Redoviti član Francuske akademije Alain Finkielkraut izjavio je na predavanju “Izrael, Europa, antisemitizam” u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) kako suosjeća s Izraelom, ali i osuđuje protupalestinske izjave dužnosnika Netanyahuove vlade.
“Osjećam ne samo bijes, nego i sram. Osjećam se suodgovornim jer ljudi iz mog naroda govore takve stvari”, rekao je i dodao kako bi vojska trebala više paziti na civile.
Napomenuo je kako mu govore da napušta svoju zajednicu, ali on se ne srami Izraela. “Sramim se onih koji tvrde da u Gazi nema nevinih”, naveo je i dodao kako je to sramota koju dijeli s mnogim Izraelcima.
Naglasio je kako nikada nije prestao biti Izraelac, samo je pitanje kakav. “Izrael je podijeljen: na jednoj strani su oni koji traže pravdu, a na drugoj sljedbenici Netanyahua koji je u vladu uveo neodgovorne ljude”, ustvrdio je.
“Jako dobro shvaćam opseg traume 7. listopada i jako dobro razumijem da je Izrael tada odgovorio ratom”, naglasio je Finkielkraut. Istaknuo je kako su Netanyahuovi protivnici domoljubi, osobito oni koji se protive fanaticima, poput Itamara Ben-Gvira i Bezalela Smotricha.
“Ustanici u Varšavskom getu nisu imali izbor boriti se ili položiti oružje jer da su ga položili, bili bi jednostavno i odmah ubijeni”, poručio je Finkielkraut i dodao kako s Hamasom u Gazi nije bilo tako, jer od 2005. Gaza više nije bila okupirano područje.
Hamas, naglasio je, još uvijek ima izbor položiti oružje, ali se razlika između njega i ustanika iz geta više ne vidi, pa se sad odjednom govori o genocidu, što je optužba koja se ustalila u velikom dijelu Europe. Dodao je kako je tako čak i u Hrvatskoj.
“Milanovićev odgovor bio je ekstreman”
“Upoznat sam s kontroverzom koja je suprotstavila predsjednika Republike veleposlaniku Izraela u Hrvatskoj. Ovaj potonji tražio je da se zatvori iransko veleposlanstvo koje je bilo gnijezdo terorista”, napomenuo je i dodao kako je odgovor sadašnjeg hrvatskog predsjednika bio ekstreman.
“Predsjednik Milanović je nostalgičar za Pavelićem i ustašama, a dolazi, recimo to tako, s ljevice”, izjavio je. Ocijenio je kako je to velika mutacija antisemitizma s kojom se suočavamo od 1967., a koja je nakon Drugog svjetskog rata pronašla svoje utočište.
“Neki u Izraelu vjeruju da nema drugog načina osim sile”
Naglasio je kako su neki Izraelci pobjedu iz 1967. protumačili kao božanski znak. “Svijest nekih Izraelaca prestala je biti sekularna; vjeruju da je Bog dao ovu zemlju Abrahamu i njegovim potomcima”, rekao je i dodao kako je to užas i strateška pogreška, jer neki vide priliku da očiste zemlju od Palestinaca na Zapadnoj obali i u Gazi.
Podsjetio je kako je od 1967. bilo i sukoba i povlačenja. “Izrael je sklopio mir s Egiptom”, naveo je i dodao kako su, kada su se povukli iz Libanona, dobili proiransku miliciju Hezbolah, a kada su se povukli iz Gaze, dobili su Hamas.
Smatra kako zato neki u Izraelu vjeruju da nema drugog načina osim sile, jer bi popuštanje dovelo teror pred sama vrata. “Taj strah za sigurnost tjera mnoge da šute i prepuste vlast ideolozima”, upozorio je.
Ocijenio je kako se mora boriti protiv antisemitizma u obrazovnom svijetu i protiv onih koji u samom Izraelu ugrožavaju zemlju i judaizam. “Zagovaram palestinsku državu ili konfederaciju jer je to povijesno i zemljopisno logično”, naglasio je i dodao kako je alternativa podjeli ili etničko čišćenje ili međusobna brutalizacija oba naroda.
Zalagao se za međunarodno priznanje Hrvatske
Alain Finkielkraut ovih dana boravi u Hrvatskoj na poziv akademika Dražena Katunarića, kao gost obilježavanja 30. obljetnice “Europskog glasnika”, čiji je Katunarić otpočetka urednik, a Finkielkraut jedan od duhovnih zaštitnika.
Alain Finkielkraut (1949.), francuski filozof i novinar, židovskog podrijetla rođen je 1949. u Parizu i poznat po trajnoj raspravi o odnosu mišljenja i kulture, s naglaskom na krhkost europske civilizacije. Predavao je filozofiju i povijest ideja na Politehničkoj školi, a nakon akademske karijere posvetio se knjigama, esejima i radijskoj emisiji “Répliques”.
Od 2014. je i član Francuske akademije i dopisni član HAZU-a od 1992. Najvažniji je njegov filozofijski doprinos kritici moderne i moderniteta, osobito kritici progresizma, shvaćanja ljudskih prava te ukazivanju na probleme u modernom shvaćanju kulture.
Tijekom 1990-ih godina Alain Finkielkraut osuđivao je u europskim javnim i intelektualnim krugovima režim Slobodana Miloševića i srpsku agresiju te se zauzimao za osamostaljenje i međunarodno priznanje Hrvatske i branio pravednost Domovinskog rata. Zbog toga su ga protivnici ironično nazivali “Finkielkroat”.
Hina/Foto: HINA/Denis Cerić
