Partizanski zločini: Sjećanje na 1600 ubijenih civila i vojnika u Crnom potoku kod Našica

Preciznih odataka nema, a procjenjuje se da su partizani u šumi Crni potok ubili oko 1600 nedužnih osoba.

Brojni hodočasnici i ove godine odali počast žrtvama na Crnom potoku Na spomen području Crni potok kod Našica održana je  komemoracija u povodom 70 godišnjice masovnog komunističkog pokolja nekoliko tisuća civila i vojnika u lipnju 1945. godine.

Crni potok smatra se najvećim stratištem civila i pripadnika vojske HND u našičkom kraju a i u istočnoj Hrvatskoj. I ove su godine to mjesto stradanja nedužnih žrtava posjetili brojni hodočasnici i svih krajeva Hrvatske. Tradicionalno, članovi planinarskog društva Krndija Našice Sekcije sv. Bernarda, do Crnog su potoka došli pješice

Svečanoj komemoraciji na spomen-području Crni potok, koje se nalazi u šumskom predjelu, između sela Zoljan i Gradac Našički, prisustvovali su brojni hodočasnici iz svih krajeva Hrvatske, planinari, predstavnici braniteljskih udruga, predstavnici udruge Hrvatski domobran ogranaka iz čitave Hrvatske, predstavnici lokalne vlasti i mnogi drugi.

Nakon govora održana je sveta misa za sve stradale na Crnom potoku koju je vodio fra Zoran Bibić, župnik u Našičkoj župi.

Partizanski poslijeratni zločini u Crnom potoku kod Našica u lipnju 1945. godine počinile su jedinice Korpusa narodne odbrane Jugoslavije (KNOJ) i jedinice Jugoslavenske armije iz 17. krajiške brigade. Na ovaj su šumski predjel dovođeni vezani i iznemogli civili i vojnici, sudionici Križnoga puta, kao i civili iz našičkog područja. Preciznih odataka nema, a procjenjuje se da je u šumi Crni potok ubijeno oko 1600 osoba.

Svjedočanstva govore o mnogo raspadajućih ljudskih tjelesa jer su žrtve bile pokrivene samo granjem s malo zemlje te da su divlje šumske životinje raznosile dijelove lešina. Područje je bilo prepuno osobnih predmeta žrtava kao što su sličice, molitvenici, dokumenti.

Svjedočanstva također otkrivaju da se Crni potok za kišnih dana pretvarao u krvavi potok. Tajnu ovoga najtežega zločina u povijesti našičkog kraja komunistička vlast pokušala je očuvati strogom zabranom pristupa na to područje i tek nakon promjene vlasti početkom devedesetih godina izgrađeno je spomen obilježje.

O komunističkim zločinima u našičkom kraju Đuro Mikašek napisao je knjigu Našička spomenica žrtvama komunizma.

Organizatori komemoracije su: Grad Našice, Župa sv. Antuna Padovanskog, “Hrvatski domobran” ogranak Našice, “Hrvatski sokol”, Matica hrvatska i Društvo za hrvatsku povjesnicu Našice.

Foto: Robert Rigo/nasice. org