“Izviješteni smo od SAD-a, a i na sastanku koji sam obavio u Dubrovniku na summitu Tri mora s veleposlanicom SAD-a i njihovim vojnim atašeom, da mi nećemo kasniti i da Hrvatskoj neće biti produljen vremenski rok”, rekao je ministar.
U programu Večernjeg TV gostovao je potpredsjednik HDZ-a i Vlade, ministar obrane Ivan Anušić. Prvom generacijom ročnika, koji su u subotu završili temeljno vojno osposobljavanje ministar je i više nego zadovoljan. “Mi smo prezadovoljni kao Oružane snage i kao MORH. I ja kao ministar ali, što je najbitnije, i oni koji su prošli obuku, kao i instruktori koji su ih obučavali.
Mladići i djevojke, njih 800 koji su završili temeljno vojno osposobljavanje su zadovoljni i 260 njih se odlučio zatražiti ugovor s Oružanim snagama i karijeru graditi u Oružanim snagama. Te brojke daju nam veliku nadu i za budućnost OS i za budućnost projekta temeljnog vojnog osposobljavanja, a i generalno, naravno za budućnost hrvatske države”, rekao je Anušić.
A s obzirom na to da se jednak odaziv, s manje od tri posto onih koji su se pozvali na priziv savjesti, bilježi i u drugoj generaciji ročnika, uvjeren je da će se isti trend nastaviti i kroz naredne generacije te da će Hrvatska uz pet rotacija godišnje vrlo brzo postići ciljani broj profesionalnih vojnika i riješiti probleme s pričuvom, za koju se prostor značajno smanjio nakon niza godina u kojima nije bilo obveznog vojnog roka.
“Gledajte, nije tajna, i broj pripadnika Oružanih snaga i broj u pričuvi, koja će rasti na temelju broja onih koji prođu temeljno osposobljavanje, koji su automatski pripadnici pričuvnog sastava, nije bio u okvirima onoga što su predviđali naši strateški dokumenti. Tako da, polako olako radimo na tome, punimo brojčano i OS i pričuvu, i to takvom dinamikom da ćemo do 2029. ili 2030. godine biti u potpunosti zadovoljni i jednim i drugim brojevima. Do tada ćemo završiti i proces modernizacije Oružanih snaga”, rekao je.
U intervjuu se osvrnuo i na odluku Vrhovnog suda koji je srušio nižestupanjske presude u postupku vezanom uz protuzračni sustav S-300 zaključujući kako u predmetu ipak nije nastupila zastara, što znači da Zvonko Zubak i dalje može potraživati i novac i povrat dijelova sustava. Anušić, međutim, i dalje odbija mogućnost da se MORH odluči krenuti prema nagodbi. “Nas zastupa DORH i tako će se i nastaviti. Sve pravne poluge koje možemo koristiti, mi ćemo i koristiti da bismo zaštitili interes države, Vlade i MORH-a”, rekao je ministar, uvjeren kako nema prostora za bojazan da država dugim sudovanjem riskira gubitak veće količine novca.
Komentirao je i kritike da kupuje oružje koje Hrvatskoj ne treba u eri kada se ratovi vode dronovima, koje na njegov račun povremeno dolaze s Pantovčaka i nekih oporbenih zastupnika u Saboru. Ovakve kritike Anušić odbija poručujući kako bi svi i koji komentiraju nabavku oružja morali znati da o tome ne odlučuje ministar obrane, već Vlada na temelju stručnih procjena iza kojih stoji Glavni stožer OS RH.
“Naravno da se promijenila strategija ratovanja. To vidimo u Ukrajini i na Bliskom istoku. Naravno da su novi moderni sustavi naoružanja u funkciji ili su u pripremi da budu u funkciji ili su se već razvili novi sustavi. I Hrvatska, između ostalog, taj sustav posjeduje, kada govorimo o dronovima, odnosno bespilotnim letjelicama kao što su Bayraktar ili FPV dronovi na kojima i naši ročnici rade obuku.
