Deklaracija DP-a: Uspostava hrvatske izborne jedinice mora krenuti iz BiH, ne iz Zagreba

Predsjednik Domovinskog pokretaIvan Penava javnosti  je 1. lipnja 2026. je predstavio dokument pod nazivom „Deklaracija Domovinskog pokreta: Uspostava hrvatske izborne jedinice u Federaciji Bosne i Hercegovine“.

Domovinski pokret, prema samom nazivu dokumenta želi mijenjati, odnosno potiče institucije vlasti Republike Hrvatske da kako to piše u dokumentu poduzmu hitne i neodgodive političke aktivnosti s ciljem izmjena Izbornog zakon Bosne i Hercegovine.
Analiza stanja koja je navedena u Deklaraciji je nesporna.

No reći istinu u politici i nije osobita mudrost. Političku mudrost zapravo čini politička tehnologija, znati političke alate, kad s kim i kako doći do realizacije političkog cilja.

Dakle, kako rekosmo analitika stanja je nesporna. Stoga ćemo u ovom početnom dijelu priče citirati političku tehnologiju Penavine Deklaracije.

• • „Nakon očitih promjena u globalnoj politici krajnji je čas da Republika Hrvatska kao potpisnica i garant Washingtonskog pa Daytonskog sporazuma ispuni svoje ugovorne i ustavne obveze i službeno stane u zaštitu Hrvata u BiH.“
  • „Tražimo hitan i jasan dogovor unutar vladajuće koalicije oko redoslijeda i dinamike hitnog, konkretnog postupanja Vlade RH i Sabora RH.“
  • „Pasivno promatranje i čekanje nije naša politika i ne smije biti politika naše vladajuće koalicije niti politika niti ijedne stranke u RH.“
  • „Posljednji je čas da se izbjegnu radikalna rješenja.“
  • „Pozivamo predsjednika Republike na službeno postupanje, sukladno ustavnim i zakonskim obvezama predsjednika RH“
  • „Očekujemo da predsjednik Vlade RH i predsjednik RH službeno obavijeste i druge garante i potpisnike – prije svega SAD i države članice EU-a s ciljem osiguranja legitimnog predstavljanja hrvatskog naroda u BiH.“
  • „Pozivamo sve političke stranke Hrvata u BiH sve nacionalne institucije sve Hrvate da pomognu kako bi se postigao dogovor oko stvaranog rješenja hrvatskog pitanja.“
  • „Sada je krajnji čas da se „hrvatsko pitanje“ u BiH riješi. Pozivamo sve Hrvate gdje god sad bili, na zajedništvo u obrani ovog vitalnog hrvatskog nacionalnog interesa.“

U svom usmenom obraćanju Penava je pored iznijetog u Deklaraciji zatražio „da predsjednik Sabora Gordan Jandroković po hitnom postupku uvrsti raspravu o Deklaraciji na prvom sljedećem zastupanju te da nakon rasprave i dopuna Hrvatski Sabor donese obvezujuću deklaraciju/rezoluciju s ciljem sustavnog rješavanja hrvatskog pitanja u BiH“.

U osvrtu na prednji tekst vrijedi podsjetiti na prethodni period:

Poslije uništavanja hrvatske samouprave u BiH akcijom međunarodne uprave, uz evidentnu suglasnost tadašnje vlasti u Hrvatskoj, da im časna imena sad ne spominjemo, tenkovskim upadom međunarodnih snaga uništena je tada i najjača banka u BiH, Hercegovačka banka i nepovratno nestale velike količine novca klijenata banke.

Međunarodna uprava je tada krenula i s političkom zabranom rada HDZ-a BiH, ali se zbog mogućih većih negativnih političkih implikacija, eventualnih nemira, zabranjuje se rad stožerne političke stranke u hrvatskom narodu u BiH, što bi mogao s pravom nazvati izravnim političkim udarom na Daytonski Ustav BiH što je bio uvjet mira, od toga odustalo.

Sve do dolaska na vlast u Hrvatskoj Andreja Plenkovića u institucijama EU-a, odnosno u njenim dokumentima o BiH nestalo je konstitutivnih naroda, ostala su samo dva na građanskom modelu uređena entiteta, Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine. Časnim imenima hrvatskih predsjednika i premijera u periodu od Tuđmana do Plenkovića to nije smetalo.

Andrej Plenković je na prvim sastancima Europskog Vijeća pokušao temu konstitutivnosti naroda kao temelj Daytonskog ustava BiH, kao temelj na kojem je zaključen mir u BiH, međutim nije mu bilo dopušteno da se ta tema uopće stavi na dnevni red. Dopušteno mu je da na kraju sastanka reče u pet minuta nešto na tu temu.

