Profesor s Pravnog fakulteta član je Vijeća za nadzor tajnih službi. Zbog petljanja u izbore u Srbiji mora biti hitno smijenjen

Priznanje profesora Aleksandra Maršavelskog s Pravnog fakulteta u Zagrebu da je pod pseudonimom aktivno sudjelovao u političkim procesima i izborima u Republici Srbiji predstavlja prvorazredni politički i sigurnosni skandal koji zahtijeva trenutnu reakciju Hrvatskog sabora.

Maršavelski nije tek obični građanin ili akademski radnik koji iznosi svoje mišljenje; on je u srpnju 2026. godine imenovan za člana Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija Republike Hrvatske. S te pozicije, Maršavelski ima pristup najosjetljivijim dokumentima s oznakom tajnosti i izravan uvid u rad hrvatskog obavještajnog sustava.

Činjenica da osoba s takvim ovlastima vodi paralelne, tajne političke operacije u susjednoj državi, savjetuje tamošnje političke liste te se hvali pružanjem pravne pomoći osobama koje su strane sigurnosne službe označile kao prijetnju, duboko kompromitira nepristranost i vjerodostojnost institucije u kojoj sjedi.

Nakon što je mjesecima iz sjene pod pseudonimom „Prijatelj studenata“ utjecao na politička zbivanja, Maršavelski je odlučio skinuti masku odmah nakon izbora održanih 25. listopada, na kojima je prosvjedna „Studentska lista“ odnijela pobjedu.

Šokantno priznanje u beogradskom Danasu

U svom autorskom tekstu u beogradskom dnevnom listu Danas, pod naslovom „Moje ime je Aleksandar Maršavelski, ja sam Prijatelj studenata“, javno je i bez zadrške priznao dubinu svog političkog angažmana:

U svom pismu upućenom studentima, Maršavelski čestita na izbornoj pobjedi 25. listopada te navodi kako je predvidio da će vlast pokrasti oko 15% glasova.

Također, Maršavelski opisuje kako je kao profesor prava iz Zagreba pomagao svojim znanjem o tranzicionoj pravdi te priznaje da je utjecao na sastav izbornih lista i izbacivanje određenih osoba s nje. Djelovao je pod pseudonimom kako bi izbjegao narativ o „obojenoj revoluciji“. Pored toga, hvali se terenskim radom, vezama s političkim akterima te pružanjem pravne pomoći osobama koje su srbijanske službe označile kao prijetnju.

Nespojivost s nadzorom obavještajnog sustava

Iako hrvatski zakoni formalno zabranjuju članstvo u užem rukovodstvu domaćih političkih stranaka, etički kodeks i duh zakona nalažu apsolutnu političku neutralnost. Član Vijeća za građanski nadzor tajnih službi ne može biti osoba koja tajno kreira izborne strategije i sudjeluje u političkim procesima u susjednoj državi.

Maršavelski imenovan je za člana Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija na sjednici Hrvatskog sabora održanoj 15. srpnja 2026. godine.

U Vijeće je imenovan kao kandidat SDP-a, a za njega su u paketu glasali i zastupnici HDZ-a i DP-a.

Pravila o političkom angažmanu članova definirana su Zakonom o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske te precizirana u službenom Javnom pozivu Hrvatskog sabora za podnošenje kandidatura, u kojem članak koji definira uvjete i zabrane izričito propisuje:

“Za predsjednika ili člana Vijeća može biti imenovan hrvatski državljanin s završenim diplomiranim sveučilišnim studijem… koji nije član užeg rukovodstva političke stranke, ne sudjeluje u stranačkim aktivnostima i ne djeluje politički u Vijeću.“

Ovakvim djelovanjem Maršavelski je kompromitirao dignitet institucije. Hrvatski sabor, koji ga je imenovao, mora pokrenuti proceduru i bez odgađanja ga smijeniti s dužnosti.

Tko je Aleksandar Maršavelski?

Aleksandar Maršavelski radi kao izvanredni profesor na Katedri za kazneno pravo te je predsjednik Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu.

Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2008. godine (summa cum laude), a tijekom studija bio je dobitnik dekanove i rektorove nagrade. Od veljače 2009. do siječnja 2010. radio je kao stručni suradnik u Upravi za kazneno pravo Ministarstva Pravosuđa Republike Hrvatske.

Od 2009. do 2012. bio je član radne skupine za izradu Kaznenog zakona, a 2011. član radne skupine za izradu Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije.

Od 2010. radi na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te je član Izvršnog odbora hrvatske jedinice UNESCO Katedre za bioetiku. Bio je imenovani član Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskog sabora te član Povjerenstva za rad po pritužbama kao tijela građanskog nadzora nad policijom.

Sudjelovao je u projektima Europske unije i Veleposlanstva SAD-a na temu zločina iz mržnje i trgovanja ljudima, a vezano za te teme je i član radnih skupina Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.

Magistrirao na Yaleu, doktorirao u Freiburgu

Magistrirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta Yale 2012. godine. Završio je poslijediplomski studij (summa cum laude) u zajedničkom doktorskom programu s Albert Ludwig Sveučilištem u Freiburgu (Njemačka) kao stipendist Max Planck Instituta za strano i međunarodno kazneno pravo (2014.-2015.).

Bio je strani generalni sekretar Istraživačkog centra za europsko kazneno pravo na Institutu za pravo Šangajske akademije za društvene znanosti (2016.-2019.), gost predavač u okviru akademske mobilnosti na Australskom nacionalnom sveučilištu (kolovoz-rujan 2017.), Erasmus gostujući predavač na Pravnom fakultetu Sveučilišta Lomonosov u Moskvi (svibanj 2018.), gost predavač na Kineskom sveučilištu za političke znanosti i pravo u Pekingu (listopad-studeni 2018.) te gost predavač u okviru strateškog partnerstva na Pravnom fakultetu Sveučilišta Melbourne (kolovoz 2018., rujan 2019.) te gost istraživač na Centralno-europskom sveučilištu (CEU) u Budimpešti (veljača 2020.), stoji na stranici Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

M. Marković/ Foto: pxll