Nova anketa: HDZ i SDP u padu, dvije stranke rastu!

Crobarometar koji objavljuje Dnevnik Nove TV, a provodi agencija Ipsos, pokazuje kako građani gledaju na političare i stranke uu vrućem kolovozu   u vrijeme ilegalnog otpada u Lici i požara u Omišu te okolici Zadra.

Rezultate je prezentirala politička reporterka Sabina Tandara Knezović, dok joj se u analizi rezultata mjesečnog istraživanja pridružio gost komentator Boris Jokić.

Ovaj mjesec HDZ je i dalje vodeća stranka, ali za razliku od srpnja, ovaj mjesec bilježe blagi pad. Imaju podršku od 26,6% ispitanika. SDP je drugi te se kod njih trend pada nastavlja. Imaju podršku 18,2% ispitanika. Slijedi Možemo koji i dalje raste i sada je na 13,6%.

Na četvrtom mjestu je Most koji raste i ima podršku 9,3% ispitanika. Hrvatska stranka umirovljenika je na 2,8 % i time je preskočila Domovinski pokret koji je ovaj mjesec na 2,4%. Sve ostale stranke su na manje od 2 posto podrške.

Dodaje da to ne mora značiti da nešto rade krivo, već jednostavno dok nekome raste rejting, drugome mora pasti: “Ovdje ne vidimo još efekt najvećeg političkog i društvenog slučaja ovog ljeta, ali možda i godine, a to je slučaj otpada u Lici”. Tandara Knezović dodala je da će u rujnu to biti puno jasnije.

Rejting političara

I ovaj mjesec Crobarometar donosi listu top pet najpopularnijih te top pet najomraženijih političara. Zoran Milanović i dalje je na prvom mjestu s 59% podrške ispitanika. Slijedi ga Biljana Borzan i Tomo Medved s 44%. Na trećem mjestu je Ivan Anušić s 41%. Na četvrtom mjestu su Mostovi Božo Petrov i Nikola Grmoja s 39%. Na petom mjestu je Tomislav Tomašević s 38%.

U top pet najnegativnijih, Ivan Penava, šef DP-a i dalje je najnepopularniji. Negativan dojam ostavlja na 61% ispitanika. Drugi je premijer Andrej Plenković s 58% negativnog dojma. Na trećem mjestu je Siniša Hajdaš Dončić s 52%, dok četvrto mjesto dijele prvi čovjek Zagreba Tomislav Tomašević i šef sabora Gordan Jandroković s 51%. Na petom mjestu je Ivana Kekin s 49%.

Tandara Knezović upitala je Jokića što misli o činjenici da Plenkovića nema u top pet najpopularnijih, ali na top najnegativnijih je na drugom mjestu.

“To su sitne promjene, ne bih pridavao preveliku pažnju tome. Ono što pokazuju ovi podaci je stabilnost, također i određeni porast pozitivnog stava prema radu predsjedniku RH. Štoviše, mislim da kada god dođe do nekih kriznih situacija njegova pozicija, koja je, da tako kažem, možda i s najmanje odgovornosti, a s najviše vidljivosti je ona koju ljudi percipiraju kao pozitivnu.

Sve drugo je u okvirima dugotrajnih trendova, da bi netko otišao jako pozitivno ili jako negativno trebaju se dogoditi neke tektonske promjene za rejtinge političara”, poručio je Jokić te dodao:

“Možda nije bitno koliko su popularni ili nepopularni, ali bilo bi puno bolje da govore kroz svoja djela. Djela, a ne riječi.”

Političke preferencije

Crobarometar donosi i jesu li se političke preferencije građana promijenile unazad tri godine. 21% građana kaže da jesu promijenili svoje političke preferencije, dok 65% navodi da nisu. 11% ispitanika ne zna jesu li im se preferencije promijenile, a 3% ne želi odgovoriti na to pitanje.

“Ljudi donekle čvrsto vjeruju u svoj politički izbor. Ipak je petina ljudi promijenila svoju političku preferenciju, s tim da ovdje nisu ubrojeni oni neodlučni, dakle oni koji i sami uvijek glasaju na različite načine.

Političari mogu svojom aktivnošću ipak doći do nekog novog tržišta glasača, da se netko zainteresira za njihove programe, stvar je samo pogoditi one teme i onaj način govora o tim temama i bavljenja tim temama koji će privući određene birače.

Ovi podaci govore da je Hrvatska i dalje demokracija u kojoj nisu sve karte zadane, ipak se treba odigrati ta izborna politička utakmica i to je dobro za društvo i to je dobro za demokraciju. Ljudi mogu procijeniti – sada glasam za nekoga, ako smatram da nije ispunio obećanja, glasat ću za nekoga drugoga”, objasnio je Jokić.

