Deklaraciju zagovara ideju da se na prostoru četiriju država – Hrvatske, Srbije, BiH i Crne Gore – govori jedan jezik – jer tvrde da je u gramatičkom smislu to jedan jezik, ali ima različite standarde i različita imena.
Tekst Deklaracije predstavit će 30. ožujka u Sarajevu profesor Enver Kazaz, spisateljica Ivana Bodrožić, pisac i novinar Balša Brković, pisac Vladimir Arsenijević te direktorica Centra za kulturnu dekontaminaciju Borka Pavićević.
Pokretači Deklaracije o zajedničkom jeziku su uporni – u gramatičkom smislu sve je to jedan jezik, poručuju, ali ima različite standarde i različita imena. Deklaraciju će objaviti za dva dana, bit će dostupna građanima u sve četiri države za potpisivanje.
Autori Deklaracije iz četiriju država dali su ime jeziku: “Policentrični štokavski jezik, to bi bilo to ime kojim operiramo, pri čemu naravno nijedan od potpisnika Deklaracije ne negira pravo svake nacije da svoj jezik imenuje u skladu sa vlastitim političkim odlukama ili željama”, kaže Enver Kazaz
, profesor književnosti s Filozofskog fakulteta u Sarajevu.Evo i što ta Deklaracija, između ostalog, piše:
“Ukidanje jezične segregacije i diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama. Zaustavljanje štetnih praksi razdvajanja jezika. Slobodu “miješanja” te jezičnu slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima.”
Deklaracija o zajedničkom jeziku by Maxportal.hr
U institutu za hrvatski jezik kažu – ova inicijativa je nepotrebna, a hrvatski intelektualci su Deklaracijom o hrvatskom jeziku još prije 50 godina pokazali da nisu za ideju zajedničkog jezika.
“Takvo što jednostavno ne stoji, pokazalo se zapravo da su Hrvati itekako ljubomorni na svoj jezik s potpunim pravom, da smo 90ih godina uspjeli se izboriti za svoju samostalnost i za samostalnost jezika također”, ističe Željko Jozić, ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Deklaracija je svojevrsni atak na Ustav Republike Hrvatske i dio javnosti smatra da nije riječ o nije riječ samo o provokacija nego ozbiljnom kaznenom djelu jer je hrvatski jezik ustavna kategorija.
Članak 12. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske glasi: “U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.”
Ustav RH ne poznaje zajedničke jezike nego razlučuje hrvatski jezik i latinično pismo od drugih jezika i ćiriličnog pisma.
Članak 12. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske glasi:
“U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik te ćirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom”
Ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek Deklaraciju o zajedničkom jeziku je nazvala političkom inicijativom.
M. Marković/foto:
Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić komentirale je pregovore nakon izbora. Tvrdi da je domaća…
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je na svečanom otvorenju nove zgrade Srednje škole Čakovec, a…
Nakon nove akcije EPPO-a u kojoj su uhićeni bivši pomoćnik ministrice, bivši dekan i bivši profesor…
Komentiraj