Zašto ruski PZO nije djelovao kad su Ameri hapsili Madura

Rusija nije žurila  u obranu svoje saveznice Venezuele pred napadom njenog partnera Donalda Trumpa. Kremlj  je u subotu iskazao “solidarnosti” prema Caracasu i od  Washingtonu traži da razjasni sudbinu uhićenog venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura.

Moskva također nije reagirala prošle godine na američko bombardiranje svog saveznika Irana, piše Elpais.

Američka operacija u Venezueli postavlja mnoga pitanja među ruskim nacionalističkim krugovima nakon gotovo četiri godine velike invazije na Ukrajinu.

Najveći strah Rusa je da će Washington preplaviti Ukrajinu oružjem, a tržišta naftom iz Venezuele.

“Vjerujemo da svi partneri koji mogu imati nesuglasice trebaju tražiti rješenja za probleme putem dijaloga”, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova u priopćenju u kojem podržava zahtjev Caracasa i drugih latinoameričkih zemalja za izvanrednim sastankom Vijeća sigurnosti UN-a.

Moskva je u prvim satima ovog subotnjeg jutra izrazila “iznimnu zabrinutost” zbog nestanka Madura i njegove supruge. “Zahtijevamo hitno razjašnjenje ove situacije”, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova, nazvavši bombardiranje “duboko zabrinjavajućom i osuđujućom oružanom agresijom”.

Moskva i Caracas potpisali su prošle godine ” ugovor o strateškom partnerstvu”, pakt sličan onome potpisanom s Iranom krajem 2024.

Međutim, Moskva odbacuje mogućnost da dođe u obranu svog saveznika i samo je ponovila svoju “solidarnost s narodom Venezuele” i svoju “podršku liniji bolivarskog vodstva” nakon saznanja o američkom napadu.

Prema izvoru bliskom ruskom Ministarstvu obrane, koji je razgovarao s ovim novinama prije napada, nedostatak resursa venezuelanskog režima čini nemogućim da Rusija vojno podrži Venezuelu dok je potpuno zaokupljena svojom invazijom na Ukrajinu.

Osim toga, Putin se fokusira samo na istočnu Europu, a njegova vizija svijeta podijeljenog između nuklearnih sila slična je Trumpovoj.

Strah od nafte i oružja iz Venezuele

Diskurs Kremlja o multipolarnom i antikolonijalnom svijetu počeo je gubiti smisao otkako je u Bijelu kuću došao vođa, Donald Trump, koji, poput Vladimira Putina, teži podjeli kontrole nad drugim suverenim zemljama između nuklearnih sila. U ovom slučaju, istočna Europa za jednog, Južna Amerika za drugog.

Međutim, uspjeh američke specijalne operacije izazvao je val strahova među elitom i nacionalističkim ratobornim krugovima u Rusiji. Ruski oligarh Oleg Deripaska upozorio je da bi Sjedinjene Države mogle uništiti ruske proračune srušivši cijenu nafte masovnom proizvodnjom venezuelanske nafte.

“Ako naši ‘partneri’ iz Sjedinjenih Država dođu do naftnih polja Venezuele (a već su došli do onih u Gvajani), kontrolirat će više od polovice svjetskih rezervi nafte”, istaknuo je vlasnik Rusala, najveće aluminijske kompanije na svijetu.

Prema Deripaski, Washington bi mogao srušiti cijenu barela nafte ispod 50 dolara (oko 42 eura), što bi Moskvu prisililo da još više pritisne privatnu industriju koja se već bori s krizom potrošnje.

“To znači da će našem svetom kapitalizmu države biti teško ostaviti sve kako jest: bez rezova, bez odricanja od nebitnih poslova”, upozorio je oligarh ovog subotnjeg jutra.

Još jedna zabrinutost je sudbina oružja koje je Rusija isporučila bolivarskom režimu tijekom ovih godina. To uključuje protuzračne sustave S-300, Buk i Pantsir, kao i prijenosne raketne sustave Igla; oko 20 borbenih zrakoplova Su-30 i raketa Kh-31; tisuće kalašnjikova; tenkove T-72 i oklopna vozila BTR-80.

“Jasno je da Caracas neće vratiti zajmove Moskvi, ali što će biti s ruskim oružjem isporučenim Venezueli? Hoće li završiti u Ukrajini uz tacitno odobrenje Trumpa?”, pitao je na Telegramu poznati ruski ratni bloger Yuri Kotenok.

General i zastupnik Državne dume Andrej Guruljov ukazao je na mogućnost da je došlo do izdaje Madura unutar njegovog režima.

“Ima više pitanja nego odgovora. Venezuela ima prilično ozbiljan i moderan sustav protuzračne obrane i borbene avione”, istaknuo je u videu objavljenom na svom Telegram kanalu.

Guruljov priznaje da će ratoborni i ultranacionalistički krugovi u Rusiji sada pitati Kreml zašto nije uspio uhvatiti ukrajinskog vođu, Volodimira Zelenskog, kao što su to učinile Sjedinjene Države s Madurom.

“Bit će mnogo pritužbi”, naglasio je, dodajući da međunarodno pravo “ne funkcionira” i da se ruski režim mora pripremiti: “Snažni proždiru slabe. U tijeku je proces odabira.”

“Zavist” zbog uspjeha operacije

Među visokim ruskim dužnosnicima jedini se oglasio potpredsjednik ruskog Vijeća sigurnosti, rječiti Dmitrij Medvedev.

Bivši ruski predsjednik pozvao je Washington da usporedi uhićenje Madura sa Zelenskim i naglasio da će u novom svjetskom poretku samo oružje za masovno uništenje zaštititi suverene države.

“Operacija u Caracasu bila je najbolji dokaz da svaka država mora maksimalno ojačati svoje oružane snage, sprječavajući bogate i hrabre da lako narušavaju ustavni poredak u potrazi za naftom ili bilo čim drugim. I jedini način da se osigura obrana je putem nuklearnog arsenala! Živjeli nuklearni oružja!”, proklamirao je Medvedev na društvenim mrežama.

Ukrajina se odrekla svog arsenala sovjetskog nuklearnog oružja 1994. godine u zamjenu za ruske i američke sigurnosne garancije, ali to nije spriječilo Moskvu da 2014. anektira Krima i okupira veliki dio Donbasa 2022. godine.

U Rusiji su usporedbe između američkog napada ovog subotnjeg dana i “specijalne vojne operacije” koju je Putin pokrenuo prije gotovo četiri godine kako bi zauzeo Kijev i smijenio ili ubio Volodimira Zelenskog, postale odvratne za Ruse.

“Pa, bit ćemo zavidni, drug Berija”, izjavila je na društvenim mrežama šefica jednog od velikih medija Kremlja prenosi Russia Today.

Margarita Simonián je 2022. godine tvrdila da će Kijev pasti “za tri dana” i slavila je invaziju pokrenutu protiv Ukrajine. Paradoksalno, jedan od kanala RT-a usmjeren je na latinoameričku publiku.

S druge strane, specijalni izaslanik Kremlja za pregovore o Ukrajini, Kirill Dmítriev, ograničio se na izjavu na svojim društvenim mrežama da “je vrijeme da se vide dvostruki standardi” pred oba rata.

M. M./foto:TASS