Hrvati Crne Gore: Dom kulture nam je vraćen, a ne poklonjen

Vraćanje tivatskog Doma kulture “Josip Marković” onima koji su ga sagradili postalo je političko, identitetsko i emotivno pitanje hrvatske zajednice u Crnoj Gori.

Crnogorska vlada donijela je 11. prosinca 2024. odluku o ustupanju Doma kulture “Josip Marković” u Tivtu Republici Hrvatskoj, naglasivši kako je cilj ovog poteza afirmacija hrvatske zajednice u Crnoj Gori te jačanje bilateralnih odnosa s Hrvatskom.

Hrvatsko nacionalno vijeće poručuje da je riječ o civilizacijskom činu, a ne o poklonu, kako je to formulirala Vlada Crne Gore nakon potpisivanja ugovora s Hrvatskom 21. lipnja 2025. godine

Dom kulture u Donjoj Lastvi, izgrađen 1922., površine 377 kvadrata, nastao je novcem i radom predaka današnjih Hrvata Boke kotorske. Iako Vlada Crne Gore navodi kako je država taj objekt poklonila Hrvatskoj. Hrvati naglašavaju da nije riječ o poklonu, već vraćanju njihove kulturne baštine.

Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) Zvonimir Deković kaže da je na početku gradnje u temelje Doma kulture ugrađen pergament o tome tko ga je i zašto gradio, koliko je zemlje za Dom dala crkva, a koliko su otkupili mještani.

“Ovdje žive unuci ljudi koji su postavili taj pergament u temelje, i to vam govori koliko smo i emotivno vezani za ovaj prostor “, kaže Deković za Radio Slobodna Europa.

Deković ističe da hrvatska zajednica nije željela novi objekt, nego obnovu starog, jer kulturno nasljeđe definira politički identitet.

U Crnoj Gori se prema posljednjem popisu iz 2023. kao Hrvati izjašnjava nešto više od pet tisuća ljudi, manje od jedan posto stanovništva, ali njihova povijest u Boki traje stoljećima.

Dom je formalno bio vlasništvo Općine Tivat. U vrijeme vlasti DPS-a potpisan je 2011. ugovor o besplatnom korištenju. Sve se mijenja 2022., kada nova prosrpska lokalna vlast naređuje iseljenje, tvrdeći da produženje ugovora nije bilo zakonito.

Hrvatska zajednica to je ocijenila kao politički pritisak i pokušaj brisanja starosjedilačke manjine. Do iseljenja ipak nije došlo. Krajem 2024. općina objekt predaje državi, a potom počinju pregovori s Hrvatskom.

Deković smatra da je cijeli proces ubrzala Rezolucija o Jasenovcu koju je crnogorski parlament usvojio u lipnju 2024. Zagreb ju je ocijenio provokacijom, proglasio tri crnogorska dužnosnika nepoželjnima i blokirao zatvaranje poglavlja 31 u eurointegracijama.

U takvoj atmosferi dvije države u siječnju 2025. otvaraju pregovore o otvorenim pitanjima, među kojima i Dom kulture. Deković kaže da je dio crnogorske vlasti sklon radikalnoj desnici, ali da postoji i dio koji želi ubrzati put u EU, pa je tu “prelomljeno”.

U Tivtu su reakcije uglavnom pozitivne. Građani koji su pristali govoriti za RSE poručuju da je logično da prostor pripadne ljudima koji su ga sagradili. “Nisu to ljudi iz Hrvatske, to su naši ljudi odavde”, kaže Josip. Marko dodaje da je dogovor dobar i da je normalno da dvije susjedne države surađuju.

Negative reakcije SPC-a

Negativne reakcije stižu iz Miholjskog zbora, organizacije bliske SPC-u, koja tvrdi da Crna Gora “trpi ucjene Zagreba” i da se ugrožava suverenitet. Deković uzvraća da ga takvi stavovi ne iznenađuju, jer dolaze iz kruga koji godinama širi velikosrpsku retoriku.

Podsjeća da država nije reagirala ni na ranije poruke s prosrpskih portala, poput one da “Hrvat nije nacionalnost nego dijagnoza”.

Dom kulture je kroz povijest bio hrvatska čitaonica, a nakon Drugog svjetskog rata dobio je ime po prvoborcu Josipu Markoviću. Nakon potresa 1979. ostao je jedini dom kulture u Crnoj Gori koji nije obnovljen. Krov je bio od dasaka i crijepova, bez struje i vode, a kroz prozor pozornice rasla je smokva. Mještani ga obnavljaju 2012., ali objekt i danas zahtijeva ozbiljnu rekonstrukciju.

Posljednjih petnaest godina ondje djeluju knjižnica Ljudevit Gaj, HNV, udruga Dux Croatorum i Radio Dux – jedini elektronički medij hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Aktivnosti se uglavnom oslanjaju na Hrvatsku, jer je pomoć crnogorske države minimalna. Fond za nacionalne manjine izdvojio je, kaže Deković, samo 3,5 tisuća eura za sve njihove organizacije.

“Samo za radio treba oko 50 tisuća godišnje. Kad dobijete 3,5 tisuće, to je poruka da se želite ugasiti.”

Hrvatska je najavila načelnu podršku za obnovu Doma. Hrvatska zajednica se nada da će, nakon rekonstrukcije, prostor postati središte svih hrvatskih organizacija u Boki kotorskoj koje danas nemaju svoj dom.

M. Marković/Foto: Radio Dux