Nova anketa: HDZ raste, SDP tone! Ožujak donosi jasnu promjenu političke ravnoteže

Mjesečno istraživanje OptimumElecto donosi nekoliko jasnih trendova koji se već mjesecima naziru, ali sada postaju izrazitiji: HDZ raste, SDP pada, a politička scena ispod njih ostaje stabilna i fragmentirana.

Istraživanje je provela agencija 1X2 20.3. – 27.3. na reprezentativnom uzorku od 1041 ispitanika uz brojidbenu pogrešku uzorka +/-3% i prema 95-postotnom stupnju pouzdanosti.

1) HDZ – stabilan rast, učvršćivanje prvog mjesta

HDZ je s 29,54% porastao na 30,79%, što je rast veći od jednog postotnog boda. To znači da je biračko tijelo HDZ‑a je stabilno i mobilizirano, stranka profitira od percepcije stabilnosti i upravljivosti, afere i političke tenzije zasad ne narušavaju njihovu jezgru.

Ovo je već treći mjesec zaredom u kojem HDZ bilježi postupni rast. Trenutačno je jači za dva postotna poena od zbroja postotaka SDP-a i Možemo što je za vladajuću stranku važan signal uoči izborne godine.

Analitičar će  će reći da je to nagrada što se HDZ bavi temama koje “donose kruh na stol”, a SDP ideološkim temama i plašenjem Hrvatske.

2) SDP – nastavak pada i gubitak momentuma

SDP pada sa 19,7% (prije dva mjeseca) na 18,59%

. Trend je jasan: stranka ne uspijeva kapitalizirati nezadovoljstvo birača, gubi dio centrističkih i lijevih birača prema Možemo, unutarnje nesigurnosti i nedostatak jasnog narativa slabe percepciju vodstva.

Ovo je za SDP strukturni problem, ne samo mjesečni pad.

3) Možemo – stabilna treća pozicija

S 10,40%, Možemo potvrđuje da je čvrsto treća politička snaga, jedina lijeva opcija koja raste ili barem ne pada, stranka koja preuzima dio razočaranih SDP‑ovih birača.

Njihova stabilnost pokazuje da su se etablirali kao trajni politički faktor, a ne prolazni val.

4) Most – u fazi održavanja

Most s 5,83% ostaje gotovo nepomičan: imaju stabilnu jezgru, ali ne uspijevaju probiti plafon, politički prostor im je sužen između Domovinskog pokreta i a i Možemo. Most je u fazi održavanja, ne rasta.

5) Domovinski pokret – Betonirano peto mjesto

DP je s 4,02% zabetoniran na petom mjestu. Od ankete do ankete bilježe odstupanje od pola postotnog poena prema gore ili dolje. Smjer ovisi od aktivnosti njihovih ministara i saborskih zastupnika. Ne rastu, ali se potvrđuju kao jedina snaga relevantna snaga s desnice.

6) Stranke ispod 2% – fragmentacija bez utjecaja

Stranke Drito, IDS, HSU, Sjever i ostali ostaju u zoni simboličnog utjecaja.

Stranku Drito biralo bi 1,94 posto, IDS 1,53 posto, HSU 1,39 posto, a platformu Sjever 1,11 posto. Ispod tog praga jedan posto su DOSIP (0,83%) te Domino, HSS i Centar s po 0,69 posto. Ostale stranke, lokalne liste i nezavisni kandidati broje potporu manju od tog postotka, a neodlučnih je 16,09 posto ispitanika.

Najvažniji podatak: neodlučnih je 16,09%. To je golemi rezervoar koji može promijeniti odnose, ali zasad se ne prelijeva ni prema kome.

7) Percepcija ministara

Najpozitivniji član Vlade je ministar obrane Ivan Anušić. U svjetlu nedavnih razmirica s predsjednikom Milanovićem, vrijedi naglasiti kako je ministar obrane pojačao dojam o najpozitivnijem ministru pa je s prošlomjesečnih 26 posto taj dojam ojačao na 28,05 posto.

I dalje ga slijede ministri Šipić (18,25 posto) i Bačić (16,04 posto.)

U popisu najnegativnije doživljenih ministara nema značajnih promjena, ministrica kulture zapravo je usamljena na vrhu tog neslavnog popisa. U svjetlu nedavnih razmirica s predsjednikom Milanovićem, vrijedi naglasiti kako je

Pet ključnih poruke ankete

1. HDZ ulazi u proljeće s rastućom prednošću i stabilnim biračkim tijelom.
2. SDP je u silaznoj putanji i gubi politički zamah.
3. Stabilnost Možemo pokazuje da su trajni politički faktor, a ne prolazni igrači
4. Domovinski pokret se pokazao se kao jedina konkretna snaga na desnici
5. Oporba je fragmentirana, a 16% neodlučnih ostaje najveća nepoznanica.

 

NAPOMENA:

Istraživanje je provela agencija 1X2 20.3. – 27.3. na reprezentativnom uzorku od 1041 ispitanika stratificiranom po administrativnoj podjeli Republike Hrvatske na županije i njihove strukture te dodatno mjerenom po društvenim i demografskim značajkama uz brojidbenu pogrješku uzorka +/-3% prema 95-postotnom stupnju pouzdanosti.

M.Marković /Foto: Ilustracija Maxportal