Koju stranku ste podržavali prije 3 godine

Od ispitanika koji jesu promijenili mišljenje, njih 23% prije tri godine je podržavalo SDP dok je  20,6 % podržavalo HDZ. Domovinski pokret podržavalo je 8,8 % ispitanika koji su promijenili mišljenje, Most 7,4 % dok je 5,4 % ispitanika podržavalo Možemo.

Što je utjecalo na promjenu preferencija?

Kao razlog promjene političkih preferencija, ispitanici najčešće izdvajaju korupciju i kriminal – njih 11%. Njih 10 % smatra da su na njihove političke preferencije najviše utjecali lažna obećanja i neispunjavanje predizbornih obećanja, a njih 10% ističe nesposobnost i nedostatak vizije. Njih 9% ističe nepovjerenje u političare i gubitak vjere, dok 8% kao razlog navodi loše odluke, loš rad i lošu politiku.

“Lakše se okreću, da tako kažem, obrazovaniji birači, oni koji su u gradovima i lakše se obrću mlađi birači”, započeo je Jokić analizu te nastavio:

“Zanimljiv je razlog je zašto mijenjaju preferenciju, svi ovi razlozi ukazuju na nekvalitetan rad političara. Kad kreneš od korupcije, od klijentelizma, od neispunjenih obećanja, od toga da su iznevjerili ono što su govorili – sve to krasi političku scenu u Hrvatskoj i sve to bi trebao biti poziv na oprez političarima da sve ono što obećaju, da to i ostvare.

Trebali bi se kao birači sjećati što su nam to obećali i jesu li to ispunili, a ako nisu ispunili onda jedini način kako možemo procijeniti njihov rad je zapravo na izborima. Bez obzira ljevica, centar ili desnica, treba ih držati odgovornima za ono što obećaju jer ako ih ne držimo odgovornima onda svima može biti lošije.

Pred izbore je puno riječi koje su nepotkrijepljene, puno sukoba, da bi to nakon izbornog dana sve obrisali, ali ljudi bi trebali pamtiti što nam kažu i ispunjavaju li to.”

Zašto su preferencije ostale iste?

Kod ispitanika koji čvrsto vjeruju u svoju političku opciju,  njih 14% kao razlog navodi ideologiju, svjetonazor i političko uvjerenje. Za 10%  građana razlog je to što se, prema njihovom mišljenju, u državi ništa nije promijenilo. Njih 9% kaže da ih politika ne zanima, dok 8% navodi da ne mijenja svoje mišljenje i stavove. Također, 8% ispitanika smatra da nema kvalitetnih političkih opcija ili da su svi političari isti.

“To je to. Zašto ostaješ? Jer mislim da se nije ništa promijenilo ili sam toliko čvrsto u ideološkim rovovima koji mogu biti različiti, ideologija bi trebala biti ekonomska politika, ali to nažalost ovdje nije. Ideologija je ovdje neki rat koji je bio prije 80 godina, način na koji se podijelilo društvo koje se danas dijeli na istim osnovama.

Ako je to osnova glasanja za političke opcije, onda se ne trebamo čuditi što nam političari bacaju tu maglu u oči i svi stvarni problemi koji muče građane Hrvatske, oni odlaze u drugi plan, a u prvom planu ostaje samo ideologija. Dok se te stvari ne promjene, nije za očekivati da ćemo imati zdraviju demokraciju nego što je trenutačno imamo.

Ovi podaci ukazuju i da značajan dio ljudi smatra da nema političkih opcija kojima treba dati glas. To je značajna poruka svim političkim opcijama da promjene svoj način rada, da pokušaju dati neki novi vjetar, nove snage, pokušaju dati nova lica i nove politike koje bi onda ljude vratili politici.

Politika, što god mislili o njoj i koliko god negativno pričali o njoj, je ključna za naše živote i mi moramo političare i političarke držati odgovornima. Ako im oprostimo laži, korupciju i klijentelizam, ne možemo očekivati da će biti bolje. Držimo ih odgovornima da naprave ono što su obećali da će napraviti, a ne da nas kao ovce vode iz izbornog ciklusa u izborni ciklus i obećaju ono što nikada neće ispuniti”, zaključio je Jokić.

Istraživanje Crobarometar provedeno je od 1. do 18. kolovoza putem metode Knowledge panel na uzorku od 997 ispitanika. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/-3,3%, a za rejtinge stranaka

D.M. /Foto: Dnevnik.hr