Šefica AfD-a isto kao Miro Bulj: Ukinut ćemo euro i zatvoriti granice

Liderica Alternative za Njemačku (AfD) Alice Weidel u ljetnom intervjuu za ZDF izjavila je da bi njezina stranka, ako uđe u saveznu vladu, tražila izlazak Njemačke iz eurozone i Schengena, zatvaranje nacionalnih granica i znatno strožu migracijsku politiku.

Rekla je da je Njemačkoj prije uvođenja eura bilo znatno bolje, tvrdeći da je zajednička europska valuta oslabila njemačko gospodarstvo i smanjila bogatstvo kućanstava.

Govoreći o migracijama, najavila je zatvaranje njemačkih granica i izlazak iz Schengenskog prostora. Poručila je da će se zauzeti za veći broj deportacija i manje dodjeljivanja državljanstva, uključujući povratak Sirijaca kojima više ne vrijedi status zaštite.

Istodobno je kritizirala CDU kancelara Friedricha Merza i SPD ministra financija Larsa Klingbeila te ponovno napala CDU zbog odbijanja suradnje s AfD-om. Poručila je da će AfD vladati u prvim saveznim zemljama i na saveznoj razini.

AfD uoči izbora 6. rujna u Saskoj-Anhaltu prema istraživanjima ima potporu veću od 40 posto birača. Na nacionalnoj razini Forschungsgruppe Wahlen AfD-u daje 27 posto, dok je CDU na 22 posto.  Najnoviji ZDF-ov Politbarometar pokazuje snažnu poziciju AfD-a uoči rujanskih izbora u istočnim saveznim zemljama.

Weidel je odbacila i planiranu zabranu novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem te mjere kojima se pokušavaju smanjiti posljedice klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem.

Koliko je jak AfD?

Alternativa za Njemačku osnovana je 2013. kao euroskeptična stranka koja se protivila politici spašavanja zaduženih članica eurozone. Nakon migrantske krize 2015. snažno se pomaknula udesno i u središte politike stavila protivljenje imigraciji i islamu te kritičniji odnos prema Europskoj uniji. Danas se AfD opisuje kao krajnje desna, nacionalistička i protuimigrantska stranka.

Na prijevremenim saveznim izborima u veljači 2025. osvojila je 20,8 posto glasova, dvostruko više nego 2021., te završila na drugom mjestu iza CDU-a. Sa 152 zastupnika postala je najveća oporbena stranka u Bundestagu. Druge vodeće njemačke stranke dosad su odbijale koalicijsku suradnju s AfD-om, održavajući takozvani vatrozid prema krajnjoj desnici.

Njemački Savezni ured za zaštitu ustava (BfV) u svibnju 2025. AfD je proglasio potvrđeno krajnje desno ekstremističkom strankom. Upravni sud u Kölnu u veljači ove godine privremeno je zabranio BfV-u da AfD tako označava i tretira dok ne bude donesena odluka u glavnom sudskom postupku. Sud je naveo da i dalje postoji snažna sumnja u protuustavne težnje unutar stranke, ali da zasad nije dovoljno utvrđeno da one obilježavaju AfD u cjelini.

Tko je Alice Weidel?

Alice Weidel ima 47 godina i s Tinom Chrupallom jedna je od dvije predsjednice AfD-a na saveznoj razini, a od 2017. vodi zastupnički klub stranke u Bundestagu. AfD-u se pridružila 2013., iste godine kada je stranka osnovana. Po struci je ekonomistica, doktorirala je ekonomiju, radila za Goldman Sachs i Allianz Global Investors.

Više godina provela je u Aziji, ponajviše u Kini, i govori mandarinski. Na izborima 2025. bila je prva kandidatkinja za kancelarku u povijesti AfD-a, a pod njezinim vodstvom stranka je ostvarila najbolji rezultat otkako postoji, osvojivši više od deset milijuna glasova.

U privatnom životu razlikuje se od tradicionalnog profila stranke koja naglašava konzervativne obiteljske vrijednosti. Živi u istospolnoj zajednici i s partnericom podrijetlom sa Šri Lanke odgaja dvojicu sinova.

Kako je govorio Miro Bulj

U Hrvatskoj su zastupnici Mosta Nikola Grmoja i Miro Bulj više puta prozivali Hrvatsku vojsku na hrvatske granice zbog migrantskog vala.

Most je 2016., dok je bio dio Vlade i upravljao MUP-om, donio zakon koji omogućuje vojsci da pomogne policiji u čuvanju državne granice, čemu su se protivili aktualni predsjednik Milanović i Plenkovićeva Vlada.

Dvije godine kasnije, u studenom 2018., Most je zahtijevao da vojska izađe na granicu, a s obzirom na nove okolnosti i činjenicu da je 75 tisuća ilegalnih migranata krenulo prema Europi, smatraju da je krajnje vrijeme da vojska izađe na hrvatsku granicu.

U istom tonu Bulj je govorio kao predsjednički kandidat 2024. godine. Osudio je izjavu ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića da ilegalni migranti koje Njemačka, Švicarska i druge zapadnoeuropske zemlje vraćaju u Hrvatsku imaju potpunu slobodu kretanja po državi te je zatražio njihovu deportaciju.

Podsjetio je da su ga predsjednik Republike Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković napadali i ismijavali kada je tražio da vojska izađe na granicu i pomogne u zaustavljanju ilegalnih migranata. Poručio je da zapadne zemlje sada vraćaju iste migrante koji su prošli preko Hrvatske, a među njima su, tvrdi, potvrđeni ekstremisti i teroristi. Optužio je Milanovića i Plenkovića da su odgovorni za veleizdaju.