Slaven Čolak i društva Fantazija više od pet godina prije pravomoćnog raspleta upozoravali su premijera Andreja Plenkovića i tadašnju glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj Šipek na postupanje USKOK-a, tužiteljice Sani Ljubičić i posljedice kaznenog postupka koji je blokirao projekt Fantasyland
Slaven Čolak i grupacija Fantasyland još su 23. lipnja 2020. godine, dok je kazneni postupak poznat kao „HPB Bankomat“ još bio u tijeku pred Županijskim sudom u Zagrebu, pisanim putem upozorili predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, tadašnju glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj Šipek, Hrvatsku poštansku banku i druge nadležne institucije na, kako su tvrdili, nezakonito postupanje USKOK-a, tadašnje zamjenice ravnateljice USKOK-a Sani Ljubičić, Hrvatske poštanske banke i drugih odgovornih osoba.
U dopisu koji je zaprimljen 23. lipnja 2020. u Vladi RH, DORH-u i HPB-u, Čolak je naveo da je kazneni postupak „HPB Bankomat“ pokrenut i vođen protivno činjenicama i dokazima iz spisa te da je već do tada prouzročio štetu Slavenu Čolaku veću od 2 milijarde kuna, zajedno s pripadajućim kamatama, dok je šteta društvima Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i drugim povezanim društvima, prema navodima iz dopisa, već tada prelazila 5 milijardi kuna.
Prema sadržaju dopisa, ključna tvrdnja Slavena Čolaka bila je da je USKOK, unatoč dokumentaciji koja se nalazila u spisu, pogrešno i nezakonito tvrdio da je Hrvatska poštanska banka bila oštećena kreditnim plasmanom od 33,6 milijuna kuna. Čolak je u dopisu tvrdio da je predmetni kredit bio isplaćen izravno na račun Trgovačkog suda u Zagrebu kao dio kupoprodajne cijene za zemljište Šmidhen, da je HPB na toj nekretnini imala upisano založno pravo te da zato nije moglo biti govora o šteti banci niti o protupravnoj koristi Slavena Čolaka ili Borisa Šimunića.
Poseban naglasak u dopisu stavljen je na postupanje USKOK-a i tužiteljice Sani Ljubičić. Čolak je tvrdio da su USKOK i Sani Ljubičić još prije podnošenja optužnice imali saznanja o tome da je kreditni plasman HPB-a bio usmjeren na kupnju dijela nekretnine Šmidhen, da je banka bila osigurana založnim pravom te da optužnica zbog toga počiva na neistinito prikazanim činjenicama. Upravo je zato u dopisu zatraženo postupanje nadležnih tijela radi nadzora nad radom osoba uključenih u kaznene prijave, istragu i kazneni postupak.
Čolak je u dopisu upozorio i da je vođenje kaznenog postupka imalo izravnu posljedicu na projekt Fantasyland u Samoboru. Prema njegovim navodima, zbog kaznenog postupka, privremenih mjera, blokade poslovnih odnosa i višegodišnjeg tereta optužbi, zaustavljena je realizacija projekta koji je trebao uključivati vodeni park, zabavni park, hotele i povezane turističko-sportske sadržaje.
U dopisu se ističe i da je projekt Fantasyland bio vezan uz Ugovor o pravu građenja od 24. kolovoza 2007. godine, zaključen uz suglasnost Vlade RH, te da su poslovni odnosi HFP-a i društava Fantazija bili predmet rasprave u kaznenom postupku. Prema tvrdnjama iz dopisa, upravo je kazneni postupak, zajedno s postupanjem HPB-a i državnih institucija, doveo do dugotrajne blokade projekta i do nastanka ogromne materijalne štete.
Dodatni dopis upućen je 23. lipnja 2020. i u ime društava Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i Fantazija hoteli d.o.o. Vladi RH, DORH-u, USKOK-u i MUP-u. U njemu se ponavljaju tvrdnje o nezakonitom postupanju USKOK-a, HPB-a i drugih odgovornih osoba te se traži pokretanje nadzora i postupanje radi sprječavanja daljnje štete.
U tom dopisu posebno je navedeno da je kazneni postupak „HPB Bankomat“ već tada prouzročio ogromnu materijalnu štetu ne samo Slavenu Čolaku, nego i društvima Fantazija projekt, Fantazija vodeni park, Fantazija zabavni park i Fantazija hoteli.
