HAZU priprema Deklaraciju da grb s bijelim početnim poljem nije sporan

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) organizira znanstveni skup o hrvatskom povijesnom grbu s naglaskom na grb s početnim bijelim poljem.

Cilj skupa je raspraviti povijesne aspekte i upotrebu grba te usvajanje Deklaracije o povijesnom hrvatskom grbu u kojoj će stajati da grb s prvim bijelim poljem nije sporan nego je dio povijesnog naslijeđa i da pripada hrvatskoj heraldičkoj baštini.

Na mrežnim stranicama HAZU je objavljeno:

“Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira Znanstveni skup o hrvatskome povijesnom grbu, u četvrtak 5. lipnja 2025. s početkom u 13 sati u dvorani Knjižnice HAZU, na Strossmayerovu trgu 14 u Zagrebu.

Izlaganja će održati akademik STJEPAN ĆOSIĆ, prof. dr. sc. IVAN JURKOVIĆ, MATE BOŽIĆ, prof. dr. sc. TOMISLAV GALOVIĆ, dr. sc. ŽELJKO HOLJEVAC, dr. sc. MARIO JAREB i dr. sc. ANTE ŽUŽUL.

Mario Jareb, jedan od sudionika skupa, istaknuo je da je šahirani grb dio povijesnog nasljeđa i da pripada hrvatskoj heraldičkoj baštini.

U dokumentu iz 1974. godine, Ustavu SFR Jugoslavije, navedeno je da šahirani hrvatski grb počinje bijelim poljem. Taj grb bio je korišten i na etiketama vina te gramofonskim pločama, a njegova upotreba nije bila sporna sve do posljednjih nekoliko desetljeća.

Jareb upozorava na političku i medijsku histeriju koja se razvila oko ovog simbola, gdje su neki pokušali povezati grb s ustaštvom i NDH, proglašavajući njegovu uporabu ilegalnom.

Međutim, grb s početnim bijelim poljem ima dugu povijest, a njegovo korištenje datira još od 15. stoljeća.

Zanimljivo je da je politička i medijska
histerija oko toga grba, u kojoj su najgla-
sniji bili oni koji su taj simbol povezivali
s ustaštvom i NDH te su ga proglašavali
ilegalnim, a njegovu uporabu kažnjivom,
stvorena tek u posljednja dva-tri desetljeća.

Prije toga, u vrijeme socijalističke
Hrvatske te u razdoblju koje je prethodilo
nastanku ustaške organizacije i osnivanju
NDH, uporaba šahiranoga grba s početnim
bijelim poljem nije bila sporna.

Pokazuju to brojni primjeri iz hrvatske povijesti, o čemu je dr. Jareb često pisao.

Najpoznatiji je primjer grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, koji se nalazi i na krovu crkve sv. Marka u Zagrebu, a nastao je pri restauraciji crkve između 1876. i 1882. godine.

Dobar je primjer, navodi Jareb, i zastava Kraljevskoga sveučilišta Franje Josipa I. (danas Sveučilište u Zagrebu) iz 1907. godine.

Temelj te zastave bila jehrvatska trobojnica, a na crvenoj prugi na objema stranama apliciran je upravo hrvatski šahirani grb s početnim bijelim poljem.

I iz razdoblja socijalizma nekoliko je
primjera uporabe hrvatskoga šahiranoga
grba s početnim bijelim poljem, podsjeća
Jareb te navodi beogradsko izdanje Ustava
SFR Jugoslavije iz 1974., u kojemu grb SR
Hrvatske počinje bijelim poljem.

Takav grb objavljen je i u knjizi Milana Popovića i Miloša Jovanovića “Državni amblemi i druge javne oznake Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji: pojam,
upotreba i zaštita”, izdanoj u Beogradu
1979. godine.

Prije toga, od 1969. do 1971., taj je grb bio otisnut i na etiketama vinjaka “Trenk”, a 1973. na gramofonskim pločama Antologije hrvatske glazbe.

Jareb takoder upozorava da se hrvatska trobojnica i grb s prvim bijelim poljem,
koji se katkad ističu u javnosti, nikako ne
mogu poistovjetiti s državnim simbolima
NDH, čiji su opis i grafički prikaz doneseni
28. travnja 1941. u dokumentu nazvanom
“Zakonska odredba o državnom grbu,
državnoj zastavi, Poglavnikovoj zastavi,
državnom pečatu, pečatima državnih isa-
moupravnih ureda”.

Medu ostalim i zato što grb NDH čini i znak u obliku zvjezdolike tropletne vitice crvene boje u kojem je veliko slovo U tamnomodre boje.

Iako je bio dio simbola NDH, ne stoje primjedbe da je to ustaški simbol, jer hrvatski šahirani grb od 25 polja s početnim bijelim poljem znatno je stariji od osnutka NDH i osnivanja ustaške organizacije 1930. a i masovno se koristio kao jedna od inačica
hrvatskoga grba počevši od 15. stoljeća

To ga čini dijelom hrvatske heraldičke
baštine i povijesnim simbolom koji se ne može povezivati samo s jednom dijelom hrvatske povijesti.

M. M./Foto: PBV