Što o “ustanku u Srbu” govore ugledni hrvatski povjesničari

Svake godine 27. srpnja SNV, Milorad Pupovac i neokomunističke “antifašističke” udruge obilježavaju tzv. Dan ustanka naroda Hrvatske u Srbu. Ono što se sustavno prešućuje jest da je riječ o masovnom pokolju Hrvata.

Što se zbilja dogodilo tog 27. srpnja 1941.? Odgovore daju najugledniji hrvatski povjesničari, autori znanstvenih radova o modernoj povijesti 20. stoljeća.

Ustanak u Srbu bio je oružana pobuna protiv države i vlasti NDH. U komunističkom režimu slavljen je kao “antifašistički”, iako je riječ o četničkom ustanku potpomognutom manjim brojem komunista uz potporu talijanskih fašista. Tijekom pobune počinjeni su brojni zločini, a ustanici su proveli etničko čišćenje svih ne‑Srba na području između Velebita i Drvara.

Hrvatski povjesničar dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, temom ustanka u Srbu” bavio  se i zbog obiteljskih razloga. Njegova baka i majka Anica porijeklom su iz Bosanskog Grahova (djed je iz Promine) i to vrijeme su kao Hrvati i katolici protjerani s tog područja i preselili u Đakova. Povratak u rodni kraj im je onemogućen.

Ante Nazor: Protuhrvatski karakter ustanka

“Sve što se dogodilo u srpnju i kolovozu 1941. potvrđuje da je karakter tog ustanka bio protuhrvatski. Bez obzira na to je li riječ o ustanicima, gerilcima, komunistima ili četnicima, činjenica je da su nad Hrvatima počinili stravične zločine. Mještane koji nisu bili ni u kakvim vojnim formacijama poubijali su, preživjeli su otišli u zbjeg, a nakon 1945. nikada im nije bilo dopušteno vratiti se u svoje domove”, kaže dr. sc. Ante Nazor.

Naglašava da su se nakon rata zločini nad Hrvatima sustavno prešućivali, što potvrđuje antihrvatski karakter ustanka.

“Ako je nabijanje glavara sela na kolac, ubijanje djece i svih članova obitelji antifašizam, onda neka se ustanak u Srbu tako zove. Zanimljivo je da oni koji slave ustanak ne žele doći na obljetnicu Oluje jer se u toj akciji dogodio zločin nad Srbima”, ističe Nazor.

Zlatko Begonja: Spaljena sela, ubijeni civili

“Do temelja su spaljena hrvatska i muslimanska mjesta Boričevac, Kulen‑Vakuf, Ivezić‑kuće u Brotnji, Krnjeuša i druga. Na najbrutalniji način likvidirano je nedužno civilno stanovništvo, među njima djeca, žene i starci. Žrtve su u jamu bacali žive, po starosnoj dobi, dok je najstariji član obitelji Ivezić pod prijetnjom morao guslati i pjevati dok su ostali umirali u grotlu jame.

Ako bi samo ovi podaci bili poznati svakom razumnom čovjeku, ne bi bilo nikakve dvojbe oko karaktera događaja”, rekao je dr. sc. Zlatko Begonja.

Vlatka Vukelić: Teroristički čin s elementima etničkog čišćenja

Povjesničarka izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić ustanak opisuje kao teroristički čin s elementima etničkog čišćenja i dio komunističke totalitarne baštine. Ističe da je jugoslavenska historiografija prešućivala zločine ustanika ili ih prikazivala kao djela “neodgovornih pojedinaca”.

“Iz dokumenata je vidljivo da je vodstvo brigade uspostavilo disciplinu. Tvrdnja o neodgovornim pojedincima ne može se prihvatiti jer vodstvo drvarske brigade nije sankcioniralo počinitelje zločina”, kaže Vukelić.

Mario Jareb: Jedinstveni srpski ustanak

“Ustanak nipošto nije mogao biti ustanak naroda Hrvatske, nego jedinstveni srpski ustanak na tromeđi jugozapadne Bosne, istočne Like i sjeverne Dalmacije. Jedan od vođa bio je Momčilo Đujić, pravoslavni pop i kasniji vođa četništva”, tvrdi dr. sc. Mario Jareb.

Ističe da se jedan zločin ne osvećuje drugim, a ustanici su počinili niz zločina nad hrvatskim i muslimanskim stanovništvom.

“Tadašnje vlasti su događaje iz ljeta 1941. prikazivale kao partizanski, komunistički ustanak i politiku bratstva i jedinstva. No toga u Srbu u kolovozu ili rujnu 1941. nije bilo ni u tragovima”, kaže Jareb.

Vladimir Šumanović: Srpski ustanak protiv NDH

Dr. sc. Vladimir Šumanović ističe da tvrdnja KPJ‑a o “antifašističkom ustanku” nije bila točna.

“Ustanak nije bio ideološki motiviran. Bio je krajnje nacionalno i etno‑konfesionalno obilježen. Bio je srpski ustanak uperen protiv NDH, u kojem su sudjelovali srpski borci različitih ideoloških opredjeljenja. To potvrđuju hrvatski i talijanski izvori”, kaže Šumanović.

Unatoč četničkom karakteru ustanka iz 1941., Milorad Pupovac i SNV, uz dio hrvatskih političara, svake godine 27. srpnja u Srbu slave te četničko‑komunističke pokolje.

M.M. /Foto: hrt