Prema navodima iz dokumenta, šteta je nastajala kontinuirano od 2010. godine, a prijavljeni su upozoravali da će svako daljnje odgađanje postupanja državnih tijela dovesti do dodatnog povećanja odgovornosti Republike Hrvatske i HPB-a.
Posebno je snažna političko-pravna dimenzija ovih dopisa: Slaven Čolak i grupacija Fantasyland nisu se 2020. obraćali samo nižim institucijama, nego izravno vrhu izvršne vlasti i državnog odvjetništva. Dopisi su bili naslovljeni na premijera Andreja Plenkovića i glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj Šipek, uz zahtjev da se ispita rad USKOK-a, tužiteljice Sani Ljubičić i drugih osoba uključenih u kazneni progon.
Drugim riječima, Čolak i grupacija Fantasyland tvrde da su nadležne državne institucije još 2020. bile službeno upozorene na razmjere štete i na navodne nezakonitosti koje su, prema njihovim navodima, dovele do blokade projekta Fantasyland. Unatoč tome, kazneni postupak nastavio se voditi, a šteta se, prema tvrdnjama iz dopisa, iz godine u godinu povećavala.
U završnom dijelu dopisa Slaven Čolak izričito je predložio da se, radi sprječavanja daljnje štete za koju bi odgovornost mogle snositi Hrvatska poštanska banka i Republika Hrvatska, postupak „HPB Bankomat“ obustavi. Istaknuo je da šteta za razdoblje od 2010. do 2020. već tada premašuje 2 milijarde kuna u odnosu na njega osobno, dok su društva Fantazija u zasebnom dopisu upozoravala na višemilijardnu štetu nastalu zbog blokade projekta.
Danas, više od pet godina nakon tih upozorenja, dopisi iz lipnja 2020. dobivaju dodatnu težinu jer pokazuju da Slaven Čolak i grupacija Fantasyland nisu naknadno počeli problematizirati postupanje USKOK-a i HPB-a, nego su još tijekom trajanja kaznenog postupka službeno upozoravali najviše državne institucije da se postupak vodi na štetu njih, njihovih društava i projekta Fantasyland.
Pravomoćna oslobađajuća presuda u predmetu „HPB Bankomat“ potvrdila je da Slaven Čolak, Boris Šimunić i društva Fantazija nisu počinili kaznena djela koja su im se stavljala na teret. Projekt Fantasyland Šmidhen, zaustavljen još 2009. godine pokretanjem kaznenog postupka poznatog kao „HPB Bankomat“, danas otvara pitanje odgovornosti institucija za višegodišnju blokadu i štetu koja prema procjenama premašuje dvije milijarde eura.
Predmet kaznenog postupka USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ obuhvaćao je, između ostaloga, projekt Fantasyland, Ugovor o osnivanju prava građenja na zemljištu Šmidhen upisanom u zk.ul. 4268 k.o. Samobor, sklopljen 2007. godine između HFP-a i društva Fantazija projekt d.o.o., nekretninu Šmidhen iz zk.ul. 4268 k.o. Samobor, zasnivanje založnog prava na toj nekretnini u korist HPB-a d.d. radi osiguranja novčane tražbine po kreditu HPB-a d.d. br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna, parcelacijski elaborat vodenog parka od 4. lipnja 2009. godine, koji je izradilo društvo GEO BIM d.o.o. iz Samobora, revizorsko izvješće društva Refinal o ispunjenju ugovornih obveza društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. temeljem navedenog Ugovora o osnivanju prava građenja, kao i drugu povezanu dokumentaciju vezanu uz projekt Fantasyland, društva Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija zabavni park d.o.o. te Slavena Čolaka kao vlasnika 100% poslovnih udjela u navedenim društvima Fantazija.
Nakon provedenog dokaznog postupka u predmetu tzv. „HPB Bankomat“, u kojem je USKOK priložio više od 50.000 stranica navodne dokazne dokumentacije, a sud na prijedlog USKOK-a saslušao više od 90 osoba kao navodne svjedoke, i prvostupanjski i drugostupanjski sud utvrdili su da Slaven Čolak i ostali optuženi nisu počinili nikakvo kazneno djelo, uz jasno obrazloženje da „niti jedan provedeni dokaz ne upućuje, a kamoli da bi dokazao navedenu tvrdnju“.
