Upozorenje njemačkog kancelara Friedricha Merza da ekstremizam prodire u njemački parlamentarni sustav, izrečeno ovog tjedna, najnoviji je u nizu pokazatelja da je “vatrozid” glavnih političkih stranaka, kojim nastoje izolirati krajnje desnu Alternativu za Njemačku (AfD), počeo popuštati, piše agencija Reuters.
Čini se da su ovog tjedna najmanje četiri zastupnika glavnih političkih stranaka u istočnoj njemačkoj saveznoj pokrajini Saskoj-Anhaltu prekršila stranačke upute i glasala za to da AfD dobije svojeg prvog predsjednika regionalnog parlamenta. AfD se zalaže za ograničavanje useljavanja i obnovu energetskih veza s Rusijom.
Glasanje je bilo tajno, ali sumnja je odmah pala na 15 zastupnika Merzove konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU), kojima je bilo naloženo da budu suzdržani. Karin Prien, zamjenica predsjednika saveznog CDU-a, izjavila je da će, pokaže li se da su za to odgovorni zastupnici CDU-a, “morati snositi posljedice”.
Sam AfD, koji već više od godinu dana u anketama na nacionalnoj razini bilježi veću potporu od CDU-a te je objavio da mu je cilj pobijediti na nacionalnim izborima zakazanima za 2029. godinu, proglasio je ovaj događaj “političkom prekretnicom”.
“Prvi put postalo je jasno da takozvani ‘vatrozid’ ne mora biti jači od slobode djelovanja zastupnika”, izjavio je Martin Reichardt, čelnik AfD-a u Saskoj-Anhaltu.
Prošlomjesečni povijesni izborni rezultat AfD-a uznemirio je političke suparnike, koji tu stranku smatraju antidemokratskom i suprotnom vrijednostima na kojima je Njemačka obnovila svoju državu nakon Drugoga svjetskog rata te se odrekla strahota nacizma i njegove nacionalističke i rasističke ideologije. AfD odbacuje oznaku “krajnje desnice”, smatrajući je pogrdnom.
Može li AfD pobijediti na njemačkim saveznim izborima?
Izborni rezultat, kojim je AfD ostao nadomak apsolutne većine u pokrajinskom parlamentu, diljem Europe i šire protumačen je kao jedan od dosad najočitijih pokazatelja da bi stranka mogla pobijediti na saveznim izborima 2029. godine.
Merzova koalicija sa socijaldemokratima lijevog centra u Berlinu suočava se sa sve većim napetostima. Razdiru je nesuglasice, a potpora joj pada u anketama jer birači, kao i u mnogim drugim zemljama zapadne Europe, glavne političke stranke smatraju odgovornima za pad životnog standarda.
U srijedu su predstavnici koalicijskih stranaka održali razgovore kako bi prevladali nesuglasice o pitanjima poput mirovina i poreza. Poručili su da su “odlučni ne prepustiti našu zemlju ekstremistima”.
AfD, osnovan prije više od deset godina tijekom dužničke krize u europodručju, izrastao je iz marginalnog pokreta u najpopularniju političku stranku u Njemačkoj prema anketama javnog mnijenja. Ipak, njemačke sigurnosne službe pojedine dijelove AfD-a, uključujući njegovu podružnicu u Saskoj-Anhaltu, proglasile su ekstremističkima.
Moguće koalicije
To znači da ih smatraju protivnima ustavnim načelima ljudskih prava, demokracije i vladavine prava. Savezni ured za zaštitu ustava (BfV), njemačka domaća obavještajna služba, prošle je godine sastavio povjerljivo izvješće na 1100 stranica u kojem je zaključio da AfD potiče netrpeljivost prema migrantima, rasizam i islamofobiju.
AfD, s druge strane, tvrdi da vraća njemački nacionalni ponos i vrijednosti te osigurava da migranti nemaju prednost pred njemačkim državljanima. Dosadašnja strategija “vatrozida”, prema kojoj etablirane stranke odbijaju suradnju s AfD-om, spriječila je njezin ulazak u bilo koju koalicijsku vladu.
U Saskoj-Anhaltu, gdje joj za većinu nedostaju još tri zastupnička mjesta, i dalje nije jasno kako bi AfD mogao sastaviti vladu. Razgovori o mogućoj koaliciji s populističkim lijevim Savezom Sahre Wagenknecht (BSW) nisu ostvarili napredak.
Ulrich Siegmund iz AfD-a, koji “vatrozid” smatra “djetinjastim”, tvrdi da može uvjeriti dovoljan broj zastupnika drugih stranaka da prekrše stranačke upute i tako mu omoguće da do kraja godine bude izabran za predsjednika pokrajinske vlade.
Suradnja s AfD-om
Na ovotjednom glasanju za predsjednika parlamenta AfD-ov kandidat Tobias Rausch osvojio je 48 glasova, četiri više od ukupnog broja zastupnika AfD-a i Saveza Sahre Wagenknecht (BSW).
Merz je isključio bilo kakav dogovor s AfD-om, za koju tvrdi da joj je cilj uništiti CDU. O tom bi se pitanju trebalo raspravljati na sastanku vodstva CDU-a u nedjelju i ponedjeljak.
Međutim, sve se više nameće pitanje je li i dalje održivo odbijati suradnju sa strankom koja osvaja gotovo trećinu glasova, a u nekadašnjim komunističkim pokrajinama na istoku zemlje, gdje je najjača, i više od toga. Zamjenica predsjednika CDU-a Karin Prien upozorila je da bi svaki znak popuštanja prema AfD-u mogao produbiti unutarnje podjele i “ugroziti sam opstanak cijele stranke”.
AfD je ojačao na nacionalnoj razini, ali i dalje uživa manju potporu u zapadnoj nego u istočnoj Njemačkoj. Čini se da na pokrajinskim izborima sljedeće godine neće ponoviti rezultat ostvaren u Saskoj-Anhaltu.
Ipak, problemi koji su omogućili njezin brzi uspon ne mogu se jednostavno riješiti. Rat u Ukrajini prekinuo je dotok jeftine energije koja je pokretala njemačko gospodarstvo, dok je konkurencija iz Kine oslabila nekoć neprikosnovenu njemačku industrijsku bazu.
Ekonomisti neprestano upozoravaju da su nužne temeljite reforme mirovinskog i poreznog sustava kako bi se odgovorilo na potrebe stanovništva koje sve više stari. Istodobno, duboke podjele između istočnih i zapadnih dijelova zemlje i dalje su prisutne, gotovo četiri desetljeća nakon pada Berlinskog zida.
Obilježavajući prošlog tjedna godišnjicu njemačkog ujedinjenja 1990. godine, predsjednik Frank-Walter Steinmeier priznao je da se mnogi građani osjećaju zanemareno od političkog sustava te da je opći osjećaj nesigurnosti narušio povjerenje.
Međutim, u neuobičajeno sumornoj procjeni upozorio je da bi zaoštrena politička klima mogla Njemačku ponovno gurnuti u kaos koji je doveo do sloma demokracije u prijeratnoj Weimarskoj Republici. “Danas je riječ o opstanku demokracije”, izjavio je. “Moramo se zauzeti za ono što je i dalje važno”, poručio je Steinmeier.
Hina/Foto:AfD Instagram