Plenković je zatražio prijem kod Francuskog predsjednika Emanuela Macrona. Macron ga primio, saslušao i izrazio kako je to tada rečeno „razumijevanje“.

Nakon upornog lobiranja Plenković je uspio da se u EU dokumente o BiH uvrsti Daytonska konstitutivnost naroda. Bio je to značajan politički uspjeh i zaokret u politici EU-a prema BiH.

Bitno je reći daje HDZ kao stožerna stranka hrvatskog naroda BiH prije dolaska Andreja Plenkovića na vlast u vrlo nepovoljnim političkim uvjetima, bez ikakva političkog oslonca na tadašnje vlasti u Hrvatskoj uspio obnoviti rad Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine (HNS-a BiH) kao krovne organizacije i institucije Hrvatskog naroda u BiH. Vatra se nije ugasila.

Do rješenja problema, izmjena Izbornog zakona BiH, pokušalo se doći pregovorima hrvatske i bošnjačke strane uz posredovanje američkog diplomata Matthew Palmera i Angelina Eichhorst ispred EU-a, koja se s obzirom na dužnost koju je tada obnašala titulirala kao Izvršna direktorica za Zapadnu Europu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri europskoj službi za vanjske poslove (EEAS).

Palmer i Eichhorst svoju misiju u sedam pokušaja krajem 2021. i početkom 2022. okončali su neuspjehom u sedmom pokušaju u Neumu 20. 3. 2022. Hrvatska je strana u pregovorima iznosila prijedloge. Bošnjačka strana nije imala nikakvih prijedloga, nego je samo izražavala neslaganje s onim što je predlagala hrvatska strana.

Bakir Izetbegović je 20. 8. 2022. objasnio zašto su pregovori propali. Kako su to prenijeli mediji Bakir je u Tešnju na tribini SDA rekao: „Morat ćemo se ponovno boriti za sve što smo mislili da smo se izborili. Trebat će ponovno braniti mir, stabilnost i sigurnost, teritorijalni integritet, državne institucije, njene nadležnosti i imovinu, ali i identitet, vjeru i kulturu. Kada je napad na državu u pitanju, sigurno je da će obrana danas biti puno lakša nego prije 30. godina. SDA je na početku mandata izabrala ključne resore u kojima se brani sve navedeno što se u protekle četiri godine pokazalo kao dobra strategija.

Ono što je pokušao OHR je samo pola onoga što se pokušavalo u Neumu i Sarajevu. Tada su neki iz probošnjačkog bloka proklizali, trudili se biti servilni HDZ-u. Sve smo to zaustavili“.

Nakon propalih pregovora dviju strana uz međunarodno posredovanje, rješavanje izmjena Izbornog zakona stavljeno je u nadležnost visokog predstavniku u BiH, da on nametne rješenje, jer se pregovorima ne može postići ništa.

U sarajevskim medijima je 20. 7. 2022. objavljen,  kako je to tada prenijeto, „Nacrt odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta“. Bila riječ o radnim materijalu koji je bio na stolu na stolu Christiana Schmidta u kojem su bile navedene izmjene Izbornog zakona u odnosu na Dom naroda Federacije, jer prijetila je opasnost da bošnjačka većina pored izbora dva člana Predsjedništva BiH izaberu i većinu zastupnika u Klub Hrvata Doma naroda Federacije, čime bi konstitutivnost hrvatskog u BiH politički posve nestala.

Objava radnog materijala s Schmidtova stola u Sarajevskim medijima potvrđuje potrebu da se sjedište visokog predstavnika za BiH izmjesti iz Sarajeva u Bruxelles.

Kompletna bošnjačka politička, intelektualna, medijska i vjerska elita natjecala se u što snažnijoj osudi pokušaja Christiana Schmidta da mijenja Izborni zakon BiH kako bi smanjio šanse bošnjačke većine u Federaciji BiH da ovlada Klubom Hrvata u Domu narod Federacije. Pred uredom visokog predstavnika prosvjedovalo se tjedan dana.

Bošnjačka politika doživjela je to kao pokušaj, namjeru visokog predstavnika da u Izborni zakon BiH ugradi odredbe kojima bi se osigurao legitiman izbor nacionalnih predstavnika u zajedničkim institucijama vlasti, što je po reakcijama za njih ravno objavi rata.