Pravomoćno oslobađanje svih optuženih nakon 16 godina trajanja kaznenog postupka jasno potvrđuje da se radilo o neosnovanom kaznenom progonu i imovinskopravnom zahtjevu u kojem su DORH, USKOK, HPB i druge uključene institucije godinama ustrajale unatoč izostanku dokaza, zbog čega se otvara pitanje njihove materijalne, kaznene i stegovne odgovornosti, ne samo zbog štete koja je u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ izražena u iznosu većem od 2 milijarde eura, nego i zbog svih zlouporaba i nezakonitosti koje su tijekom postupka počinile odgovorne osobe DORH-a, USKOK-a, HPB-a i HFP-a kao tadašnjeg većinskog vlasnika HPB-a, pri čemu su pojedina takva postupanja, prema dostupnoj dokumentaciji, zabilježena i video te tonskim zapisima.
Ključna poruka pravomoćne oslobađajuće presude jest da niti jedan provedeni dokaz nije upućivao na počinjenje kaznenog djela, a kamoli da bi dokazao tvrdnje iz optužbe. Time je pravomoćno srušena konstrukcija kaznenog postupka koji je godinama pratio projekt Fantasyland, Slavena Čolaka, Borisa Šimunića i društva Fantazija.
Posebno je važno da je optužnica u predmetu „HPB Bankomat“ bila odbačena još prije 14 godina jer nije postojala osnovana sumnja u počinjenje kaznenog djela. Unatoč tome, postupak se nastavio i trajao sve do 2025. godine, kada je pravomoćno završio potpunim oslobađanjem svih optuženih.
Kazneni postupak tzv. „HPB Bankomat“ i projekt Fantasyland Šmidhen godinama su bili predmet javnih rasprava, saborskih istupa i medijskog izvještavanja na nacionalnoj razini, i to u vrijeme dok je kazneni postupak još bio u tijeku pred Županijskim sudom u Zagrebu, pri čemu su predstavnici zakonodavne, izvršne i pravosudne vlasti s pozicija moći javno komentirali predmet, optužene i projekt Fantasyland, čime su stvarali nedopušten pritisak na kazneni postupak i narušavali temeljna načela pravne države, uključujući načelo trodiobe vlasti i presumpciju nevinosti.
Nakon pravomoćne oslobađajuće presude u predmetu tzv. „HPB Bankomat“, kojom su svi optuženi oslobođeni od svih optužbi, takvi javni istupi i političko-pravosudne kvalifikacije dobivaju potpuno novo značenje, jer je pravomoćni sudski ishod potvrdio da osobe koje su godinama bile javno povezivane s kaznenim djelima nisu počinile kaznena djela koja su im se stavljala na teret.
Posebno je sporan javni istup bivšeg glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana, koji je u ožujku 2018. godine, prilikom podnošenja Izvješća o radu državnih odvjetništava pred Hrvatskim saborom, na sjednici javno prenošenoj putem televizije, pred cjelokupnom hrvatskom javnosti tvrdio da je tužiteljica Sani Ljubičić za predmet tzv. „HPB Bankomat“ opravdano dobila državnoodvjetničku nagradu, iako je taj kazneni postupak u tom trenutku još bio u tijeku pred Županijskim sudom u Zagrebu, čime je s najviše pozicije moći u državnom odvjetništvu izvršen nedopušten javni pritisak na kazneni predmet i narušeno načelo presumpcije nevinosti, kao jedno od temeljnih načela pravne države zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom.
U istom kontekstu treba promatrati i višegodišnje javne istupe Karoline Vidović Krišto, koja je kao saborska zastupnica i članica Odbora za pravosuđe, na sjednicama Hrvatskog sabora, pred Odborom za pravosuđe i putem medija, javno iznosila kvalifikacije o optuženima u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ dok je postupak još bio u tijeku, čime je javni prostor dodatno opterećen unaprijed stvorenim zaključcima o krivnji osoba koje su kasnije pravomoćno oslobođene.
Takvi istupi nisu bili bez posljedica, jer su optuženi, njihova društva i njihovi projekti godinama javno predstavljani kroz kazneni kontekst, dok je projekt Fantasyland Šmidhen nosio teret postupka koji je završio potpunim oslobađanjem svih optuženih.
