Hrana koju najzdraviji ljudi na svijetu nikad ne jedu

Istraživanja Dana Buettnera, koji je prvi identificirao plave zone (u kojim žive najdugovječniji ljudi), pokazala su da na njihovu dugovječnost utječe nekoliko faktora – od pozitivnog pogleda na život, male količine stresa do čistog zraka, redovite vježbe i kvalitetne hrane.

Pet područja na svijetu  poznata su kao ‘Plave zone’, a nazvana su po plavim krugovima koje su istraživači nacrtali kako bi identificirali geografska područja u kojima su ljudi jako zdravi i žive nevjerojatno dugo.

Postoji pet plavih zona: talijanski otok Sardinija, japanski otok Okinawa, grčki otok Ikarija, poluotok Nicoya u Kostariki i kalifornijski grad Loma Linda.

Ne samo da na spomenutim mjestima živi najvećih broj ljudi starijih od 100 godina već su ondje i grupe ljudi koje su ostarjele bez većih zdravstvenih problema.

Uglavnom jedu namirnice biljnog porijekla

Prehrana koja se temelji na bilju, voću i povrću te svakodnevna tjelesna aktivnost i obiteljska bliskost omogućili su ovoj Plavoj zoni najveću koncentraciju muških stogodišnjaka na svijetu.

Istraživanja Dana Buettnera, koji je prvi identificirao plave zone, pokazala su da na njihovu dugovječnost utječe nekoliko faktora – od pozitivnog pogleda na život i male količine svakodnevnog stresa do čistog zraka, redovite vježbe i kvalitetne hrane.

Prehrana najdugovječnijih ljudi u plavim zonama uglavnom je biljnog porijekla. Oko 95 posto namirnica čine povrće, voće, žitarice, grahorice, orašasti plodovi i sjemenke.

U njihovim jelima može se naći mesa, ribe, jaja i mliječnih proizvoda, ali u manjoj mjeri. Oni obično zastupaju tek oko pet posto namirnica na tanjuru.

Najdugovječniji ljudi u plavim zonama ne prejedaju se. Meso jedu otprilike jedanput tjedno i pritom ne konzumiraju salame, hrenovke i slične procesirane proizvode, već prednost daju organski uzgojenoj piletini, svinjetini i janjetinu.

Obično pojedu porciju mesa veličine stisnute šake.

Ne jedu ultraprocesiranu hranu

Riba je važan dio njihove prehrane, a na njihovu jelovniku naći će se srdele, pastrve, oslići i slične vrste nekoliko puta tjedno. Nekoliko puta tjedno pojest će i manje količine proizvoda od kozjeg i ovčjeg mlijeka poput sira i jogurta, a svaki drugi dan i po jedno jaje.

Na njihovim tanjurima nikad se neće naći industrijski ultraprocesirana hrana. Ako pogledate deklaraciju na proizvodu i ne prepoznajete sastojke ne etiketi, riječ je o takvoj vrsti proizvoda koje najzdraviji ljudi svijeta izbjegavaju.

Megy M. /Foto: Schutterstock