Hoće li Milanović Glavašu oduzeti čin generala?

Branimiru Glavašu, jednom od ključnih ljudi u obrani Osijeka i Slavonije, na Dan Hrvatske vojske 28. svibnja 2021. vraćen je čin general‑bojnika koji mu je 9. rujna 2010. oduzeo tadašnji predsjednik Ivo Josipović.

U Josipovićevoj odluci navedeno je da se čin oduzima temeljem pravomoćne presude Vrhovnog suda (I Kž 84/10‑8 od 2. lipnja 2010.), kojom je Glavaš bio osuđen na osam godina zatvora za ratni zločin iz članka 120. stavka 1. Osnovnog krivičnog zakona RH. Istom odlukom činovi su oduzeti i Mirku Norcu, Vladimiru Zagorcu, Tihomiru Oreškoviću i Siniši Rimcu.

Milanovićeva odluka o prestanku važenja Josipovićeve odluke objavljena je u Narodnim novinama (NN 59/2021‑1139). Donio ju je 21. svibnja 2021., na prijedlog Državnog povjereništva za odlikovanja i priznanja RH, pozivajući se na dvije sudske odluke koje su tada predstavljale preokret u slučajevima “selotejp” i “garaža”.

Riječ je o odluci Ustavnog suda od 12. siječnja 2015., kojom je ukinuta pravomoćna presuda Glavašu i ostalima, te odluci Vrhovnog suda od 7. lipnja 2016., kojom je ukinuta prvostupanjska presuda i postupak vraćen na početak. Time su, prema obrazloženju, nastupile “nove okolnosti” koje su omogućile povrat čina i odlikovanja.

Na Dan Hrvatske vojske Glavašu su vraćena sva ratna odličja (ukupno sedam) i generalski čin, pa je “vitez slavonski ravni”, kako ga nazivaju njegovi pristaše, ponovno mogao reći da je general Hrvatske vojske.

Odvjetnik Filip Glavaš tada je pozdravio odluku predsjednika, naglasivši da se njegov otac “ne nalazi u statusu osuđenika nego optuženika” te da “više ne egzistiraju nikakve presude koje bi opravdavale oduzimanje čina i odličja”. Podsjetio je da su zahtjev za povrat odličja podnijeli još 2019. predsjednici Kolindi Grabar‑Kitarović, ali da ona nije postupila po njemu. Milanović je, tvrdi odvjetnik, “donio jedinu razumnu i logičnu odluku”.

Za Milanovića je ovo test dosljednosti.

Nakon što je Visoki kazneni sud 10. lipnja 2026. potvrdio presudu kojom je Branimir Glavaš osuđen na sedam godina zatvora, Documenta, Centar za mir Osijek i Antifašistička liga RH javno su zatražili da Milanović ponovno oduzme čin i odlikovanja.

Oduzimanje i vraćanje čina u nadležnosti je predsjednika Republike. Zakon mu daje diskrecijsko pravo, što znači da čin može oduzeti, ali na to nije obvezan, čak ni nakon pravomoćne presude za ratni zločin.

U praksi, pravomoćna osuda predstavlja najčvršću moguću pravnu osnovu za oduzimanje čina. Tako je bilo 2010., kada je Ivo Josipović Glavašu oduzeo čin i odličja.

Milanović je 2021. Glavašu vratio čin i odličja jer je pravomoćna presuda bila ukinuta. Ustavni sud 2015. i Vrhovni sud 2016. poništili su sve ranije presude, pa je Glavaš formalno bio optuženik, a ne osuđenik. Time je nestala pravna osnova za oduzimanje čina i Milanović je to iskoristio. Danas je situacija ponovno jasna jer pravomoćna presuda postoji.

Ako predsjednik Milanović sada ne oduzme čin generala i vojna odličja, riskira sukob s udrugama i dijelom javnosti, kritike da ignorira pravomoćnu presudu i međunarodne reakcije.

Ako pak oduzme čin, riskira gubitak dijela podrške u braniteljskoj populaciji, politički udar iz Slavonije i optužbe da je “popustio pritiscima”. U oba slučaja, odluka nosi visoku cijenu.

Pravno gledano, predsjednik može bez ikakve prepreke ponovno oduzeti čin Branimiru Glavašu. Politički gledano, to bi za Zorana Milanovića bio jedan od rizičnijih poteza u mandatu.

I to u vrijeme kad se šuška da će skratiti mandat, dati ostavku na Pantovčaku i ući u utrku za parlamentarne izbore — i to sa Nezavisnom listom Zorana Milanovića.

M. Marković/Foto: pxll