Posebno se ističu i javni istupi Karoline Vidović Krišto, koja je tijekom proteklih godina, najprije kao saborska zastupnica i članica Odbora za pravosuđe, a potom i kroz medijske istupe, u više navrata javno govorila o optuženima u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ na način kojim je, bez pravomoćne sudske odluke, preuzimala ulogu suda, unaprijed ih proglašavala krivima i kvalificirala kao kriminalce, iako je kazneni postupak u tom trenutku još bio u tijeku pred Županijskim sudom u Zagrebu.
Takvi istupi davani su s pozicije političke i institucionalne moći, pred Hrvatskim saborom, Odborom za pravosuđe i cjelokupnom hrvatskom javnosti, na sjednicama koje su javno prenošene putem televizije, kao i kroz medije, čime je dodatno narušeno načelo trodiobe vlasti i presumpcije nevinosti kao jedno od temeljnih načela pravne države zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom.
Posebno je problematično što takvi istupi nisu bili sankcionirani niti je na njih pravodobno reagirano, iako su se odnosili na kazneni predmet koji još nije bio pravomoćno okončan, zbog čega je izostanak reakcije nadležnih tijela dodatno otvorio prostor za nastavak javne kriminalizacije optuženih i projekta Fantasyland.
Posljedica takvog nečinjenja bila je da je Karolina Vidović Krišto nastavila s istim obrascem javnog nastupanja, pa je 17. siječnja 2024. godine, prilikom saslušanja Ivana Turudića kao kandidata za glavnog državnog odvjetnika, ponovno javno govorila o optuženima u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ na način kojim ih je unaprijed prikazivala kao krive, iako postupak tada još nije bio pravomoćno okončan.
Takvo postupanje nastavilo se i nakon donošenja pravomoćne oslobađajuće presude Županijskog suda u Zagrebu od 11. srpnja 2025. godine, kojom su svi optuženi u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ pravomoćno oslobođeni svih optužbi, samo što su tada javni istupi Karoline Vidović Krišto dolazili s pozicije bivše saborske zastupnice.
Nadalje, nakon što je grupacija Fantasyland u prosincu 2013. godine stavila zabilježbu na imovinu Hrvatske poštanske banke radi osiguranja sudskih sporova za naknadu štete i time spriječila pokušaj prodaje HPB-a u bescjenje, kao posljednje banke u državnom vlasništvu, tadašnji ministar financija i član Vlade RH Slavko Linić javno je istupao u medijima te pred cjelokupnom hrvatskom javnosti optuživao Slavena Čolaka i grupaciju Fantasyland, tvrdeći da su Slaven Čolak i društva Fantazija projekt d.o.o. i dr. „zloupotrebljavali vlast da bi došli do kredita u HPB-u“, čime je s pozicije ministra financija i člana Vlade RH izvršio nedopušten javni pritisak u odnosu na kazneni predmet tzv. „HPB Bankomat“, koji je u tom trenutku još bio u tijeku pred Županijskim sudom u Zagrebu, te narušio načelo trodiobe vlasti i presumpcije nevinosti kao temeljna načela pravne države zajamčena Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom.
Nakon pravomoćne oslobađajuće presude jasno je da su takve javne kvalifikacije bile u suprotnosti s konačnim sudskim ishodom, jer je sud pravomoćno utvrdio da optuženi nisu počinili kaznena djela koja su im se stavljala na teret.
Video zapis saslušanja Ivana Turudića u Hrvatskom saboru – Odbor za pravosuđe 7. siječnja 2024. godine
Jedan od najtežih dijelova predmeta tzv. „HPB Bankomat“ odnosi se na postupanje bivše zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić, koja je pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu kao službena osoba prikazivala Slavena Čolaka kao korisnika kreditnih plasmana HPB-a, iako je iz dokumentacije pribavljene upravo tijekom istrage i kriminalističkog istraživanja provedenog po nalogu USKOK-a proizlazilo da Slaven Čolak nikada nije bio korisnik nijednog kredita Hrvatske poštanske banke, kao što ni društva Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija sport d.o.o. nikada nisu bila korisnici kredita HPB-a.
Posebnu težinu ima i rješenje USKOK-a br. K-US-148/09 od 30. prosinca 2009. godine za određivanje istražnog pritvora, koje je donijela i potpisala Sani Ljubičić, a u kojem se navodilo da su društva Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija sport d.o.o. bila kreditirana od Hrvatske poštanske banke u znatnim iznosima, iako navedena društva, kao ni Slaven Čolak, nikada nisu bila korisnici nijednog kredita HPB-a.
