Zbogom, najdraža! Od prvog siječnja plaćamo u eurima

1 lipnja, 2022 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Hrvatska zadovoljava kriterije i Europska komisija je u srijedu zaključila da je spremna postati 20. članicom europodručja od 1. siječnja 2023. godine.



“Čestitke Hrvatskoj! Danas je Hrvatska napravila značajan korak prema prihvaćanju eura, naše zajedničke valute. Manje od desetljeća od ulaska u EU, Hrvatska je sada spremna pridružiti se euru od 1. siječnja”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Dodala je da će ulazak u europodručje hrvatsko gospodarstvo učiniti jačim, donijeti koristi građanima, poduzećima i društvu općenito te da će i euro postati jači s ulaskom Hrvatske.

Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija objavili su u srijedu izvješće o konvergenciji u kojem se ocjenjuje napredak država članica u ispunjavanju kriterija koje moraju ispuniti kako bi uvele euro. Izvješće pokriva sedam zemalja – Bugarsku, Češku, Hrvatsku, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku i Švedsku. Danska ima trajno izuzeće od obveze uvođenja eura i nije obuhvaćena izvješćem.

Europska središnja banka i Europska komisija svaka za sebe izrađuju svake dvije godine izvješća o konvergenciji, koja su komplementarna. Ta izvješća su temelj za odluku Vijeća o tome ispunjava li neka zemlja uvjete za pridruživanje euru.

Istodobno s objavljivanjem konvergencijskog izvješća, Komisija je objavila i prijedlog odluke Vijeća EU-a i prijedlog uredbe o ulasku Hrvatske u europodručje.

“U svjetlu procjene Komisije i uzimajući u obzir dodatne čimbenike relevantne za gospodarsku integraciju i konvergenciju, uključujući razvoj platne bilance i integraciju tržišta roba, rada i financijskih tržišta, Komisija smatra da Hrvatska ispunjava uvjete za uvođenje eura”, ističe izvršno tijelo EU-a.

Konačnu odluku usvajanjem zakonodavnih akata donijet će ECOFIN na sastanku 12. srpnja. Tada će biti donesena uredba o pristupanju Hrvatske europodručju i uredba o definitivnom tečaju po kojem će se mijenjati kune za euro.

Hrvatska kuna je u srpnju 2020. uključena u Europski tečajni mehanizam (ERM II) po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna. Očekuje se da će to biti i konačni tečaj konverzije.

U izvješću se kaže da Hrvatska ispunjava sva četiri nominalna konvergencijska kriterija i da je njezino zakonodavstvo u potpunosti usklađeno sa zahtjevima iz Ugovora o EU-u i Statuom Europskog sustava središnjih banaka/Europske središnje banke.

Za ulazak u eurozonu potrebno je ispuniti konvergencijske kriterije, tzv. “kriterije iz Maastrichta”.

Oni uključuju stabilnost cijena, uredne javne financije, stabilnost deviznog tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Provjerava se i usklađenost nacionalnog zakonodavstva s pravilima ekonomske i monetarne unije (EMU).

Što se tiče stabilnosti cijena, Hrvatska je u posljednjih 12 mjeseci imala stopu inflacije od 4,7 posto, što je ispod referentne vrijednosti od 4,9 posto. Za zadovoljavanje ovoga kriterija, inflacija ne smije biti viša od 1,5 posto od referentne vrijednosti. Referentna vrijednost se temelji na prosječnoj inflaciji u tri zemlje članice EU-a s najmanjom inflacijom.

To su u proteklih godinu dana bile Finska, Francuska i Grčka. Iz izračuna su pritom bile isključene dvije zemlje, Malta i Portugal, u kojima je inflacija zbog specifičnih razloga znatno odstupala od europskog prosjeka.

Isključivanje nekih zemalja iz izračuna prosječne inflacije uobičajena je praksa i to se radilo i u ranijim konvergencijskim izvješćima u svim slučajevima kada su neke zemlje imale inflaciju za 1,5 posto ili više ispod prosjeka europodručja. Primjerice, Malta je imala stopu inflacije samo 2,2 posto i to zato što je vlada subvencionirala energente koji su zbog toga imali umjetno nisku cijenu.

U izvješću ESB-a, kaže se da će inflacija u Hrvatskoj postupno rasti sljedećih mjeseci uglavnom zbog viših cijena roba, sve većeg pritiska na cijene i daljnjih pogoršanja uskih grla u opskrbi kao posljedice ruske agresije na Ukrajinu.

Što se tiče javnih financija, Hrvatska zadovoljava kriterij proračunskog deficita, koji je 2021. bio je 2,9 posto BDP-a, ispod referentne vrijednosti od tri posto

Udio javnog duga u BDP-u bio je znatno viši od referentne vrijednosti od 60 posto, ali je prošle godine zabilježen veliki pad kada je javni dug smanjen sa 87,3 posto koliko je dosegnuo 2020. na 79,8 posto. Zbog snažnog pada javnog duga zadovoljen je i taj kriterij.

Prema pravilima Pakta o stabilnosti i rastu, udio bruto duga opće države u BDP-u ne smije prijeći 60 posto BDP-a na kraju prethodne financijske godine. Ako nije tako, udio mora pokazivati tendenciju značajnog smanjivanja i zadovoljavajućom se dinamikom mora približavati referentnoj vrijednosti, što je sada slučaj s hrvatskim dugom.

Hrvatska zadovoljava i kriterij stabilnosti tečaja. Kuna je uključena u ERM II 10. srpnja 2020. godine po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna. U referentnom razdoblju od 26. svibnja 2020. do 25. svibnja 2022. godine, tečaj kune imao je nizak stupanj volatilnosti i kuna se razmjenjivala vrlo blizu središnjem paritetu.

U referentnom razdoblju od svibnja 2021. do travnja 2022. dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj u prosjeku su iznosile 0,8 posto što je ispod referentne vrijednosti od 2,6 posto za kriterij konvergencije kamatnih stopa. Dugoročne kamatne stope u Hrvatskoj su se smanjile od 2012. godine, kada su prosječne godišnje stope bile nešto ispod 7 posto, a sada su pale na 1 posto.

ESB u svom izvješću navodi da je snaga institucionalnog okruženja važan čimbenik za održivost konvergencije tijekom vremena. Osim u Švedskoj, kvaliteta institucija i upravljanja u analiziranim zemljama je relativno slaba.

Hrvatska je jedina od sedam analiziranih zemalja u kojoj je pravni okvir u potpunosti usklađen sa zahtjevima za uvođenje eura prema Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke.

Hina/Foto: vladarh


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •