ZNAMENITI RUSI U HRVATSKOJ: Izložba sto godina ruske emigracije u Hrvatskoj

Izložba “Ruska emigracija u kontekstu razvoja hrvatske znanosti i kulture” koja, predstavljajući dvadeset najznačajnijih ruskih znanstvenika i umjetnika koji su uvelike doprinijeli razvoju hrvatskog društva, kulture i znanosti,  otvorena je u Hrvatskom državnom arhivu.

 

Predstavljeni su samo najznačajniji od mnogih ruskih emigranata koji su u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca dolazili nakon Oktobarske revolucije, fokusirajući se na razdoblje od 1920. do 1940. godine: “Doprinos ruskih emigranata hrvatskoj kulturi, znanosti i društvu nipošto nije samo ovih deset znanstvenika i deset umjetnika. Samo ih je na zagrebačkom sveučilištu predavalo više od dvadeset”, rekao je povjesničar Andrej Čebotarev na otvorenju.

Izložbu je organizirala Udruga za predstavljanje kulturne baštine ruskog govornog područja ‘Vernisaž‘ čija je predsjednica Nadežda Baranovski naglasila kako je riječ o velikom projektu koji se radio godinu i pol dana i za koji je obrađen opsežni materijal, koji je velikim dijelom pronađen u prostoru u kojemu se izložba održava.

Po njezinim riječima, za izložbu su izdvojeni samo oni s najvećim doprinosom u razvoju hrvatske kulture i znanosti, te je ostavljen prostor drugim sličnim udrugama da temu dalje obrade.

Izložba je postavljena u godini 25. obljetnice ruskog priznanja Hrvatske, a njome se i najavljuje sto godina od kada su na ove prostore stigli prvi brodovi ruskih emigranata, aristokracije, inteligencije i običnog puka, koji su bježali od progona i tražili miran život za svoje obitelji.

Među predstavljenim znanstvenicima su, među ostalima, Nikolaj Pavlović Abakumov – sveučilišni profesor i utemeljitelj položajne astronomije na Geodetskom fakultetu u Zagrebu, Vasilij Andrejev – sveučilišni profesor i dekan na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, Boris Apsen – prvi doktor geodetskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Nikolaj Iljić Baranov – entomolog, znanstveni suradnik Zavoda za parazitologiju Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

Od umjetnika koji su ostavili trag u domaćem kulturnom prostoru su, među ostalima, Sergije Tagatz – filmski snimatelj i animator, začetnik hrvatske animacije, Aleksandar Aleksandrovič Vereščagin – redatelj, glumac i pedagog, Aleksandar Gerasimov – snimatelj, konstruktor i fotograf, Georgij Vladimirovič (Žorž) Skrygin, profesionalni baletan, snimatelj i redatelj. te Sergej Mironovič Golovčenko, karikaturist i strip crtač.

Izložba će biti otvorena do 7. srpnja, a održava se pod pokroviteljstvom Veleposlanstva Ruske Federacije u Hrvatskoj, Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Poglavarstva grada Zagreba.