Ali, rekao bih sljedeće, ja ne kupujem naoružanje. To je teza koja se polako provlači kod određenih vojnih analitičara, ali naoružanje ne kupujem ja. Ja sam ministar, u MORH-u predstavljam Vladu RH. Nisam ja kupac niti onaj koji odlučuje da ćemo kupiti ili da nećemo kupiti nešto. Svi koji komentiraju Oružane snage, poglavito oni koji se predstavljaju kao vojni komentatori, trebali bi znati da je kupnja oružja jedan proces, da postoje strateški dokumenti koje donosi Glavni stožer, da postoje stručnjaci koji na temelju određenih ugroza, procjenjuju koje nam je naoružanje potrebno. Na temelju njihovih studija, odluku donosi Vlada”, objašnjava Anušić.
Na opasku da je na čelu vojske predsjednik države, od kojega i dolaze ovakve kritike, ponovio je da je u čitav proces involviran Glavni stožer, na čijem je čelu načelnik, predsjednik Milanović, on kao ministar obrane i Vlada.
“Ali, evo, politika je ipak šira igra, igra se na puno širem terenu pa se, eto, nekad se moramo raspravljati, opravdavati i komentirati neke stvari koje mislim da nema potrebe komentirati”, zaključio je.
Na pitanje možemo li očekivati da će nam Amerikanci u dogovorenom roku isporučiti sustave HIMARS i helikoptere Black Hawk koje već otplaćujemo, odgovorio je kako imamo jamstva da će se poštovati dogovoreno i da odgode isporuke neće biti.
“Zemlje kod kojih bi eventualno moglo doći do kašnjenja u isporuci naoružanja već su dobile pisanu obavijest. O tome ih je izvijestila američka vlada, zbog rata na Bliskom istoku i svega što se događa. Izviješteni SMO od SAD-a, a i na sastanku koji sam obavio u Dubrovniku na summitu Tri mora s veleposlanicom SAD-a i njihovim vojnim atašeom, da mi nećemo kasniti i da Hrvatskoj neće biti produljen vremenski rok ispostave HIMARS-a ni Black Hawkova”, rekao je ministar.
Sve skupa tumači kao potvrdu da Hrvatska treba zadržati i razvijati partnerske odnose u sklopu NATO-a, kao i sa zemljama izvan Saveza s kojima imamo takav odnos. “Kad imate partnerske odnose koji su obostrano korektni i u kojima se korektno odnosite prema partneru, onda se i partner korektno odnosi prema vama”, zaključuje ministar.
U tom kontekstu pitali smo ga i za Milanovićeve kritike zbog nedavnog uplovljavanja američkog ratnog broda u dubrovačku luku. Predsjednik smatra da je o tome, s obzirom na to da se radi o brodu koji je sudjelovao u vojnim operacijama koje nije odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a, trebao odlučiti Hrvatski sabor. Anušić, međutim, uzvraća kako je uplovljavanje potpisao na temelju zakona koji je na snazi već 20 godina i na temelju kojega su ratni brodovi u hrvatske vode uplovljavali i u Milanovićevo vrijeme.
“Brod je ušao da bi popunio logističke potrebe, od pitke vode do određenih namirnica i da bi se posada mogla rasteretiti i sići s broda dva ili tri dana i vratiti se. To je redovna procedura, Hrvatska je kao članica NATO-a potpisala određene sporazume i ima određene obveze. Nikakav problem se nije dogodio niti će se dogoditi uplovljavanjem i odlaskom tog broda iz Jadrana u smislu da se odvijao nekakav pretovar naoružanja, opremanje novim naoružanjem, nadopuna borbenih kompleta i slično”, ističe ministar.
Za kraj je komentirao i situaciju u HDZ-u nakon istupa europarlamentarca Tomislava Sokola koji se požalio da mu je supruga trpjela pritiske u vrijeme izbora u HDZ-ovoj zajednici žena. Konkretno, upitali smo ga je li Sokolov istup veći grijeh od mutnih poslova u sportskim savezima, u kojima su na visokim funkcijama redom HDZ-ovci, a stranka se ipak, za razliku od Sokolova slučaja, nije posebno uznemirila zbog tih afera.
