Hrvatski abor donio je danas državni proračun za 2023. godinu, najvažniji financijski dokument države, čiji su osnovni ciljevi ublažiti posljedice krize, očuvati gospodarski rast i razvoj te očuvati socijalnu sigurnost.
Proračun je dobio potporu 77 zastupnika, a protiv ih se izjasnilo 50. Prvi hrvatski proračun u eurima sedmi je proračun premijera Plenkovića.
Njime se prihodi države planiraju u iznosu od gotovo 25 milijardi eura, a rashodi od 26.7 milijardi, te deficit proračuna opće države od 1.6 milijardi ili 2.3 posto BDP-a. U sljedećoj se godini očekuje i usporavanje inflacije s ovogodišnjih projiciranih 10.4 posto, na 5.7 posto.
Od poreza se sljedeće godine planira uprihoditi 13.3 milijarde eura, što bi bio rast od 4.8 posto. Glavninu čini prihod od PDV-a, planiran u visini od 9.1 milijarde eura. Od posebnog poreza i trošarina planira se prihod od 2.2 milijarde eura, a od poreza na dobit od 1.6 milijardi eura.
Ukupni proračunski rashodi gotovo 27 milijardi eura
Od doprinosa za mirovinsko proračun planira uprihoditi 4 milijarde eura, što je rast od 8.2 posto, a od pomoći Europske unije 5 milijardi eura, ili 32.8 posto više. Ukupni proračunski rashodi u 2023. planirani su u iznosu od 26.7 milijardi eura, i viši su za 2.1 milijardu eura u odnosu na tekući plan za 2022.
Povećanje rashoda odražava politike vlade, prije svega daljnji rast kvalitete socijalne skrbi i potporu najugroženijima, potom održivost mirovinskog sustava, nastavak provedbe demografskih mjera te nastavak obnove od potresa.
Sastavni dio proračuna za 2023. postalo je i deset amandmana koje su predložili oporba i saborska većina, a zajedno su vrijedni 9.5 milijuna eura.
Hina/Foto: pxll
Gvardijan i rektor svetišta Gospe Sinjske fra Marinko Vukman, u pozdravnom je govoru na kraju…
Video sa summita na Aljasci pokazao je neobičan trenutak kada je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu…
Novinari ne istražuju moćnike, to nije njihov posao. Već, eventualno, pišu o moćnima i utjecajnima,…
Komentiraj