Službeno je: “Hrvatska može uvesti euro. Trošak je jednokratan, a imat ćete koristi”

Izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis otkrio je na brifingu za novinare da Hrvatska zadovoljava sve kriterije za uvođenje eura i da je pred njom tek još jedna prepreka za pridruživanje eurozoni 1. siječnja 2023. godine

“Nakon puno rada imate sve uvjete za uvođenje eura od iduće godine, što još moraju potvrditi ostale članice eurozone. Vašim pristupanjem eurozoni bit ćete potpuno integrirani u EU samo deset godina od ulaska u zajednicu. Time će ojačati Hrvatska, ali i eurozona” poručio je Dombrovskis.

Osim što je čestitao Hrvatskoj na zadovoljenju strogih mastriških kriterija, Dombrovskis je poručio građanima da u ovom trenutku na istočnim granicama Europe traje rat, da imamo visoku inflaciju zbog skupog goriva i energenata te da svijet još muče nestašice izazvane pandemijom covida.

Plaća od 1500 eura moguća samo uz visoku inflaciju

“Rastu i cijene hrane, ali sve to nije povezano s eurom; inflacija raste i izvan eurozone te to nema nikakve veze s vašim pripremama za članstvo” istaknuo je.

Upitan što bi želio poručiti građanima koji strepe hoće li zbog uvođenja nove valute sve još više poskupjeti, potpredsjednik Komisije kaže:

“Sve u svemu, to će biti jednokratan udar koji su osjetili svi koji su uveli euro. Radi se o nekoliko postotnih bodova, ali s druge strane dolaze jeftinije financiranje i niže kamate, a i više neće biti troškova konverzije. Kampanja za uvođenje eura mora biti poštena, treba gledati da ga trgovci ne koriste kao alibi za povećanje cijena. Hrvatska mora nadzirati taj proces”, rekao je.

Upitan je li pametno ulaziti u eurozonu u trenucima u kojima je pogađa najviša razina inflacije u njenoj kratkoj povijesti, Dombrovskis nam ponavlja da pokretači inflacije nisu povezani s time je li neka zemlja članica eurozone, već poremećaji u opskrbi i rat u Ukrajini.

Dodatno, na pitanje je li ECB zakasnio u borbi s inflacijom, Dombrovskis kaže da ECB zauzima položaj te da je moguće stezanje monetarne politike, ali više od toga ne može reći jer ne želi ulaziti u politiku Europske središnje banke, neovisne institucije.

“Imamo mnoge šokove na strani ponude, globalno visoke cijene hrane i trebamo strukturni odgovor, ne samo ECB-ov odgovor. Moramo se odmaknuti od ruske energije, zbog čega imamo REPowerEU, plan koji će ojačati našu energetsku neovisnost”, zaključio je.

R.I /Foto: EK