Lenjinovi portreti na zidovima, sovjetska vojna glazba u pozadini, pažljivo obnovljeni uredi oficira KGB-a. Dobrodošli u njujorški muzej posvećen sovjetskoj obavještajnoj službi koji je oživotvorio duh hladnog rata u srcu Manhattana.
Tehnologija koju su koristili sovjetski špijuni, u ono doba vrlo napredna, glavna je tema novootvorenog muzeja. Autor postave je litavski povjesničar Julius Urbaitis.
Muzej je smješten u 14. ulici i na golemom prostoru ima 3500 originalnih predmeta koje je Urbaitis (55) skupljao 30 godina diljem svijeta. Među njima su deseci kamera dizajniranih tako da stanu u dugmad, pojaseve i druge dijelove odjeće, minijaturni mikrofoni, dokumenti skriveni u potpeticama.
Ondje je i replika bugarskog kišobrana, čijim je otrovanim vrhom ubijen bugarski disident Georgi Markov u Londonu 1978. u jednoj od najpoznatijih epizoda hladnog rata.
Ili veliki američki pečat što su ga sovjetski školarci poklonili 1945. američkom veleposlaniku u Moskvi Averellu Harrimanu s ugrađenim malenim mikrofonom. Sovjetima je to omogućilo da godinama slušaju razgovore u veleposlanstvu.
Zahvaljujući bogatim dekoracijama muzej nudi putovanje u sovjetski svijet koji je davno nestao. Namještaj iz onog vremena, uniforme, knjige koje su koristili KGB-ovi agenti, kutije cigareta, izvorne šalice čaja, telefoni i pisaće mašine.
One koji su mogu priuštiti vodiča (obična ulaznica je 25 dolara, a s vodičem 43,9 dolara) dočekat će izvorni govornici ruskog poput Sergeja Kolosova, bivšeg dektektiva lenjingradske policije koji se i koristio nekima od izloženih predmeta.
Muzej je u privatnom vlasništvu američke tvrtke kojoj Urbaitis nije htio reći naziv jer želi ostati anonimna. Njemu su investitori pristupili nakon što je s kćeri Agne Urbaityte uredio muzej KGB-a u Kaunasu.
“Amerikanci su dolazili u Litvu nekoliko puta i propitkivali me mogu li napraviti muzej u Sjedinjenim Državama. Nisu htjeli nekoga tko ne poznaje sovjetski režim”, rekao je.
Litva je ponovo postala samostalna nakon raspada SSSR-a 1991. kada je Urbaitisu bilo 27 godina.
Kao i svi “koji su htjeli nešto napraviti u SSSR-u”, i on je bio član komunističke mladeži. Ali danas je “apolitičan” i jedina mu je ambicija njujorški muzej “pretvoriti u najbolji u svijetu tog tipa”.
U razgovoru za AFP kaže da je današnjim agentima mnogo lakše. “Naša računala i smartfoni najbolje su oruđe. Mi im sami dajemo informacije”.
Muzej je nedavno otvoren i zasad mu odlično ide. “Jako smo zaposleni”, kažu Urbaitis i njegova kćer. Kontekst im ide u prilog, otvorenje je bilo ured optužbi za rusko uplitanje u američke predsjedničke izbore i Trumpovu pobjedu te afere s trovanjem bivšega dvostrukog sovjetskog agenta Sergeja Skripal u Britaniji, koje se pripisuje Moskvi.
Bugarski kišobran je vrsta puške na komprimirani zrak, kamuflirana u običan kišobran, a namijenjena tajnim smaknućima. Izum je KGB. Kao municiju koristi šuplje kuglice izrađene od legure platine i iridiuma, a ispunjene otrovom RICIN, izbušene s dvije jedva vidljive rupe (0.35 mm).
Te rupice su začepljene šećernom masom, a topi se na temperaturi od 37°C (temperatura ljudskog tijela) i time omogućuje prodor otrova u ljudski organizam. Promjer (kalibar) tih kuglica nije veći od kuglice kakvu imaju obične kemijske olovke i iznosi 1.52 mm.
Georgi Ivanov Markov (1.3.1929. Sofija – 11.9.1978. London), bugarski pisac, novinar i disidentski intelektualac, kome su neke djela zabranjena zbog komunističkog režima, prebjegao je u London jer ga je bugarski sud osudio na zatvor zbog izdaje države.
Bijegom u London postao je meta bugarske tajne službe DS, odnosno KGB-a,
Tmurnog londonskog jutra sedmog rujna 1978., dok je prelazio most Waterloo na reci Temzi približavajući se autobusnoj stanici, Markovu je s leđa prišao tipično britanski odjeven gospodin i kao slučajno ga dotakao vrhom kišobrana po listu lijeve noge, a onda se ljubazno ispričao i produžio dalje.
Markov je osjetio bol sličan ubodu insekta. U bolnici mu je dijagnosticirano trovanje krvi nepoznatom supstancom. Umro je nakon tri dana.
Zbog ubojstva bugarskog disidenta to ubojito špijunsko oružje nazvano je Bugarski kišobran.
MP/Hina/Foto:kgbmuseum
"Hrvati u Srbiji nisu problem, oni su resurs", izjavila je u obraćanju srbijanskim medijima u…
Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman oštro je osudio u četvrtak izjavu srbijanskog ministra informiranja…
Brian Walshe osuđen je na doživotni zatvor bez mogućnosti uvjetnog otpusta zbog ubojstva supruge Ane…
Komentiraj