Drama u Kremlju, fali im 36 mlrd. dolara: “Sve za vojsku i cara, za narod ako ostane”

Visoki ruski državni dužnosnici uputili su dramatično upozorenje predsjedniku Vladimiru Putinu da je trošenje novca na rat u Ukrajini postalo potpuno neodrživo. Kako javlja Bloomberg, ovo je najozbiljniji znak dubokih unutarnjih podjela u Moskvi od samog početka invazije.

Dužnosnici ruskog ministarstva financija i ruske središnje banke otvoreno su poručili Kremlju da trenutačna razina planiranih vojnih troškova nosi golem rizik od opasnog širenja proračunskog manjka. Bloomberg prenosi ove informacije pozivajući se na izvore dobro upoznate sa situacijom, kao i na uvid u povjerljive dokumente.

Financijski stručnjaci, koji posljednjih mjeseci s golemim strahom prate stanje ruske ekonomije i državne blagajne, predložili su hitne i oštre rezove u vojnom proračunu. Upozorili su Putina da će bez novih načina štednje biti nemoguće pokrpati prenapregnute javne financije.

Ratni jastrebovi traže milijarde

Međutim, unutar ruskog političkog vrha došlo je do potpunog raskola. Visoki dužnosnici Ministarstva obrane i tvrdolinijaši u Kremlju, koji pod svaku cijenu žele ostvariti Putinove ratne ciljeve, zahtijevaju da se vojni proračun ne dira. Njihov je argument da bi svako smanjenje proračuna zadalo smrtonosan udarac gospodarstvu, budući da golem broj ruskih tvrtki danas živi isključivo od državnih ugovora vezanih uz vojsku.

U Rusiji je oduvijek bilo pravilo “Sve za vojsku i cara, za narod ako ostane”, bez obzira je li car bio iz carske, komunističke ili KGB dinastije.

Da stvar bude gora, vojni vrh ne samo da odbija ikakvu štednju nego agresivno traži još novca. Dva izvora bliska ruskoj vladi potvrđuju da će vojni izdaci morati dodatno rasti kako bi se pokrio golemi manjak koji je samo za ovu godinu dosegnuo čak tri bilijuna rubalja (oko 36 milijardi dolara).

Izvori navode da je Putin itekako svjestan proračunskih pritisaka s kojima se zemlja bori i prošle i ove godine, pa mu ovi problemi nisu iznenađenje.

Propala nada u dogovor s Trumpom

Kada se krojio proračun za 2026. godinu, ruski su financijaši znali da bi se u drugoj polovici godine mogao pojaviti ponor u blagajni od oko 1.2 do 1.5 bilijuna rubalja (13 -17 milijardi dolara), a to je novac koji hitno treba obrambenom sektoru.

U to je vrijeme, prema tvrdnjama izvora bliskih vladi, u Moskvi tinjala snažna nada da će rat u Ukrajini završiti nakon prošlogodišnjeg povijesnog samita u Aljasci, gdje su se u kolovozu sastali Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Trump. Zbog toga su svi vjerovali da je logično očekivati smanjenje vojnih troškova u drugoj polovici 2026. godine, no ta se računica pokazala potpuno promašenom.

Čak ni skok cijena nafte, koji je izazvan ratom u Iranu, neće spasiti stvar. Bloombergovi izvori bliski ruskoj vladi ističu da bi cijena nafte morala ostati iznad 100 dolara po barelu najmanje godinu dana kako bi se situacija osjetno popravila. No, čak ni taj ekstraprofit ne rješava duboke, strukturne probleme koji razdiru ruski gospodarski rast, pumpaju inflaciju i uništavaju bankarski sektor.

Nakon što je vojni proračun proteklih godina skočio za nevjerojatnih 30 posto kako bi se financirala masovna proizvodnja oružja, plan je bio da sektori vezani uz vojnu industriju u 2026. godini rastu za skromnih 4 do 5 posto.

