Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović raspisala je izbore za hrvatske predstavnike u Europskom parlamentu.
Na temelju odredbe članka 94. Ustava Republike Hrvatske i članka 7. i 8. Zakona o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović donijela je Odluku o raspisivanju izbora za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske.
Izbori za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske održat će se u nedjelju 26. svibnja 2019. Odluka o raspisivanju izbora stupa na snagu s danom objave u Narodnim novinama.
Izbori za Europski parlament od 23. do 26. svibnja
Građani Europske unije izlaze na izbore od 23. do 26. svibnja i biraju nove zastupnike Europskog parlamenta koji će ih predstavljati idućih pet godina, a razdoblje do izbora obilježava neizvjesnost brexita i dogovora o budućim odnosima Europske unije i Velike Britanije.
U Hrvatskoj se zastupnici biraju prema proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasovanju u jednoj izbornoj jedinici koju čini teritorij Republike Hrvatske, uključujući biračka mjesta određena izvan Hrvatske.
Birači mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata, ali na glasačkom listiću mogu označiti i jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao.
Za pravovaljanost prijedloga liste potrebno je prikupiti najmanje 5000 potpisa birača, a prijedlozi lista moraju se predati Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije u roku od dva tjedna od dana raspisivanja izbora.
Broj zastupnika
Svoju listu s 12 imena dosad je predstavio SDP s jednakim brojem žena i muškaraca. Listu predvodi eurozastupnik Tonino Picula, a slijedi ga eurozastupnica Biljana Borzan. Nositelj liste Amsterdamske koalicije (HSS, GLAS, IDS, PGS, HSU, Laburisti i Demokrati) je istarski župan Valter Flego, dok je Živi zid predstavio zajedničku platformu skupine europskih stranaka koje srednja struja europske politike naziva populističkim.
HDZ i Most još nisu objavili svoje liste.
U trenutačnom sazivu Europskog parlamenta sjedi 751 zastupnik, dok će ih u novom biti 705. Iako se ukupan broj zastupnika smanjuje izlaskom Velike Britanije iz EU-a (73 zastupnika), neke zemlje dobit će od jednog do pet zastupnika više, a preostala mjesta će se čuvat će se za moguća buduća proširenja Unije.
Hrvatsku bi u novom sazivu trebao predstavljati jedan zastupnik više, ukupno njih 12. Broj zastupnika trebao bi se najviše povećati Francuskoj i Španjolskoj koje će ih imati pet više nego dosad.No sve će ovisiti o datumu Brexita.
Čelnici 27 zemalja članica Europske unije pristali su na odgodu izlaska Velike Britanije iz Unije do 22. svibnja ako se ovog tjedna u britanskom parlamentu potvrdi sporazum o razdruživanju.
U slučaju da se to ne dogodi, London se do 12. travnja treba izjasniti želi li odustati od izlaska iz EU-a, tražiti dulju odgodu ili izaći bez sporazuma.
Niska izlaznost na izbore
Na posljednjim europskim izborima 2014. izlaznost na razini EU-a iznosila je 42,61 posto. Najveća izlaznost bila je u Belgiji i Luksemburgu, zemljama u kojima je glasovanje obvezno.
U Hrvatskoj je na birališta izašlo samo 25,24 posto, a među mladima od 18 do 24 godine taj je podatak još niži, samo 13 posto.
Foto:Uredpredsjednice
Trener nogometaša Osasune Alassio Lisci rekao je da hrvatski napadač Ante Budimir "živi za gol",…
'Mislim da se sve više na proces proširenja pokušava staviti svojevrsna geopolitička optika, koja ima…
Odluka tvrtke Affinity Partners, u vlasništvu Jareda Kushnera, zeta Donalda Trumpa, da se povuče iz…
Komentiraj