Na 94. rođendan preminuo Josip Boljkovac: Umro je pod teškim optužbama koje će ostati neriješene

JOSIP BOLJKOVAC, prvi ministar unutarnjih poslova samostalne Republike Hrvatske, umro je u ponedjeljak 10. studenog 2014. točno na 94. rođendan. Prije dva mjeseca Boljkovac je slomio dva rebra i nakon trotjednog liječenja u bolnici bio je na kućnoj njezi, ali se nikada nije posve oporavio Boljkovac je rođen 1920. godine u mjestu Vukova Gorica pokraj Karlovca. Početkom Drugog svjetskog odlazi u partizane,a potkraj rata postaje šef Povjerenstva Ozne (Odjeljenje za zaštitu naroda), komunističke tajne policije, za kotar Karlovac, koja je 1946. preimenovana Udbu (Uprava državne bezbjednosti). Na toj dužnosti ostaje do 1951. Tada prelazi u Zagreb u Ministarstvo unutarnjih poslova gdje je do 1953. radio u Odjelu za izdavanje putovnica i granice. Potom postaje načelnik Temeljne policije u kotaru Karlovac. Na Pravnom fakultetu diplomirao je 1961. godine. Dvije godine kasnije, 1963. izabran je za gradonačelnika Karlovca. Te godine postaje i zastupnikom u Saboru. u to vrijeme njemački obavještajci su mu prenijeli informacije da se kod Karlovca prisluškuju poštanske veze prema Puli i Brijunima. To saznanje je proslijedio Stevi Krajačiću, a ovaj Josipu Brozu Titu. Tako je pomogao razotkrivanju i konačnom padu Aleksandra Rankovića 1966. zbog prisluškivanja Tita. Gradonačelnik Karlovca bio je do 1969. Zastupnik u Saboru do 1972. U vrijeme Hrvatskog proljeća 1971., pokreta kojim se tražila veća samostalnost Hrvatske unutar tadašnje SFRJ, bio je angažiran na ustavnim promjenama. Nakon sloma tog pokreta u Karađorđevu, od 1972. je uklonjen iz političkog i javnog života. Ponovno se vraća uoči demokratskih promjena 1990. Zajedno s Josipom Manolićem priključuje se HDZ-u Franje Tuđmana. Nakon dolaska HDZ-a na vlast Tuđman ga 1990. imenuje prvim ministrom unutarnjih poslova samostalne Hrvatske. Smijenjen je nakon ubojstva Josipa Reihl-Kira u ljeto 1991. Tada je prešao u Ured za zaštitu ustavnog poretka, krovnu službu koja je trebala nadzirati rad ostalih obavještanih službi, a kojom je rukovodio Josip Manolić. Zastupnik u Županijskom domu Sabora postao je 1993. Bio je predsjednik Komisije za unutarnju i vanjsku politiku i nacionalnu sigurnost toga doma, te član Odbora za pravosuđe, izbor i imenovanja. Sa Stipom Mesićem i Josipom Manolićem te skupinom drugih zastupnika 1994. je sudjelovao u pokušaju parlamentarnog puča protid dr Tuđmana. Nakon neuspjeha, pristupa Hrvatskim nezavisnim demokratima. Do kraja mandata u Županijskom domu djeluje kao zastupnik te stranke. Potom je bio kandidat te stranke na nekoliko lokalnih izbora, ali nije uspijevao prijeći izborni prag. Često je u javnosti istupao. Optuživao je tzv. desnu struju HDZ-a za izazivanje rata. Optužio je čak i Josipa Manolića da je zajedno s tadašnjim srbijanskom ministrom policije Radmilom Bogdanovićem za milijun maraka dogovorio puštanje na slobodu Željka Ražnjatović Arkana koji je 1991. bio uhićen u Hrvatskoj i osuđen na 20 mjeseci. Policija ga je 2. studenog 2011. privela zbog sumnje da je počinio ratni zločin potkraj Drugog svjetskog rata. Teretilo ga se u svibnju 1945. kao šef Povjerenstva Ozne za kotar Karlovac zapovijedio dovođenje i ubijanje većeg broj civila s područja Duge Rese i okolnih mjesta u zatvor u Dugoj Resi pod optužbom da su surađivali s ustaškim vlastim iako za to nije imao stvarnih razloga. Po njegovoj zapovjedi su, stajalo je u toj prijavi, pripadnici 3. čete 1. hrvatske brigade KNOJ-a (Korpusa Narodne Obrane Jugoslavije) iz vatrenog oružja usmrtili 7 osoba čiji je identitet utvrtđen i 14 drugih nepoznatih osoba. Također ga se teretilo da je na tom području organizirao partizanska suđenja po tzv. kratkom postupku, da je u prostorijama Ozne u Karlovcu tukao zarobljenike te određivao one koji će biti odvedeni na strijeljanje. Na kraju, teretilo ga se i da je 24. lipnja 1945. osobno iz skupine od 30 zarobljenika smještenih u karlovačkom zatvoru izdvojio 12 osoba povezanih žicom i likvidirao ih. Svjedoci su tvrdili kako je i 8. veljače 1947. dvojici zarobljenika koji su mu se nakon skrivanja u jednoj kući predali, pucao u glavu iz automata nakon što su već bili ubijeni. Po svakoj točki optužnice izjasnio se da nije kriv. Umro je ostavivši brojne optužbe za okrutne zločine. (Maxportal)

Na 94. rođendan preminuo Josip Boljkovac: Umro je pod teškim optužbama koje će ostati neriješene

Komentiraj

Najnovije

Veterani HDZ-a o Jasenovcu: Suludo je da se SDP poziva na kardinala Stepinca

Šef DOMiNO-a Vukovar: Umjesto da gradimo budućnost, mi uklanjamo mauzolej ratnom zločincu

Što se reklo u Saboru o Jasenovcu: “Tri Hrvata spremna su platiti istraživanje”

Na 94. rođendan preminuo Josip Boljkovac: Umro je pod teškim optužbama koje će ostati neriješene

Komentiraj

Vezane vijesti

Najnovije

Veterani HDZ-a o Jasenovcu: Suludo je da se SDP poziva na kardinala Stepinca

Šef DOMiNO-a Vukovar: Umjesto da gradimo budućnost, mi uklanjamo mauzolej ratnom zločincu

Što se reklo u Saboru o Jasenovcu: “Tri Hrvata spremna su platiti istraživanje”