Hrvatska na skladištu ima 122 tisuće doza cjepiva, utrošila je tek 72 posto. Zašto?

U skladištima u Hrvatskoj trenutačno se nalaze 121.643 nepotrošene doze cjepiva. Zaključno s jučerašnjim danom, prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), u Hrvatsku je stiglo 411.008 doza cjepiva od tri proizvođača koja je odobrila EMA, a utrošeno je tek 72,4 posto, piše Jutarnji.

Prema tim podacima, nalazimo se među zemljama koje imaju najniži postotak upotrebe: prosjek EU je 80 posto. Najveći udio utrošena cjepiva je onog kompanije Pfizer (87 posto), AstraZenece smo utrošili 60 posto, a najmanje je potrošeno Moderninog cjepiva – 44 posto.

No, na skladištima je ipak najviše AstraZenece jer je dosad stiglo 168 tisuća doza, a potrošeno nešto više od 101 tisuće. Pfizera je stiglo 215.280, a potrošeno 187.695 doza, dok je Moderne došlo svega 57.728, a utrošeno je 25.637 doza.

No, zašto je potrošeno samo 72 posto pristiglih doza, i to u vrijeme kada se govori o ozbiljnom nedostatku cjepiva i puno većem broju zainteresiranih za cijepljenje od broja doza na raspolaganju?

U skladištima u Hrvatskoj trenutačno se nalaze 121.643 nepotrošene doze cjepiva. Zaključno s jučerašnjim danom, prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), u Hrvatsku je stiglo 411.008 doza cjepiva od tri proizvođača koja je odobrila EMA, a utrošeno je tek 72,4 posto.

Prema tim podacima, nalazimo se među zemljama koje imaju najniži postotak upotrebe: prosjek EU je 80 posto. Najveći udio utrošena cjepiva je onog kompanije Pfizer (87 posto), AstraZenece smo utrošili 60 posto, a najmanje je potrošeno Moderninog cjepiva – 44 posto.

No, na skladištima je ipak najviše AstraZenece jer je dosad stiglo 168 tisuća doza, a potrošeno nešto više od 101 tisuće. Pfizera je stiglo 215.280, a potrošeno 187.695 doza, dok je Moderne došlo svega 57.728, a utrošeno je 25.637 doza.

No, zašto je potrošeno samo 72 posto pristiglih doza, i to u vrijeme kada se govori o ozbiljnom nedostatku cjepiva i puno većem broju zainteresiranih za cijepljenje od broja doza na raspolaganju?

Problem dostave

Razloga je, objašnjavaju nam u HZJZ-u, više. Na prvom je mjestu oprez zdravstvenih vlasti: s obzirom na probleme isporuke, dio cjepiva čuva se za docjepljivanje drugom dozom onih koji su već primili prvu. Dio problema leži u distribuciji, osobito Pfizerova cjepiva, koje se čuva na izuzetno niskim temperaturama, a dio u sve češćem odbijanju AstraZenece, o kojem cjepitelji posljednjih dana obavještavaju HZJZ.

Zvjezdana Lovrić, epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, smatra kako nema posebnog razloga za zabrinutost.

– Prilikom provođenja cijepljenja, cjepitelji planiraju potrošnju uzimajući u obzir potrebe svojih pacijenata za primjenu prve, ali i druge doze cjepiva. Unaprijed je potrebno planirati i osigurati cjepivo za osobe koje u skorom vremenu trebaju dobiti drugu dozu, tako da nije realno očekivati 100% potrošnju, s obzirom na to da se cijepljenje trenutačno dostupnih covid-19 cjepiva u Hrvatskoj provodi s dvije doze u definiranim intervalima – za Pfizer je to 6 tjedana, Modernu mjesec dana, a za AstraZenecu 12 tjedana – pojašnjava.

Također, treba uzeti u obzir i sâm postupak distribucije, koji zahtijeva određeno vrijeme dok samo cjepivo dođe do krajnjeg cjepitelja. – Neka cjepiva pri dolasku u Hrvatsku zaprimaju se u centralno skladište te je potrebno vrijeme da se distribuiraju do županijskih zavoda i krajnjih cjepitelja. Također, dio zavoda nema hladnjake s ultra niskim zamrzavanjem, koji su potrebni za skladištenje Pfizera, tako da se dio tih doza skladišti u HZJZ-u te se doze uzimaju prema potrebama – objašnjava.

Sam proces u počecima cijepljenja bio je jednostavniji jer se provodilo cijepljenje osoba samo prvom dozom, te su se cjepiva distribuirala na puno manje lokacija – županijski zavodi, domovi umirovljenika i zdravstvene ustanove.