Središnja konstrukcija optužnice odnosila se na kreditni plasman HPB-a br. 5301724508 u iznosu od 33,6 milijuna kuna, koji je u optužnicama USKOK-a prikazivan kao kredit odobren i plasiran Borisu Šimuniću bez sredstava osiguranja i bez prateće dokumentacije, uz tvrdnju da su Boris Šimunić i Slaven Čolak time navodno ostvarili protupravnu imovinsku korist u cjelokupnom iznosu kredita te da je HPB oštećen za isti iznos.
Međutim, iz dokazne dokumentacije pribavljene tijekom istrage jasno je proizlazilo da je cjelokupni kreditni plasman HPB-a od 33,6 milijuna kuna, odnosno približno 4,4 milijuna eura, u lipnju 2006. godine doznačen izravno s računa HPB-a na račun Trgovačkog suda u Zagrebu radi plaćanja dijela kupoprodajne cijene za kupnju dijela nekretnine Šmidhen, na kojoj je HPB od prvog dana bio upisan u prvom redu založnog prava.
HPB se i danas, više od 19 godina kasnije, nalazi upisan u prvom redu založnog prava na nekretnini Šmidhen, čija je vrijednost, prema procjeni ovlaštenog sudskog vještaka izrađenoj po nalogu suda u prosincu 2024. godine, utvrđena u iznosu od 33,7 milijuna eura, i to za kreditni plasman od približno 4,4 milijuna eura.
Uz navedeno, iz dokumentacije je proizlazilo da je Boris Šimunić dao vlastito učešće za kupnju nekretnine Šmidhen te dodatni hipotekarni kolateral procijenjene vrijednosti veće od 4,7 milijuna eura, što zajedno s vrijednošću založene nekretnine predstavlja više od 38 milijuna eura hipotekarnog osiguranja za kreditni plasman od približno 4,4 milijuna eura.
Dodatno, prije pokretanja postupka tzv. „HPB Bankomat“, u razdoblju od 2006. do 2009. godine, po tom je kreditnom plasmanu prema HPB-u uplaćeno više od 15 milijuna kuna, odnosno približno 2 milijuna eura, po osnovi kamata, naknada i drugih troškova.
Unatoč takvoj dokumentaciji, USKOK i HPB godinama su ustrajali u kaznenom progonu i imovinskopravnom zahtjevu protiv Slavena Čolaka, pri čemu je HPB više od deset godina pred Županijskim sudom u Zagrebu isticao imovinskopravni zahtjev veći od 100 milijuna kuna.
Taj zahtjev HPB-a odbijen je u srpnju 2025. godine, nakon što je drugostupanjskom presudom Visokog kaznenog suda RH posl. br. I Kž-Us-130/2023-15 od 26. veljače 2025. u cijelosti potvrđena oslobađajuća prvostupanjska presuda Županijskog suda u Zagrebu u odnosu na sve optužene u predmetu tzv. „HPB Bankomat“.
U spisu tzv. „HPB Bankomat“ nalazi se opsežna materijalna dokumentacija koja upućuje na niz teških nepravilnosti i zlouporaba u postupanju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, USKOK-a Zagreb, Hrvatske poštanske banke, Hrvatskog fonda za privatizaciju i drugih uključenih državnih, pravosudnih i financijskih institucija, koje su 2009. godine pokrenule i više od 15 godina vodile kazneni postupak koji je završio pravomoćnim oslobađanjem svih optuženih.
Takvo postupanje dovelo je do ozbiljnog narušavanja pravne sigurnosti i temeljnih prava optuženih, sada pravomoćno oslobođenih osoba, čiji su projekti, društva i osobni ugled godinama bili javno diskreditirani bez zakonske i pravne osnove, a posljedice tog postupka bit će predmet postupaka koji se najavljuju pred nadležnim institucijama Republike Hrvatske i Europske unije protiv HPB-a, HFP-a i njegovih pravnih sljednika te Republike Hrvatske.
Maxportal je već objavio tonsku snimku sjednice Visokog kaznenog suda RH održane 26. veljače 2025. godine, na kojoj se odlučivalo o žalbi USKOK-a protiv prvostupanjske oslobađajuće presude Županijskog suda u Zagrebu u predmetu „HPB Bankomat“.
Na sjednici su bili nazočni odvjetnici optuženih, među njima i odvjetnici sada pravomoćno oslobođenog Josipa Protege i drugih optuženika, dok je Slaven Čolak, također sada pravomoćno oslobođen, nastupio bez odvjetnika.
