Kosor napala Milanovića, tvrdi da pomaže Plenkoviću

Zbog opasnog otpada u Gospiću predsjednik Zoran Milanović je u kolovozu sazvao izvanrednu sjednicu Hrvatskog sabora i zastupnicima predstavio četiri prijedloga.

Milanović je predložio da Sabor odmah započne postupak trajne sanacije odlagališta opasnog otpada u Gospiću. Predložio je stalni nadzor onečišćenja. Predložio je da Vlada u roku od tri dana primi predstavnike građana i građanskih inicijativa te ih izvijesti o stanju i planiranim mjerama. Predložio je i da se imenuje glavni državni inspektor te da isti odmah započne nadzor i kontrolu nad svim odlagalištima otpada u Hrvatskoj za koja postoje sumnje da sadrže opasan otpad ili otpad odlagan na nezakonit način.

Svi njegovi prijedlozi su odbijeni, a vladajuća većina usvojila je vlastiti paket zaključaka, među ostalim o sanaciji, kontinuiranom nadzoru onečišćenja i izvještavanju Sabora o napretku.

Milanović se potom, osim objave na društvenim mrežama kojom je podržao prosvjed građana, nije intenzivnije vraćao na tu temu. Bivša premijerka Jadranka Kosor smatra da time propušta koristiti dio svojih ustavnih mogućnosti.

„Nakon izvanredne sjednice Sabora koju je sazvao i činjenice da je vladajuća većina odbila apsolutno sve njegove prijedloge zaključaka, pa i to da predsjednik Vlade odmah primi predstavnike udruga — relativizirali su tu njegovu zabrinutost i opravdano sazivanje sjednice Sabora — očekivala sam da će predsjednik koristiti svoje druge ustavne ovlasti i mogućnosti da bi dao važnosti toj temi“, kazala je Kosor za Net.hr.

Po njezinu mišljenju, društvene mreže nisu jedini kanal putem kojeg predsjednik može reagirati.

„Mislim da se predsjednik države ne treba obraćati putem Facebooka jer ima puno drugih mehanizama — sazivanje presice, obraćanje javnosti kroz poslanicu — kako bi naglasio činjenicu da se godinama nije činilo ništa po pitanju ilegalnog odlaganja i odlaganja opasnog otpada u Hrvatskoj. On je to koristio jednom ili dvaput i sada je isto tako bilo vrijeme za to.“

Kosor smatra da je postojao još jedan konkretan način na koji je Milanović mogao pokušati zadržati temu visoko na političkoj agendi.

„Predložiti Vladi sjednicu o toj temi, na kojoj bi on nazočio i govorio. To je ustavna mogućnost, to smo već imali u prošlosti.“

„Puno jače od sve opozicije zajedno“

Kosor upozorava da predsjednička funkcija, prema njezinu viđenju, nosi političku težinu koja nadilazi klasičnu oporbenu ulogu. Svojom šutnjom o gorućim i neugodnim pitanjima, ističe bivša predsjednica Vlade, Milanović zapravo — pomaže Vladi.

„Puno jače od sve opozicije zajedno odjekne u javnosti kada reagira predsjednik, koji nije opozicija, koji nije šef opozicije i koji, to je ključno, jedini ima ogroman i najveći legitimitet jer je biran neposredno. Njega beskrajno obvezuje 1.122.859 glasova koje je dobio na izborima u drugom krugu. To su građani i građanke koji su izravno njemu dali povjerenje da ih štiti i da štiti Ustav“, naglašava Kosor.

Upravo zbog toga smatra da bi Milanović trebao biti prisutniji i kada je riječ o drugim važnim političkim događajima.

Jedan od njih za Kosor bio je i sprovod Ratka Mladića u Srbiji. Tisuće ljudi okupile su se 7. rujna u Beporadu na pogrebu bivšeg zapovjednika Vojske Republike Srpske, koji je u Haagu osuđen za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

„Ne o tom događaju, nego o činjenici da Srbiji treba zatvoriti vrata pregovora dok je odnos vlasti prema ratnim zločincima i presudi Međunarodnog kaznenog suda takav kakav jest“, napominje Kosor.

Još jednu temu koja je, prema njezinu mišljenju, zahtijevala reakciju predsjednika vidi u novoj inicijativi Europske komisije prema Kanadi.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen 16. rujna predložila je da Kanada postane prva „pridružena članica“ Europske unije. Riječ je o novom i zasad nedefiniranom modelu odnosa koji bi trebao produbiti suradnju u područjima poput obrane, energetike i tehnologije.

Kosor smatra da bi Milanović kao jedan od sukreatora vanjske politike trebao tražiti dodatna objašnjenja od Vlade. „Za to ne postoji nikakvo utemeljenje u zakonodavstvu Europske unije“, naglašava Kosor.

„Kako je predsjednik države sukreator vanjske politike, očekujem — i još uvijek nije kasno — da traži od predsjednika Vlade, koji sudjeluje na sjednicama Vijeća, da obrazloži javnosti i njemu kao sukreatoru vanjske politike o čemu se tu radi? Kada se o tome raspravljalo na Europskom vijeću, postoji li suglasnost na Vijeću za to? Jer radi se o presedanu i činjenici da Ursula von der Leyen mnogo toga radi na svoju ruku“, dodaje.

Prema njezinu mišljenju, upravo bi ta tema mogla biti prilika da Milanović ponovno zatraži sudjelovanje na sjednici Europskog vijeća.

„Sada je trenutak“, kaže Kosor, „da Milanović zatraži upravo ono što je ranije najavljivao: da i on sudjeluje na sljedećoj sjednici Europskog vijeća.“

„Ustav to predviđa i omogućava. Ustav kaže da sudjeluju predsjednik Vlade i predsjednik Republike u skladu sa svojim ovlastima. Njegova ovlast jest vanjska politika“, zaključuje Kosor.

Kosoričina kritika tako se ne odnosi samo na jednu temu, već na širi način na koji Milanović posljednjih tjedana koristi svoje javne i ustavne mogućnosti. Njezina je ocjena da bi njegov glas, upravo zato što nije stranački šef oporbe, imao poseban politički odjek.

D.M: /Foto: pxll