Promjenjivi podaci

Ministar zdravstva Vili Beroš kaže, pak, kako se podaci mijenjaju iz dana u dan, te da je prema posljednjim podacima iz baze e-cijepih, od 19. ožujka u 9.15 sati, utrošeno ukupno 81,42% zaprimljenog cjepiva. Kod cjepiva Pfizer utrošeno je 95% doza, slijedi AstraZeneca s utrošenih 69% doza te Moderna s utrošenih 57%.

– Taj udio varira iz dana u dan, ovisno o zaprimljenim dozama cjepiva. Postotak najviše ovisi o tome koliko je dana prošlo od dostave doza cjepiva – kaže Beroš.

Sinoć je potvrđeno iz Vlade kako će se ministar Beroš i premijer Andrej Plenković cijepiti sa cjepivom AstraZenece. O terminu cijepljenja, tvrde, izvijestit će nakon što se premijer konzultira s liječnikom, s obzirom na to da je prebolio koronavirus, a cijepit će se, poručili su iz Vlade, uskoro. Plenković je, podsjetimo, nakon što su krenule kontroverze s nuspojavama AstraZenece, rekao kako bi se cijepio tim cjepivom.

Razloga je, objašnjavaju nam u HZJZ-u, više. Na prvom je mjestu oprez zdravstvenih vlasti: s obzirom na probleme isporuke, dio cjepiva čuva se za docjepljivanje drugom dozom onih koji su već primili prvu. Dio problema leži u distribuciji, osobito Pfizerova cjepiva, koje se čuva na izuzetno niskim temperaturama, a dio u sve češćem odbijanju AstraZenece, o kojem cjepitelji posljednjih dana obavještavaju HZJZ.

Zvjezdana Lovrić, epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, smatra kako nema posebnog razloga za zabrinutost.

– Prilikom provođenja cijepljenja, cjepitelji planiraju potrošnju uzimajući u obzir potrebe svojih pacijenata za primjenu prve, ali i druge doze cjepiva. Unaprijed je potrebno planirati i osigurati cjepivo za osobe koje u skorom vremenu trebaju dobiti drugu dozu, tako da nije realno očekivati 100% potrošnju, s obzirom na to da se cijepljenje trenutačno dostupnih covid-19 cjepiva u Hrvatskoj provodi s dvije doze u definiranim intervalima – za Pfizer je to 6 tjedana, Modernu mjesec dana, a za AstraZenecu 12 tjedana – pojašnjava.

Također, treba uzeti u obzir i sâm postupak distribucije, koji zahtijeva određeno vrijeme dok samo cjepivo dođe do krajnjeg cjepitelja. – Neka cjepiva pri dolasku u Hrvatsku zaprimaju se u centralno skladište te je potrebno vrijeme da se distribuiraju do županijskih zavoda i krajnjih cjepitelja. Također, dio zavoda nema hladnjake s ultra niskim zamrzavanjem, koji su potrebni za skladištenje Pfizera, tako da se dio tih doza skladišti u HZJZ-u te se doze uzimaju prema potrebama – objašnjava.

Sam proces u počecima cijepljenja bio je jednostavniji jer se provodilo cijepljenje osoba samo prvom dozom, te su se cjepiva distribuirala na puno manje lokacija – županijski zavodi, domovi umirovljenika i zdravstvene ustanove.

Promjenjivi podaci

Ministar zdravstva Vili Beroš kaže, pak, kako se podaci mijenjaju iz dana u dan, te da je prema posljednjim podacima iz baze e-cijepih, od 19. ožujka u 9.15 sati, utrošeno ukupno 81,42% zaprimljenog cjepiva. Kod cjepiva Pfizer utrošeno je 95% doza, slijedi AstraZeneca s utrošenih 69% doza te Moderna s utrošenih 57%.

– Taj udio varira iz dana u dan, ovisno o zaprimljenim dozama cjepiva. Postotak najviše ovisi o tome koliko je dana prošlo od dostave doza cjepiva – kaže Beroš.

Sinoć je potvrđeno iz Vlade kako će se ministar Beroš i premijer Andrej Plenković cijepiti sa cjepivom AstraZenece. O terminu cijepljenja, tvrde, izvijestit će nakon što se premijer konzultira s liječnikom, s obzirom na to da je prebolio koronavirus, a cijepit će se, poručili su iz Vlade, uskoro. Plenković je, podsjetimo, nakon što su krenule kontroverze s nuspojavama AstraZenece, rekao kako bi se cijepio tim cjepivom.

Foto: cropix