Izdvojit ćemo tri upečatljive reakcije:

23. 7. 2022. Željko Komšić izjavljuje: „Svjestan sam težine riječi koje izgovaram, bojim se da je motiv stranaca za sve što rade u BiH i pritisku da se donesu anti europski zakoni, duboko antiislamski. Jer izgleda da mnogi na ovom kontinentu u današnjim europskim muslimanima gledaju nove Jevreje. A problem su posebno Bošnjaci koji imaju svoju državu.“

26. 7. 2022. Bakir Izetbegović na stranačkom skupu u Hadžićima: „Kako do snage i kako do vojne snage i imamo li mi odgovor, ne daj Bože, za najgore scenarije. Prebrojili smo se. I koliko lovaca imamo, i koliko imamo mladih ljudi, koliko imamo instruktora na dronovima i tako dalje. Dalje neću, ali evo, samo da znate“.

Uz ovaj Bakirov citat vrijedi reći da je vojska u BiH profesionalna, tronacionalno ustrojena. Ne postoji državna evidencija vojnih obveznika niti obvezno služenje vojnog roka. Postavlja se pitanje tko to Bošnjacima vodi vojnu evidenciju kako to reče Bakir. Prema onome što je rekao Milorad Dodik „džamije Bošnjacima vode vojnu evidenciju.“

30. 7. 2022. Reis – ul – ulema Husein ef. Kavazović u selu Karići kraj Vareša, je kako su to prenijeli mediji rekao: Hoću da vam kažem, jašta nego ćemo se prebrojavati. Želimo to uraditi radi naše djece. Moramo znati da su dolazili po našu djecu, mnoga od naše djece više nisu među nama, naših očeva, majki, sestara, braće, djece. Tamo gdje se nismo prebrojavali, njih više ne brojim, ne možemo ih brojati, nema ih više. Zato, pamet u glavu. Oni imaju svoju priču, a mi našu priču, našu bosansku priču, našu muslimansku priču“.

Sad nešto o političkoj tehnologiji, znamo s kime i s kakvom politikom imamo posla, drsko, provokativno, prijeteće.
Za početak recimo da hrvatska politika ne smije donositi panične odluke, neka to rade oni. Moramo biti od njih politički mudriji od njih. U BiH se očito čeka tko će prvi donijeti pogrešnu odluku da bi on bio optužen za ono što priželjkuju drugi. Bošnjačku stranu na međunarodnom planu treba istjerati na čistac, stvari idu u tom smjeru. Neka oni budu nervozni zbog toga a ne mi.

Za njih je izmjena Izbornog zakona u BiH kojim bi se osiguralo legitimno zastupanje hrvatskog naroda čin objave i početka rata.
U BiH se ništa značajno nije usvojilo a da nije nametnuto, od Ustava pa do zakona. Jasno je da se pregovorima ne može postići ništa. To treba reći onima koji su ovo sve napravili i proizveli ovakav Izborni zakon, da je vrijeme da se to popravi i uskladi s Daytonom. U Daytonu nitko nije potpisao da bošnjačka većina ima pravo birati dva člana predsjedništva, suprotno od toga to je to je rušenje Daytonskog ugovora.

Neka Hrvatska politika pojača aktivnosti na međunarodnom planu u objašnjavanju onoga što se dešava u Federaciji BiH. Penavina Deklaracija može biti dodatni poticaj u tom smjeru.

Penavina Deklaracija, odnosno apel slična sadržaja, političkim redom poteza mora prethodno proći Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine (HNS BiH), kao krovnu političku instituciju hrvatskog naroda u BiH. Oni bi trebali to uraditi, s više argumenata, a oni to znaju, napisati apel koji predlaže Penava. To od njih mora poći.

Međutim vrijeme je izbora u BiH i HNS BiH sada nije u stanju zbog predizborne retorike hrvatskih stranaka uopće se sastati, a kamo li što usvojiti. Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine sastat će se nakon izbora, kada bi trebao donijeti potrebne odluke i pokrenuti inicijative koje se od njega u ovom slučaju očekuju sukladno Penavinoj Deklaraciji, te sukladno izbornim rezultatima birati novo vodstvo.

Tek tada se pokreće sav politički mehanizam u Hrvatskoj i na međunarodnim planu, onako kako to predlaže Penava u svojoj Deklaraciji. Obrnuti redoslijed, kako to sad predlaže Penava može na međunarodnom planu i u Bosni i Hercegovini proizvesti suprotne političke efekte.

Ne treba zaboraviti da ni druga strana koliko god nastojala bez ustavnog osnova zadržati postojeće stanje nije sama na međunarodnoj sceni. Brojni su akteri s međunarodne razine, među kojima i dio onih kojima bi se Penava htio obratiti, koji bi rekli da Hrvatski sabor i Vlada RH svojim odlukama nastoji uređivati odnose u izbornom procesu u susjednoj državi, da je riječ o jednostranom miješanju Hrvatske u unutarnje stvari BiH i tako dalje i tako dalje.