Zamjenica glavnog državnog odvjetnika RH Ksenija Pavić, nastupajući u ime USKOK-a, posebno se osvrnula na kreditni plasman HPB-a
Borisu Šimuniću u iznosu od 33,6 milijuna kuna. USKOK je i nakon više od 15 godina postupka te prvostupanjske oslobađajuće presude ustrajao u tvrdnjama da je kredit odobren bez adekvatnih sredstava osiguranja, da je HPB oštećen za puni iznos kredita te da su Slaven Čolak i Boris Šimunić stekli protupravnu imovinsku korist.Nakon toga uslijedilo je argumentirano izlaganje Slavena Čolaka, kojim je pred Visokim kaznenim sudom RH u cijelosti osporio navode USKOK-a i državne odvjetnice Ksenije Pavić.
Čolak je pritom iznio tvrdnje o zlouporabama i nezakonitostima DORH-a, USKOK-a i njihovih odgovornih osoba, koje su pokrenule i više od 15 godina vodile iskonstruirani kazneni postupak „HPB Bankomat“, pri čemu je pred Visokim kaznenim sudom RH posebno ukazao na konkretne zlouporabe i nezakonitosti počinjene pri obnašanju službene dužnosti od strane zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić i drugih osoba.
Video zapis o davanju Izvješća o radu DORH-a pred Hrvatskim saborom u travnju 2018. (Dinko Cvitan – Ivan Vilibor Sinčić)
Video zapis istupa Karoline Vidović Krišto pred Hrvatskim saborom „Sudstvo štiti moćnike…“
Video zapis središnjeg Dnevnika HTV-a i informativnih emisija HTV-a 17.01.2014. – istup Sani Ljubičić pred Županijskim sudom u Zagrebu
Tonski zapis sjednice Visokog kaznenog suda RH održane 26. veljače 2025. godine – izlaganja zamjenice glavnog državnog odvjetnika RH Ksenije Pavić i optuženog, sada pravomoćno oslobođenog Slavena Čolaka
Pravomoćnim oslobađajućim završetkom kaznenog postupka tzv. „HPB Bankomat“, u kojem su 10. srpnja 2025. godine, nakon više od 15 godina trajanja postupka, svi optuženi oslobođeni svih optužbi, otvoreno je pitanje odgovornosti za jednu od najvećih šteta prouzročenih dugogodišnjim kaznenim progonom, institucionalnom blokadom i onemogućavanjem realizacije velikog investicijskog projekta u Hrvatskoj.
Zbog višegodišnje blokade projekta Fantasyland u Samoboru, izgubljenih ulaganja, propuštene dobiti, izgubljenih poslovnih prilika, uništene reputacije, gubitka tržišne pozicije i dugotrajne nemogućnosti realizacije projekta, šteta prouzročena Slavenu Čolaku, društvima Fantazija projekt d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i drugim povezanim društvima, kao i imateljima poslovnih udjela u tim društvima, prema procjenama ovlaštenih revizorskih i procjeniteljskih tvrtki, za razdoblje od 16 godina premašuje iznos od dvije milijarde eura.
Ta šteta nije nastala odjednom. Ona se kumulirala od 2009. do 2025. godine, tijekom cijelog razdoblja u kojem je kazneni postupak trajao, dok je realizacija projekta Fantasyland bila faktično zaustavljena, poslovni planovi blokirani, investicije onemogućene, a društva i njihovi vlasnici javno diskreditirani kroz kazneni postupak koji je na kraju završio potpunim oslobađanjem svih optuženih.
Kazneni postupak tzv. „HPB Bankomat“ više se ne može prikazivati kao otvoreno pitanje kaznene odgovornosti Slavena Čolaka, Borisa Šimunića ili društava Fantazija. To pitanje pravomoćno je završeno. Svi optuženi oslobođeni su svih optužbi, a sudski postupak nije potvrdio optužbe koje su godinama opterećivale projekt Fantasyland i povezane poslovne subjekte.
Upravo zato predmet „HPB Bankomat“ nakon pravomoćne oslobađajuće presude prelazi iz kaznenopravnog pitanja u pitanje institucionalne, financijske i političke odgovornosti za posljedice postupka koji je trajao više od 15 godina, zaustavio realizaciju projekta Fantasyland, prouzročio golemu poslovnu i reputacijsku štetu te završio potpunim slomom optužbi.