Međutim, Rusija sada opasno tetura na rubu recesije. Vlast je u svibnju bila prisiljena srezati prognozu gospodarskog rasta, pa ministarstvo gospodarstva u 2026. godini očekuje rast BDP-a od jadnih 0.4 posto, što je dramatičan pad u odnosu na raniju procjenu od 1.3 posto. Službeni podaci pokazuju da je rusko gospodarstvo u prvom tromjesečju palo prvi put u posljednje tri godine.

Putin nedavno postrojio ministre 

Ovakav crni scenarij raspleo se unatoč tome što je Putin u travnju javno postrojio ministre i naredio im da objasne zašto ekonomija podbacuje. To javno priznanje da je zemlja u problemima ogolilo je njegovu frustraciju jer vlada nije uspjela zaustaviti opasno usporavanje.

Dodatno, proračunska rupa ruske vlade raste povijesnom brzinom, bez obzira na veći priljev petrodolara s Bliskog istoka. Deficit je u prva četiri mjeseca ove godine eksplodirao na 5.9 bilijuna rubalja (2.5 posto BDP-a), što je za čak 50 posto više od onoga što je proračunom bilo planirano za cijelu ovu godinu.

Treba reći da je ruski proračun u minusu već četiri godine zaredom, a prošla je godina završila s deficitom od 5.6 bilijuna rubalja. Iako je taj minus još uvijek ispod onih 3.8 posto BDP-a iz pandemijske 2020. godine, ruska ekonomija pod teškim zapadnim sankcijama danas je neusporedivo ranjivija. Službeni crni fondovi i rezerve unutar Fonda nacionalnog bogatstva istopili su se za čak 60 posto u odnosu na razinu prije napada na Ukrajinu.

Vlada  spominje uvođenje izvanrednih poreza

Ruski ministar financija Anton Siluanov u nedavnom intervjuu za list Kommersant priznao je da je nužna “određena suzdržanost” u državnoj potrošnji, istaknuvši da su obrana i socijalna davanja države apsolutni prioriteti. “Rezerve nisu beskonačne. Slabost u financijama se ne smije tolerirati u kontekstu ovako velikih promjena u svijetu. Moramo hitno popraviti učinkovitost proračunskih rashoda”, poručio je Siluanov.

Podaci ministarstva financija otkrivaju zastrašujući tempo trošenja: državna potrošnja u razdoblju od siječnja do travnja skočila je za gotovo 16 posto u odnosu na prošlu godinu, dok su izdaci za državnu nabavu odletjeli u nebo za čak 41 posto. Vlada je samo u prva dva mjeseca ove godine morala povući oko 500 milijardi rubalja iz Fonda nacionalnog bogatstva jer su sankcije drastično srezale prihode od nafte i plina.

Kako je Bloomberg već ranije izvještavao, Moskva sada ozbiljno razmatra uvođenje izvanrednog poreza na ekstraprofit za pojedine proizvođače sirovina i banke kako bi pokušala spasiti proračun od potpunog potopa. Gradske vlasti Moskve već su povukle ručnu kočnicu i najavile velika rezanja u zapošljavanju i investicijama nakon što su im prihodi podbacili.

“Što da radimo? Da printamo novac kao ’92. godine?”

Golemi financijski ponor u kojem se Rusija nalazi izazvao je prošlog tjedna i potpuni bijes u ruskom parlamentu. Valerij Gartung, šef odbora za zaštitu tržišnog natjecanja u Državnoj dumi, doduše je demantirao medijske napise da je psovao tijekom sjednice, no javno se prisjetio hiperinflacije i užasa nakon raspada Sovjetskog Saveza.

“Što ćemo učiniti po tom pitanju? Hoćemo li printati novac kao ’92. godine, kada su cijene rasle po 30 posto svakog tjedna? Svi dobro znamo da to nije nikakvo rješenje”, zaključio je ogorčeni ruski zastupnik.

M.M. /Foto: premier.gov.ru