Prva ovogodišnja anketa: HDZ uvjerljivo vodi, jedna stranka osjetno porasla

U nedjelju su objavljeni rezultati prvog ovogodišnjeg CroDemoskopa. Iako je HDZ i dalje zadržao veliku prednost pred političkom konkurencijom i njega bira više od četvrtine birača (26,4 posto), nakon dva mjeseca rasta (studeni 24,7 posto – prosinac 26,9 posto) sada pada za pola postotnog boda.

SDP žonglira mjesecima na drugom mjestu s oko 15 posto (siječanj 14,8 posto – prosinac 15,4 posto), a Možemo, iako s negativnom tendencijom (prosinac 10,2 posto), i ovog mjeseca drži treće mjesto (10,1 posto) ispred Mosta, koji blago raste (siječanj 9,1 posto – prosinac 9,0 posto).

Za Domovinski pokret (siječanj 6,1 posto – prosinac 5,9 posto) reći da u odnosu na prošlogodišnji siječanj bilježi najveći rast u odnosu na konkurenciju – od oko 2 i pol postotna boda, objavio je RTL.

Iznad standardne pogreške uzorka je još samo Centar (siječanj 3,0 posto – prosinac 2,9 posto).

U skupini stranaka iznad jedan posto su Socijaldemokrati (siječanj 1,7 posto – prosinac 1,5), Fokus (siječanj 1,4 posto – prosinac 1,3 posto), Radnička Fronta (siječanj 1,3 posto – prosinac 1,9 posto), Ključ Hrvatske, odnosno Živi zid (siječanj 1,2 posto – prosinac 1,1 posto).

Tu su i HSS (siječanj 1,2 posto – prosinac 1,2 posto), Suverenisti (siječanj 1 posto – prosinac 0,7 posto) i IDS (siječanj 1 posto – prosinac 1,1 posto).

Ostali su ispod jedan posto, a neodlučnih je više nego prošli mjesec – njih 16,3 posto!

Najpozitivniji političar

Predsjednik Milanović i dalje je najpozitivniji političar (16,4 posto). Blago se oporavlja nakon prošlomjesečnog pada (15,8 posto), ali u odnosu na početak prošle godine (20,2 posto) popularnost mu se topi za 4 postotna boda.

Na drugom mjestu je premijer Andrej Plenković. Pozitivnim ga vidi 15 posto građana. Malo se oporavlja na ovoj ljestvici u odnosu na prosinac (14,9 posto).

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević drži treće mjesto (siječanj 4,9 posto – prosinac 4,2 posto), a slijedi ga gradonačelnik Vukovara Ivan Penava (siječanj 3,6 posto – prosinac 3,5 posto) kojem raste popularnost – gotovo 3 postotna poena u odnosu na siječanj prošle godine (0,9 posto).

Kolinda Grabar-Kitarović ponovno je u top pet pozitivaca (siječanj 2,3 posto – prosinac 1,1 posto). Svi ostali s ove ljestvice ispod su 2 posto, a Nitko je i dalje najpopularniji političar (26,6 posto).

Najnegativniji političar

Nije novost ni poredak na listi najnegativnijih političara. Premijer je na čelu (siječanj 27,8 posto – prosinac 28,6 posto), slijedi ga predsjednik Zoran Milanović (siječanj 15,5 posto – prosinac 13,9 posto). Zatim dugo nitko do zastupnika Hrvoja Zekanovića (siječanj 3,6 posto – prosinac 3,5 posto).

Kombinacija je ovo koja se mjesecima ne mijenja. Na posljednjim mjestima prvih pet izmjenjuju se šef sabora Gordan Jandroković (siječanj 2,5 posto – prosinac 2,9 posto) i Milorad Pupovac (siječanj 2,8 posto – prosinac 2,1 posto). No ovog mjeseca je Jandroković ipak bolje prošao.

Slijede ministri obrane i vanjskih poslova. S nepopularne liste TOP 10 negativaca ne miče se ni odavno bivša ministrica Gabrijela Žalac (siječanj 1,6 posto – prosinac 1,1 posto) koja je prošlu godinu dočekala u pritvoru, a ovu s novom optužnicom. Zanimljivo, među negativcima nema ministra graditeljstva Ivana Paladine – iako građani obnovu nakon potresa nazivaju katastrofom nakon katastrofe.

Ocjena Pantovčaka, Banskih Dvora i Sabora

A evo i kojim ocjenama državni vrh započinje novu godinu – nema nekih pomaka. Trojku dobiva predsjednik Republike (siječanj 2,89 – prosinac 2,78).

Vladi su građani dali dvojku (siječanj 2,28 – prosinac 2,27), baš kao i saboru (siječanj 2,12 – prosinac 2,14) – i tu se ništa promijenilo nije.

No promjena ima – godinu Hrvatska počinje optimističnije nego li je prošlu zaključila. U prosincu je 73 posto građana smatralo da idemo u pogrešnom smjeru – sada je to 68 posto (67,9). No pravi pokazatelj bit će tek kada svima sjednu prve plaće u eurima i kada građani shvate koliko nemaju.

NAPOMENA: Istraživanje je provela agencija Promocija Plus ekskluzivno za RTL od 2. do 5. siječnja na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.