Kategorije Vijesti

Crnogorski jastrebovi crtaju nove granice: Hrvatskoj bi oteli Prevlaku i dio Konavala!

Širi dalje

Donedavni potpredsjednik crnogorske Vlade i aktualni potpredsjednik oporbene Demokratske narodne partije (DNP) Milun Zogović poručio je kako je „minimum“ na koji Crna Gora pristaje – odnosno njezin najveći mogući ustupak – povlačenje državne granice ravnom linijom od uvale Lučice preko zaseoka Misletići do Bokokotorskog zaljeva.



Pogled na zemljovid, međutim, pokazuje da bi takav prijedlog duboko zadro u hrvatski teritorij i odvojio oko osam do devet četvornih kilometara Prevlake i Konavala.

Zogović je u svom istupu ustvrdio kako iz Zagreba svakodnevno stižu „otvorene prijeteće poruke“ te poručio kako Crna Gora ne smije predati „ključeve od Boke“ niti prihvatiti hrvatske uvjete na europskom putu.

Kao „najveći ustupak“, odnosno minimum na koji bi službena Podgorica po njegovu mišljenju smjela pristati, Zogović je naveo povlačenje državne granice ravnom linijom od uvale Lučice, preko zaseoka Misletići (u izjavi navedenog kao Masletići) te između visoravni Stupa i brda Kobila sve do Bokokotorskog zaljeva.

Što Zogovićeva crta zapravo znači na zemljovidu?

Iako donedavni drugi čovjek izvršne vlasti ovu liniju predstavlja kao krajnji kompromis i ustupak crnogorske strane, kartografski prikaz jasno otkriva da bi se takvim rješenjem Republici Hrvatskoj oduzeo znatan dio međunarodno priznatog kopnenog teritorija.

    • Presijecanje Konavala: Povučena ravna linija ne obuhvaća tek uski poluotok Prevlaku (rt Oštra, čija površina iznosi oko 0,93 km²), već kreće znatno sjeverozapadnije, od uvale Lučice kod Molunata, te siječe kopneni dio najjužnijeg hrvatskog naselja Vitaljine.
    • Gubitak od 8 do 9 km²: Ukupna površina kopna koju bi ovakvo razgraničenje odvojilo od Hrvatske i pripojilo Crnoj Gori iznosi približno 8 do 9 četvornih kilometara.

Tko je Milun Zogović i kakvu politiku zastupa DNP?

Milun Zogović dugogodišnji je crnogorski političar, zastupnik u Skupštini Crne Gore i potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP), stranke koju vodi Milan Knežević. Riječ je o političkoj opciji izrazito prosrpske i proruske orijentacije, nastaloj iz nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF), koja u crnogorskoj javnosti često nastupa sa snažnim nacionalnim retoričkim porukama i oštrim kritikama na račun službenog Zagreba i Sarajeva.

Demokratska narodna partija (DNP) Milana Kneževića do siječnja 2026. bila je dio vladajuće većine premijera Milojka Spajića. Vladajuću većinu napustili su zato što Spajićeva Vlada nije prihvatila njihove identitetske zahtjeve — uvođenje srpskog jezika kao službenog, dvojno državljanstvo sa Srbijom i trobojnicu kao narodnu zastavu.

Prilikom izlaska stranke iz vlasti krajem siječnja 2026., sam Milun Zogović podnio je ostavku na dužnost potpredsjednika Vlade Crne Gore za infrastrukturu i regionalni razvoj (zajedno s ministricom prometa Majom Vukićević) te se vratio u zastupničke klupe kao oporbeni zastupnik.

Bliskost vrha DNP-a s vodstvom Srbije i Republike Srpske redovito se potvrđuje i na neformalnim susretima. Tako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u svojoj obnovljenoj porodičnoj kući u Čipuljiću kod Bugojna ugostio upravo čelnika SNSD-a Milorada Dodika, predsjednika DNP-a Milana Kneževića te samog Miluna Zogovića, zahvalivši im tom prilikom kao svojoj „srpskoj braći“.

Važeći pravni okvir i stajalište Zagreba

Nasuprot političkim istupima iz Podgorice, pravni status krajnjeg juga jasno je definiran međunarodnim dokumentima. Granica i režim kretanja uređeni su Protokolom o privremenom režimu uz južnu granicu iz prosinca 2002. godine.

Prema tom sporazumu, kao i obvezujućim nalazima Badinterove komisije o granicama bivših republika SFRJ, kopneni dio poluotoka Prevlake (do rta Oštra) nedvojbeno pripada Republici Hrvatskoj, dok je predmet bilateralnih pregovora prvenstveno razgraničenje na moru na ulazu u Bokokotorski zaljev.

Službeni Zagreb u više je navrata naglasio da kopnena granica nije predmet spora te da se otvorena pitanja između dviju susjednih država trebaju rješavati u skladu s međunarodnim pravom – bilateralnim dogovorom ili pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu – a ne jednostranim političkim prekrajanjem.

M. Marković/Foto: Google maps


Širi dalje
Komentiraj
Podjeli
Objavljeno od

Najnovije

Pucnjevi i specijalci večeras u Zagrebu. Iz MUP-a kažu da nema razloga za brigu

Pucnjevi, vojska i specijalci na ulicama Novog Zagreba mogli bi večeras uznemiriti građane. Na području…

15 sati prije

Hrvatska napravila veliki ustupak Crnoj Gori, objavljeno što traži po pitanju granica

Hrvatska ne želi da pitanje razgraničenja na moru usporava i odgađa crnogorski napredak na europskom…

16 sati prije

Pupovčev glasnogovornik se hvali otkrićem: Žrtva je rođena 1992., a ubijena 1991.

Povodom 35. obljetnice stradanja Škabrnje i Nadina na društvenoj mreži X razvila se rasprava oko…

19 sati prije