U Saboru Okrugli stol o poratnim zločinima partizana i prikrivanju zločina

Širi dalje

U srijedu, 29. travnja, u Hrvatskom saboru održat će se okrugli stol pod nazivom „Masovni zločini jugoslavenskog komunizma u Sloveniji – stratišta i prikrivanje zločina“. Organizator Okruglog stola je Domovinski pokret.

Skup će okupiti istaknute stručnjake koji se dugi niz godina bave istraživanjem poratnih likvidacija, masovnih grobnica i mehanizama prikrivanja zločina počinjenih na području Slovenije nakon 1945. godine.

Sudjeluju dr. sc. Mitja Ferenc, jedan od vodećih istraživača slovenskih stratišta, izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić, povjesničarka s dugogodišnjim fokusom na razdoblje Drugog svjetskog rata i poraća, dr. sc. Dinko Čutura, ravnatelj Hrvatskog memorijalno‑dokumentacijskog centra, te Roman Leljak, publicist i istraživač arhivske građe.

Organizatori ističu da je cilj skupa dublje razumijevanje povijesnih okolnosti, otvaranje prostora za znanstveno utemeljeni dijalog te rasvjetljavanje teme koja je desetljećima bila potisnuta iz medija i javnog života, iako je riječ o jednoj od najvećih trauma hrvatske i slovenske povijesti 20. stoljeća.

Posljednjih godina u Hrvatskoj i Sloveniji intenziviraju se nova terenska istraživanja stratišta, forenzička iskopavanja te digitalizacija i otvaranje dijela arhivske građe.

Povratak potisnutih tema u medije

Razdoblje 2024.–2026. donosi više novih podataka nego prethodnih deset godina zajedno, a u Hrvatskoj se paralelno vodi rasprava o dostupnosti arhiva iz razdoblja SFRJ, što dodatno pojačava interes javnosti.

Europski parlament i Vijeće Europe godinama pozivaju države članice da istraže zločine totalitarnih režima, osiguraju pristup arhivima i razvijaju kulturu sjećanja. U takvom kontekstu jugoslavenski komunistički zločini više se ne promatraju izolirano, nego kao dio šireg fenomena istočnoeuropskih represija.

Istodobno, u Hrvatskoj i Sloveniji još uvijek postoje tisuće nerazjašnjenih sudbina, brojna neobilježena stratišta i obitelji koje čekaju informacije. Kako generacije koje su preživjele poraće polako nestaju, 2026. se nameće kao jedna od posljednjih prilika za prikupljanje svjedočanstava, sustavnu identifikaciju i institucionalizaciju kulture sjećanja.

U hrvatskoj javnosti ponovno jačaju rasprave o karakteru jugoslavenskog režima, ulozi partizanskog pokreta, odnosu prema Bleiburgu i Križnom putu te mjestu komunističkih zločina u obrazovnom sustavu.

Masovne grobnice u Sloveniji i Hrvatskoj

Paralelno s tim raste i medijski interes: dokumentarni filmovi o poratnim likvidacijama, istraživačko novinarstvo o arhivima i javne rasprave o stratištima u Sloveniji (Huda jama, Tezno, Kočevski Rog) i Hrvatskoj (šuma Biljeg kod Vojnića, Petrova gora, šuma Lešće i Sveta Nedelja, Gornja Dubrava kraj Zagreba) vraćaju temu u fokus javnosti i stvaraju potrebu za stručnim, provjerenim informacijama.

Zbog svega toga tema masovnih zločina jugoslavenskog komunizma Hrvatskoj i Sloveniji 2026. godine nije samo povijesna. Ona je politički aktualna, znanstveno obnovljena, društveno potrebna i medijski vidljiva.

Okrugli stol u Saboru stoga nije tek komemorativni događaj, nego dio šireg procesa suočavanja s prošlošću u trenutku kada se otvaraju arhivi, pojavljuju novi dokazi, mijenja europski kontekst i želja da se europski standardi i odnosa prema komunizmu primjeni i u Hrvatskoj.

M.M. /Foto: sisačla biskupija

Širi dalje