodatnu zabrinutost izazivaju nadolazeći izbori. Crnu Goru u ljeto 2027. očekuju parlamentarni izbori, dok će Albanija u svibnju održati lokalne izbore. Ministri smatraju da njihove države nemaju dovoljno razvijene kapacitete za samostalno suočavanje sa sve složenijim operacijama utjecaja na internetu.

Krapović je priznao da Crna Gora zaostaje u modernizaciji opreme, ljudskim resursima, administrativnim sposobnostima i strateškom komuniciranju. Njegov albanski kolega smatra da bi NATO trebao uspostaviti učinkovitije mehanizme za prepoznavanje zlonamjernih aktivnosti na internetu i omogućiti brzu intervenciju stručnjaka u državama kojima je potrebna pomoć.

NATO je 2018. godine dogovorio osnivanje posebnih timova za odgovor na hibridne prijetnje. Riječ je o skupinama koje obično čini desetak stručnjaka iz država članica, a njihova je zadaća praćenje prijetnji, koordinacija odgovora i pružanje političke potpore ugroženim saveznicima.

Pitanje ruskog utjecaja posebno je osjetljivo u Albaniji, gdje od svibnja traju protukorupcijski prosvjedi. Premijer Edi Rama za njihovo je poticanje optužio Rusiju i Iran, no takve tvrdnje izazvale su kritike dijela stručne javnosti.

Ministar Nufi tvrdi da je tijekom protekle godine zabilježen porast aktivnosti na društvenim mrežama kojima se potiču nezadovoljstvo, mržnja i bijes. Prema njegovim riječima, albanske vlasti uočile su djelovanje organizacija neizravno povezanih s Rusijom, zbog čega smatra da bi NATO trebao ozbiljnije pristupiti tom problemu.

Međutim, Blerjana Bino, stručnjakinja za komunikacije i suosnivačica istraživačkog centra SCiDEV u Tirani, upozorava da za povezivanje aktualnih prosvjeda s ruskim i iranskim djelovanjem nema dokaza. Iako su u Albaniji ranije dokumentirane dezinformacijske kampanje povezane s Rusijom, smatra da se one ne mogu automatski dovoditi u vezu s nezadovoljstvom građana.

“Ovaj pokušaj vlade vidimo kao način delegitimiranja opravdanog nezadovoljstva građana”, poručila je Bino.  Rusija i Iran odbacili su optužbe o umiješanosti u prosvjede.

Slični izazovi prisutni su i u Crnoj Gori, gdje Rusija, prema procjenama stručnjaka, nastoji ojačati utjecaj preko političkih i društvenih mreža bliskih Moskvi. Politolog Ljubomir Filipović sa Sveučilišta Arizona State tvrdi da ruske informacijske kampanje podupiru prosrpske i proruski orijentirane oporbene stranke, pri čemu se koriste i veze sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Dodatnu pozornost izazvalo je prošlomjesečno privođenje proruskog vojnog blogera Mihaila Zvinčuka, kojeg su crnogorske vlasti sumnjičile za širenje ruskog utjecaja.

Krapović upozorava da bi se takve aktivnosti mogle intenzivirati uoči parlamentarnih izbora 2027. godine. Zbog toga je pozvao i na češće posjete visokih dužnosnika NATO-a, smatrajući da bi njihova prisutnost bila važna poruka političke potpore Crnoj Gori. “NATO i EU moraju ostati snažno prisutni, i praktično i politički”, poručio je.

Razlike između dviju država vidljive su i u potpori članstvu u NATO-u. Prema istraživanju Saveza provedenom ovog proljeća, 95 posto Albanaca podržava ostanak u NATO-u, dok je u Crnoj Gori takav stav izrazilo 52 posto ispitanika.  Riječ je o najnižoj zabilježenoj potpori među državama članicama.

NATO je već ranije pružao sličnu pomoć saveznicima. Tim za suzbijanje hibridnih prijetnji poslan je u Crnu Goru 2019., a u Litvu 2021. godine. Albanija je takvu potporu dobila 2022., nakon iranskog kibernetičkog napada koji je ozbiljno poremetio rad državnih digitalnih usluga.

Za upućivanje novih timova u pravilu je potrebna suglasnost svih članica Saveza.

Troje NATO-ovih diplomata izjavilo je za Politico da postoji spremnost za razmatranje zahtjeva Crne Gore i Albanije, ali su istodobno upozorili da se eventualna pomoć ne smije koristiti za unutarnjopolitičke obračune.

M. Marković/Foto: epa