Ako to krene iznutra iz BiH od legitimno izabranih zastupnika hrvatskog naroda u tijela vlasti u BiH, okupljenih u HNS-u BiH, onda je to posve druga priča. Onda je riječ o legitimnoj instituciji, koja to osnovano traži, nakon čega slijedi politička podrška Hrvatskom narodu u BiH u zaštiti njegovih Ustavom BiH zajamčenih prava, s pravom koje Hrvatska ima kao potpisnik i garant provođenja Daytonskog mirovnog ugovora.

Ne ulazeći u detalje predizborne kampanje za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, navedimo da je navedeno kako Čović nije reagirao na Dodikovu izjavu na temu Bleiburške tragedije hrvatskog naroda, dok se odnos bošnjačke politike prema toj temi prešućuje.

Vrijedi podsjetiti:

16. 5. 2020. Sveta misa za stradale za stradale u Bleiburškoj tragediji i Križnim putevima održana je u sarajevskoj Katedrali Presvetog Srca Isusova. Misu je predvodio sarajevski nadbiskup, kardinal Vinko Puljić u koncelebraciji nadbiskupa Tome Vukušića te provincijala Bosne Srebrene, fra Joze Marinčića. Misi je nazočilo dvadesetak osoba, uglavnom svećenici, časne sestre, bogoslovi, sjemeništarci.

Bošnjački politički vrh na čelu s Komšićem i Izetbegovićem danima su provodili javnu hajku protiv kardinala Puljića i protiv mise. Od hrvatskih dužnosnika u BiH misi je nazočio predsjednik Federacije Marinko Ćavara, te u ime HNS-a BiH, predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović.

Danima je u Sarajevu trajalo neviđena hajka protiv kardinala Puljića i mise pa se kardinal dva dana prije mise obratio nadležnim vlastima u BiH i Vatikanu navodeći da mu je ugrožen život, kao i život Hrvata katolika u Sarajevu.

Misa je održana uz jako policijsko osiguranje šireg prostora oko katedrale gdje je onemogućen pristup svima koji nisu bili na spisku za misu, tih dvadesetak osoba. Kardinal je održao divnu propovijed, onako kako to rade časni ljudi, onako kako to Bok od njega traži.

Na kraju ove priče ponovimo „ono što smo već u prethodnom tekstu naveli“ da je Penava u Deklaraciji napisao: „Pozivamo predsjednika Republike na službeno postupanje sukladno ustavnim i zakonskim obvezama predsjednika RH.“

Penavu želimo podsjetiti da je „predsjednik RH“ Zoran Milanović već obavio svoj dio posla. Izvrijeđao je sve na Zapadu od EU-a do Amerike. Od „najneinteligentnije generacije političara u EU“, „činovnika“, „čopora kućnih mačaka“ preko poruke Njemačkoj prilikom slanja vojne pomoći Ukrajini „želim im da prođu bolje nego prije 70. godina“, do „nećemo biti američki robovi“ i „polusvijeta“ na čelu Amerike. „Pošten je“, kako to reče Sergej Lavrov samo kad je Rusija u pitanju.

Milanović ode na sastanak samit NATO-a, uredno glasuje za sve što je predloženo, a kad dođe kući sve okrene naglavačke i kaže da to neće provoditi, kao što je na primjer misija ALTHEA, za koju je glasovao a potom zabranio generalu Kundidu da to objasni pred nadležnim Saborskim odborom, držeći ga u kućnom pritvoru na Pantovčaku, dok prođe sjednica Saborskog odbora.

Ponovimo i to daje Izraelce nazvao „homicidalnim manijacima“, predstavljajući sebe tom prigodom kao „unuka i praunuka“.
„Unuk i praunuk“ se u vrijeme bošnjačke pobune protiv Schmidta, koji je po prvi puta od kako visoki predstavnici vladaju u BiH htio pomoći Hrvatima u BiH u zaštiti njihove ustavne pozicije, što smo dijelom naveli u prethodnom tekstu, solidarizirao s bošnjačkom politikom u napadima na Schmidta idući i korak dalje vrijeđajući Schmidta. Pored toga što mu je rekao da je u BiH ilegalno, dakle odriče mu ovlasti da išta poduzme, prešao je na osobne uvrede rekavši Schmidtu da „igra neke podzemne štakorske igrice“.

Podsjetimo da je Schmidt 2. 10. 2022. u 20. sati, nakon što su se u BiH zatvorila birališta ipak izmijenio Izborni zakon BiH, čime je izbjegnuta mogućnost da bošnjačka politika ovlada i Klubom Hrvata u Domu naroda Federacije BiH.

Marko Mamić/Foto: pxll