Predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova boravi u službenom posjetu Hrvatskoj, gdje se na Pantovčaku sastala s predsjednikom Zoranom Milanovićem.
Predsjednik Milanović komentirao je dugogodišnji proces pristupanja Sjeverne Makedonije Europskoj uniji, istaknuvši kako se pred tu zemlju postavlja previše zahtjeva i uvjeta. Poručio je kako Sjeverna Makedonija samostalno odlučuje o svom putu.
“Makedonija sama odlučuje o tome što joj je bolje i koji put bira, pretpostavljam da je to put blagostanja, mira i spokoja građana Makedonije. A ovo drugo, uključujući EU i NATO, je fasada, neka vrsta energetske obnove, ali ono što čini kuću je iznutra.
Ovo su moja razmišljanja, nisu savjeti ni prvom susjedu kraj kojeg živim, kamoli cijeloj državi i narodu. To vrijedi i za Hrvatsku, EU je nadgradnja, ali nikako zgrada. Naša kuća i tradicija su na našem zemljištu, a EU je dobrodošla sezonska priča dok traje. To je to. Ima života i bez EU i to uspješnog i dostojanstvenog”, rekao je Milanović.
Siljanovska-Davkova: EU vrši golem pritisak za promjenu Ustava
Predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska-Davkova izjavila je da se njezina zemlja suočava s ogromnim pritiskom Europske unije da promijeni Ustav. Istaknula je kako Skopje traži da se prema njima ne primjenjuju dvostruki standardi.
“Prema našem Ustavu, inicijativu za njegovu promjenu mogu pokrenuti predsjednik, 30 zastupnika ili 150 tisuća građana. Sada, međutim, to od nas traži i EU, a možda će i neki od naših susjeda. To je doista golem pritisak. Kao država, skromno tražimo da se ukinu dvostruki standardi i da se naša postignuća vrednuju kao i svačija druga”, rekla je predsjednica.
Osvrnula se i na stanje u međunarodnoj politici, ocijenivši kako u svijetu ima sve manje vladavine prava. “Zahvalila sam na prijateljstvu, potpori te otvaranju novih vidika i perspektiva u današnjem, čudnom svijetu u kojem je sve manje vladavine prava. Realna politika pretvorila se u darvinističku, u svijet gdje snažni čine što žele, a slabi ono što moraju”, kazala je.
Siljanovska-Davkova je naglasila kako je proširenje Unije danas i sigurnosno pitanje. “Mi spadamo u drugu kategoriju, no postoje pitanja o kojima se doista ne bi trebalo ni raspravljati. Jasno je da proširenje danas nije samo političko, kulturno i ekonomsko, nego i sigurnosno pitanje, jer su se sve velike svjetske turbulencije uvijek prelamale preko Balkana”, objasnila je.
Dodala je kako se i dalje nada da će njezina zemlja dobiti priliku ravnopravno se natjecati s ostalima.
“Vjerovala sam, i još uvijek vjerujem, da je moguć pristup u dobroj vjeri i da ćemo dobiti priliku natjecati se ravnopravno s ostalima u usvajanju vladavine prava, diobe vlasti i poštovanja ljudskih prava, uključujući i manjinska, kako bismo uistinu pronašli svoje mjesto u europskoj obitelji”, rekla je.
U svom je obraćanju citirala i francuskog predsjednika.
“Citirat ću francuskog predsjednika Macrona, koji je, možda poput mene kada se nađem pred studentima pa razmišljam drugačije, ustvrdio da politička i birokratska mašinerija država nije filozofija i da tu načelo vrijednosti ne postoji”, navela je.
“Ipak se nadam da u Europskoj zajednici – Vijeću, Parlamentu i Komisiji – još uvijek ima Europljana koji vjeruju u snagu argumenata i u pravo svakog naroda, a osobito onih koji ne moraju dokazivati da su Europljani, da pronađu svoje mjesto među njima”, zaključila je Siljanovska-Davkova.
Sjeverna Makedonija nalazi se u dugotrajnom procesu pristupanja Europskoj uniji (EU), koji je službeno započeo 2005. godine stjecanjem statusa kandidata, a pregovori su formalno otvoreni 2022. godine.
Iako je zemlja provela niz reformi i promijenila ime kako bi riješila spor s Grčkom, njezin put prema EU trenutno usporavaju bilateralni sporovi, posebno s Bugarskom.
Hina/Foto: UP
Gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković kanso sinoć priveden je na graničnom prijelazu između Hrvatske i…
Modni trendovi ove sezone naglašavaju snažan povratak profinjenoj eleganciji kroz modele obuće koji dominiraju ulicama.…
Svake parne godine Hrvatska pošta izdaje prigodne marke u dugogodišnjoj seriji „Hrvatska flora“, a ovaj…
Komentiraj