PITANJA NA MATURI: Ako znaš američke generale dobiješ pet, za Gotovinu i Markača nitko ne pita

KAO dodatak u Jutarnjem listu objavljena su pitanja (i odgovori) u svezi ispita za državnu maturu. Ovaj tjedan objavili su 70 ovih pitanja i rješenja s kojima će se susresti učenici završnih razreda srednjih škola, a odnose se na povijest. U knjižici su, kako piše, korišteni materijali Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Zanimljivo, nema što?

Međutim, pomno prelistavajući tu publikaciju (od 23 stranice)  gorimo od želje  da saznamo što to učenici trebaju znati, prije svega, o stvaranju slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države, odnosno o hrvatskom obrambenom Domovinskome ratu?

A kad tamo užas, jad i bijeda! Od svih pitanja u svezi Domovinskog rata, barem prema ovoj publikaciji, mladi trebaju odgovoriti (jedino) na ovo:

“Uz koje se bojište Domovinskoga rata vezuje sljedeća rečenica: Obadva, obadva su pala?”

Što ima još od (novih) pitanja, a odnose se na možebitnu  suvremenu hrvatsku povijest? Ima jedno: “Uz koju se političku stranku vezuje rad Hrvatske građanske zaštite?” Zatim učenici moraju znati: “Kako se nazivao poznati hrvatski politički emigrant ubijen u Parizu 1978. godine?” ili “Kako se nazivala stranka koja je početkom 20. stoljeća nastala udruživanjem Stranke prava, Neovisne narodne stranke i Napredne omladine?”

I to je, da ti pamet stane, sve što se tiče (novih) pitanja u svezi kraja prošlog i ovog stoljeća, a odnose se na – povijest.

A na koja će onda (nova) pitanja iz povijesti učenici završnih razreda morati odgovarati na ispitu iz državne mature, kad na ona iz suvremen povijesti ne će?

Eto, tek samo nekih: “U kojoj je državi američki general Douglas MacArthur 1945. godine bio imenovan vojnim guvernerom?”, “Nakon koje je bitke Austro-pruskoga rata Venecija priključena Kraljevini Italiji?”, “U kojem su ratu Srbija, Crna Gora, Grčka, Rumunjska i Osmansko Carstvo porazili Bugarsku?”, “Tko je bio na čelu Talijanske Socijalne Republike”, “Koji se francuski stalež proglasio Narodnom skupštinom 1789. godine?”, “Za vladavine kojega je rimskoga cara osvojena Britanija?”, “Koju je funkciju obnašao Slavko Cuvaj u vrijeme atentata studenta Luke Jukića na njega?”, “Za koji je crkveni red u Rižnicama pokraj Klisa knez Trpimir dao izgraditi samostan?”, itd. i tako redom, pa sve do pitanja: “Kako se naziva vojno-politički savez osnovan 1949.?”.

I onda se čudom čudimo kako mladi nemaju pojima o stvaranju hrvatske države, Junacima Domovinskoga rata, vojno-redarstvenim operacijama i tome slično, baš kao ni to tko je bio agresor na Republiku Hrvatsku, tko su bili ratni zločinci, izdajice i dezerteri, koliko je u vrijeme agresije ubijeno, masakrirano i pobijeno Hrvata, koliko ima masovnih grobnica…

Puno je “važnije” da mladi znaju “U kojoj je državi američki general Douglas MacArthur 1945. godine bio imenovan vojnim guvernerom?” To valjda ne znaju ni Amerikanci, kao što nemaju pojima o hrvatskom Domovinskome ratu. Ali, ako hrvatski učenici odgovore na ovakva i slična (bezvezna) pitanja mogu dogurati i do “magistra” ili “doktora” povijesti, pa čak na temelju toga završiti i među akademicima (besmrtnima).

Da nije smiješno, bilo bi žalosno!

Mladen Pavković