Parohu SPC-a, bivšem niškom specijalcu, i još četvorici, zabranjen ulazak u Hrvatsku

Nakon zabrane ulaska u Hrvatsku trojici poznatih crnogorskih političara – Andriji Mandiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću – Vlada Republike Hrvatske nepoželjnim je proglasila i paroha Srpske pravoslavne crkve Mijajla Backovića i još četiri osobe.

Protojerej Mijajlo Backović, paroh Srpske pravoslavne crkve u Tivtu, bivši je pripadnik Vojske Jugoslavije (63. niška padobranska brigada). Prvi je  svećenik SPC-a kojeg je Hrvatska proglasila personom non grata.

U Hrvatskoj je, na prijedlog sigurnosne službe, proglašen nepoželjnim zbog angažmana na uklanjanju spomen-ploče u Morinju, ali i javnih istupa kojima omalovažava žrtve agresije na Hrvatsku i vrijeđa dignitet Domovinskog rata.

Mediji u Crnoj Gori o Backoviću su pisali kao jednom od najgrlatijih zagovornika litija na kojima su prosrpske snage rušile vlast Mile Đukanovića. Dovodili su ga u vezu s kriminalnim strukturama, prvenstveno sa škaljarskim kriminalnim klanom i Lukom Bojovićem, a nedavno mu je zapaljen luksuzni BMW.

Osim paroha Mijajla Backovića na popisu osoba kojima neće biti dopušten ulazak u Hrvatsku, nalazi se i predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća Momčilo Vuksanović, poznat po nacionalističkoj i antihrvatskoj retorici.

Tu je i čelnik Udruge veterana ratova 1991. – 95. Radan Nikolić, odavno poznat kao agilni promotor ideja i interesa službenog Beograda u Crnoj Gori.

Na listi su i Ivan Starčević, član nevladine organizacije Matica Boke, te dr. Mašan Ercegović, predsjednik Vijeća nevladine organizacije Boke Kotorske.

Crnogorski Portal ETV, pozivajući se na dva izvora bliska hrvatskom državnom vrhu, piše da je nepoželjnim službeno proglašen samo paroh SPC-a Mijajlo Backović, a ostali –  budući da se ne radi o državnim dužnosnicima – neće biti proglašeni personama non grata

, niti će njihova imena biti službeno objavljena, ali im neće biti dopušten ulazak u Hrvatsku.

Zajedničko za sve je njihova aktivnost, kao čelnika prosrpskih organizacija i udruga, da se po svaku cijenu ukloni spomen-ploča u Morinju.

U listopadu prošle godine takav zahtjev su zajednički uputili Udruženje boraca ratova od 1990, Srpski nacionalni savjet, Nevladina organizacija Miholjski zbor i Savjet NVO Boka.

Radan Nikolić iz Udruge veterana ratova 1990. na konferenciji za novinare najavio je da će, ako se spomen-ploča u Morinju ne ukloni u odgovarajućem roku i na zakonit način, udruga koja je podnijela inicijativu poduzeti radikalnije mjere. I “snažne odgovore”.

Srpsko nacionalno vijeće, kako je tada najavio Momčilo Vuksanović, vrlo je nezadovoljno stavom Vlade Crne Gore, tvrdeći da “spomen-ploča u Morinju vrijeđa ne samo srpski narod u Crnoj Gori, već i sve građane i državu Crnu Goru”.

Mašan Ercegović iz nevladine organizacije Bokeljsko vijeće naglasio je da povijesna istina kada je u pitanju Crna Gora ne može biti na štetu njezina statusa unutar međunarodne zajednice te da stoga treba revidirati natpis na spomen-ploči u Morinju.

Spomen-ploča u vojarni Oružanih snaga Crne Gore u Morinju, koja je bila logor za zarobljene tijekom agresije na Hrvatsku, otkrivena je 10. listopada 2022. Na njoj piše:

“Tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku, ovdje je bio logor, takozvani Centar Morinj, za zatočene hrvatske civile i branioce. Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi!”

“Pop crvene beretke”

Mijajlo Backović u crnogorskim medijima prikazuje se kao politički aktivan svećenik Srpske pravoslavne crkve  s imidžom “popa crvene beretke” i agresivnim zagovornikom “srpskog sveta”. Istodobno se oko njega vežu kontroverze o podrijetlu imovine (vozi luksuzni BMW‑a od 70 tisuća eura) i moralnim aspektima crkvene službe. Sigurnosne kamere su ga više puta snimile u kasnim satima u društvu oskudno odjevenih djevojaka.

Backović je paroh SPC-a u Tivtu (Mitropolija crnogorsko-primorska), mediji ga povezuju s veteranskim miljeom – bivši je pripadnik 63. niške padobranske brigade, što dodatno hrani njegov militarizirani imidž. Na skupovima nosi vojne beretke, a tijekom proteklog desetljeća sigurnosne službe tretiraju ga kao jedan od važnih kotačića srbijanske obavještajne strukture u Crnoj Gori.

U javnim nastupima i medijskim objavama pozivao je građane da se na popisu izjasne kao Srbi, da se izjašnjavaju za srpski jezik, što se tumači kao izravno političko djelovanje u korist “srpskog sveta”.

Osim borbe za uklanjanje spomen-ploče u Morinju, Backović se istaknuo javnim negiranjem postojanja Hrvata u Boki Kotorskoj.

Negiranje Hrvata

“Do Drugog svjetskog rata rimokatolici u Boki Kotorskoj uvijek su govorili da su Bokelji ili Srbi. O tome svjedoče Ivo Andrić i Meša Selimović. Tada se u ovom projektu dogodila kroatizacija bokeljskih rimokatolika i oni su prisilno gurnuti da postanu Hrvati. To vidite kada hrvatski dužnosnici dođu u posjet hrvatskoj nacionalnoj manjini.

Kad bi Adrijan Vuksanović i drugi pogledali tko su im bili pradjedovi, znali bi da nisu bili Hrvati. Ne sporim pravo da se izjašnjavaju kako god žele, ali govorim o projektu. Zato se spominje Morinj, a Lora šuti”, rekao je Backović u travnju prošle godine.

Tjedan dana kasnije  Backović se pravdao da su njegove riječi istrgnute iz konteksta.

Citirani crnogorski portal navodi da popis nepoželjnih osoba nije konačan, a budući da se ne odnosi na državne službenike ili čelnike parlamentarnih stranaka u Crnoj Gori – popis neće biti formalno objavljen, ali će se inkriminirane osobe s tim statusom suočiti kada pokušaju ući u Hrvatsku.

Nakon donošenja Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, Republika Hrvatska proglasila je predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade i čelnika Demokratske stranke Crne Gore Aleksu Bečića te čelnika DNP-a Milana Kneževića personama non grata.

Marko Marković/Foto: Foto: IN4S