“Pa, ne mogu ja govoriti što je veći ili manji grijeh. Mogu samo reći svoje mišljenje i o savezima i kad govorimo o gospodinu Sokolu. Prvo, naravno da ne podržavam nenamjensko trošenje u sportskim savezima. Nešto malo sam se bavio sportom i znam koliko je teško svakom sportašu doći do stipendije, do nekakvih sredstava da si kupi temeljnu opremu.
Isto vrijedi i za infrastrukturu potrebnu da bi se netko bavio sportom ili otišao na natjecanje i smatram da je to ovaj jako loše jer smo zbog takvog netransparentnog trošenja novca unutar saveza vjerojatno izgubili nekoliko novih Janica Kostelić ili Donna Vekić i meni je žao što se to događa. DORH i pravosuđe će odraditi svoje i tu nema nikakve veze je li netko član HDZ-a. Uostalom, koliko znam, Pavlek nije član HDZ-a”, rekao je.
Kad je pak riječ o Sokolovu istupu, Anušić je ipak znatno suzdržaniji od svojih kolega koji su nezadovoljnom europarlamentarcu proteklih dana izravno spočitavali što se odlučio prljavo rublje prati izvan kruga obitelji.
“Kada govorimo o Tomislavu Sokolu, volio bih da se ta stvar riješi unutar stranačkih ureda i stranačkih tijela koja to, na kraju krajeva, i trebaju komunicirati. Sokol je rekao što je rekao, dobio je i odgovor na to i mislim da je kontraproduktivno dalje raspravljati o tome “urbi et orbi”, s cijelom javnošću. On je član HDZ-a, kao takav sjedi i na poziciji europarlamentarca i njegova riječ nije nešto što je, onako, usput rečeno. Ali, u svakom slučaju, treba sjesti i razgovarati. Postoje stranačka i stranačke stvari i ja bih to ostavio u okvirima naših stranačkih tijela, koja će to komunicirati i donositi odluke na temelju Statuta”, rekao je.
Na pitanje je li Sokol u opasnosti da izgubi članstvo u HDZ-u, o čemu se također čemu se također ovih dana nagađalo, uzvratio je kako misli da takva mogućnost u ovom času ne postoji. “Možda i postoji, ali to onda ovisi o Tomislavu Sokolu, a ne o nekome kao što sam ja”, pridodao je Anušić.
Zanimalo nas je i zašto je HDZ-u odjednom postala problem Sokolova podrška ideji trećeg entiteta u BiH s obzirom na to da je Sokol, iako ju on, kao i neki drugi HDZ-ovi europarlamentarci zastupa već neko vrijeme.
“Ja bih to stavio u okvir problema koji hrvatski narod tišti praktički od Daytonskog sporazuma, a to je da na izborima ne mogu izabrati svog člana Predsjedništva BiH. Tu leži sva frustracija i sav problem hrvatskog naroda i kompletno hrvatske politike u BiH. To je ono što bi u ovom trenutku trebala rješavati Vlada RH i znam da svi zajedno radimo na tome.
To je prvi korak i nadam se da stvari idu u tom smjeru, da će se to riješiti izmjenom izbornog zakona u BiH”, rekao je Anušić, procjenjujući da, dok nije ispunjen ovaj zahtjev, o trećem entitetu nema smisla govoriti.
U hrvatskom medijskom prostoru već godinama postoji primjetan obrazac u izvještavanju nacionalnih servisa - HRT‑a…
Predstavnici Hrvatske preuzeli su u srijedu na graničnom prijelazu Macelj posmrtne ostatke 500 hrvatskih žrtava…
Na današnji dan, 13. svibnja 1990., na maksimirskom stadionu trebala se odigrati utakmica Dinamo –…
Komentiraj