Slovačka i Mađarska dobivaju nova NATO zapovjedništva. Hrvatsku nitko ne šljivi

Članice NATO-a poduprle su plan za dva nova vojna stožera kako bi pomogli da se zaštiti Europa u slučaju sukoba s Rusijom, postavljajući temelje za najveće jačanje saveza predvođenog SAD-om u posljednjih nekoliko desetljeća.

PIŠE: Marko Marković /foto:morh

Nastojeći ojačati faktor odvraćanja protiv Rusije, ministri obrane NATO-a prije nekolik odana dogovorili su stvaranje Atlantskog zapovjedništva i logističkog zapovjedništva kako bi omogućili bržu reakciju na ugroze u Europi.

Troškovi uspostave budućih zapovjedništava biti će definirani tijekom 2018., ali te dvije nove regionalne baze uživaju široku potporu i pokazuju usredotočenost NATO-a na njegovu tradicionalnu zadaću odbrane svog teritorija nakon pohoda izvan tog područja na Balkanu, u Libiji i Afganistanu posljednjih godina.

Njemačka želi da logističko zapovjedništvo bude smješteno na njezinom teritoriju, s obzirom na njen strateški položaj u središnjoj Europi koji omogućuje brzo premještanje opreme i osoblja preko granica u slučaju sukoba.

S druge strane za sjedište budućeg Atlantskog zapovjedništvo već lobiraju Španjolska, Portugal, Velika Britanija i SAD.

Koliko Hrvatska sudjeluje u dogovaranju nove zapovjedne strukture NATO-a? Pitanje se nameće od sebe posebno u svjetlu informacije koja nam dolazi sa sjednice Vlade da će broja pripadnika Oružanih snaga RH angažiranih u strukturama NATO-a uskoro doseći 80.

Vele da imamo veliki ugled u NATO. Tko je, kada i kako to izmjerio? Nije poznato. Dobivamo raznu nepotrebnu skalameriju od vojne opreme i tehnike bez ikakve studije o svrsi istog u našim Oružanim snagama.

Drugim riječima,dobili smo samo gutače proračunskog novca. Uz to, čini se da jedna Slovačka i Mađarska imaju veći ugled, jer je najavljeno osnivanje novih NATO zapovjedništava i u te dvije zemlje.

A gdje su Hrvati za to vrijeme?

Eno se vesele poklonjenim, rabljenim, oklopljenim američkim kamionima konstruiranim isključivo za borbu u Iraku i Afganistanu. Takva teška vozila koja pri prosječnoj brzini troše 50 litara goriva na 100 kilometara, jasno je to kao dan – veze nemaju za jednom europskom zemljom i njezinim realnim vojnim potrebama.

Ali, eto, Hrvate to veseli.

Zlobnici bi rekli-trećerazredna oprema za trećerazrednog saveznika. Vesele se i poklonjenim Kiowama, a u Domovinskom ratu letjeli smo na daleko ubojitim letjelicama, oklopljenim letećim tenkovima, helikopterima Mi-24 Hind vršili vatreno oranje srpskih položaja. Dakle, američki kolibrić na steroidima nam je dobar, a helikopter goleme vatrene moći koji može nositi dvije tone (!) naoružanja – nije?!

Kad ćemo konačno od toga NATO-a nešto i zaraditi? Ne nešto sitno, nego prave novce. Preseljenja nekog zapovjedništva u RH, ili barem dijela zapovjedništva, dovelo bi do konkretne potrošnje NATO-a i njegovog osoblja u Hrvatskoj.

Ok, budimo realni, teško možemo dobiti logističko zapovjedništvo ili Zapovjedništvo za Atlantik. Međutim, evo ideje za šefove naše vrle diplomacije – dogovorimo sa saveznicima da se jedan dio NATO-ova združenog zapovjedništva iz Napulja, zajedno s osobljem, prebaci u Hrvatsku. Zašto ne?

Tražimo, lobirajmo, izborimo se… Ili smo odustali od ambicija ulaskom u NATO i EU i postali zemlja ograničenog suvereniteta (i razmišljanja) u punom smislu riječi?