Nakon pravomoćnog završetka postupka najavljuju se pravne radnje pred nadležnim institucijama Republike Hrvatske i Europske unije radi naknade štete protiv Hrvatske poštanske banke d.d., Hrvatskog fonda za privatizaciju i njegovih pravnih sljednika te Republike Hrvatske.
Temelj tih postupaka bit će činjenica da je kazneni postupak, koji je od 2009. do 2025. godine bio jedan od ključnih razloga blokade projekta Fantasyland, pravomoćno završio oslobađanjem svih optuženih, dok su posljedice njegova pokretanja i višegodišnjeg vođenja ostale: zaustavljen projekt, izgubljene investicije, uništena poslovna perspektiva i šteta koja danas premašuje dvije milijarde eura.
Posebno je važno da šteta, prema upozorenjima upućenim nadležnim institucijama, još uvijek traje. Projekt Fantasyland nije automatski deblokiran pravomoćnom oslobađajućom presudom, poslovne posljedice nisu uklonjene, a šteta se nastavlja povećavati svakim daljnjim danom nepostupanja državnih, pravosudnih i financijskih institucija koje su dužne spriječiti daljnje štetne posljedice.
Zbog toga se od nadležnih tijela Republike Hrvatske traži žurno postupanje radi sprečavanja nastanka daljnje štete za koju, sukladno zakonu, odgovornost snose HPB d.d., HFP i njegovi pravni sljednici te Republika Hrvatska. Riječ je o šteti nastaloj zbog kontinuiranog višegodišnjeg nezakonitog i nepravilnog rada državnih i pravosudnih tijela i institucija, kojim je tijekom razdoblja od 2009. do 2025. godine onemogućena realizacija projekta Fantasyland u Samoboru.
Slučaj dodatno dobiva na težini jer se u upozorenjima institucijama ističe da su pojedine osobe koje su sudjelovale u postupanju u predmetu tzv. „HPB Bankomat“, uključujući bivše zamjenike ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić i Sašu Manojlovića, nastavile obnašati važne dužnosti, među ostalim i u Uredu europskog javnog tužitelja, što se ocjenjuje kao pitanje koje nadilazi pojedinačni sudski spor i otvara pitanje vjerodostojnosti Republike Hrvatske kao članice Europske unije.
Republika Hrvatska kao punopravna članica Europske unije preuzela je obvezu poštivanja europskih pravnih standarda, uključujući zaštitu prava vlasništva, ulaganja, pravne sigurnosti i djelotvornog pravnog sredstva. Upravo zato slučaj Fantasyland, nakon pravomoćnog oslobađajućeg ishoda u predmetu „HPB Bankomat“, postaje test sposobnosti hrvatskih institucija da isprave posljedice dugogodišnje institucionalne blokade i spriječe daljnju štetu.
Fantasyland Šmidhen mogao je biti jedan od najvećih turističko-zabavnih projekata u Hrvatskoj. Umjesto toga, postao je simbol kaznenog postupka koji je trajao više od 15 godina, institucionalnog zastoja, javne diskreditacije i poslovne štete koja se danas mjeri milijardama eura.
Nakon pravomoćne oslobađajuće presude više se ne postavlja pitanje jesu li Slaven Čolak i ostali optuženi počinili kaznena djela. Sud je na to pitanje dao konačan odgovor. Sada se postavlja pitanje odgovornosti onih koji su pokrenuli, održavali i godinama koristili taj postupak kao prepreku realizaciji projekta.
Zato slučaj Fantasyland više nije moguće ignorirati. Šteta je premašila dvije milijarde eura, pravomoćna presuda srušila je kaznenu konstrukciju, a institucije Republike Hrvatske sada imaju obvezu spriječiti daljnje povećanje štete koja, unatoč oslobađajućem ishodu, još uvijek traje.
DOLUMENTI:
Pogledajte video zapise sa završne riječi Slavena Čolaka u predmetu tzv. „HPB Bankomat:
M.M. /Foto: Press
Saborski zastupnik Domovinskog pokreta i bivši ministar poljoprivrede Josip Dabro ponovno je zapjevao pjesmu o…
Kapetan hrvatske nogometne reprezentacije Luka Modrić u susretu protiv Paname upisat će 200. nastup u…
Hrvatska i Panama susret će 2. kola L skupine Svjetskog prvenstva igrati u Torontu na…
Komentiraj