Prijetnja urodila plodom: Šef NATO-a nazvao Milanovića, promjena plana o BiH

Nakon što je predsjednik Zoran Milanović poručio da Hrvatska neće podržati završnu deklaraciju današnjeg NATO samita u Bruxellesu ako se ne spomene Daytonski sporazum i reforma izbornog zakonodavstva, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nazvao je Milanovića i sve su izgladili.

Večernji list u Bruxellesu ekskluzivno doznaje da je kompromis pronađen jučer poslijepodne i da je Stoltenberg nazvao Milanovića netom uoči polijetanja iz Zagreba prije 16 sati te su se složili da je sad sve izglađeno.

U sjedištu NATO-a shvatili su da je predsjednik Milanović spreman napraviti show tijekom samog okupljanja lidera, a ‘nama taj show ne treba’, zaključeno je u neformalnim razgovorima u NATO-u. Kompromisno rješenje je da se u završnoj deklaraciji izrijekom spominje Daytonski sporazum i izborna reforma u BiH kao nužnost koju treba dogovoriti i provesti.

Ne spominju se konstitutivni narodi.

Podsjetimo, Milanović je jučer rezolutno poručio da ‘neće proći’ deklaracija NATO-a bez spomena Daytona i sva tri naroda.

Čelnici NATO-a u ponedjeljak će otvoriti novo poglavlje u transatlantskim odnosima na samitu s američkim predsjednikom Joeom Bidenom na kojem će prvi put razgovarati o klimatskim promjenama, Rusiji i kineskom vojnom usponu nastojeći zaboraviti turbulentne godine Donalda Trumpa.

Trideset čelnika zemalja članica, među njima je i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, trebali bi sa samita odaslati poruku sve agresivnijoj Rusiji, tradicionalnom protivniku saveza, ali i sve jačoj Kini na svjetskoj sceni te razgovarati o sigurnosnim prijetnjama povezanima s klimatskim promjenama, kibernetičkoj sigurnosti te novoj vojnoj tehnologiji.

Osim toga, saveznici bi trebali potpisati plan reforme za 2030. i formalno odlučiti preoblikovati njihov strateški koncept koji je posljednji put bio moderniziran 2010. godine.

Afganistan

Američki predsjednik planira na rubu samita održati bilateralni sastanak s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.

Drugo važno pitanje o kojem će sudionici razgovarati je povlačenje NATO-ovih snaga iz Afganistana gotovo 20 godina od američke invazije na tu zemlju nakon terorističkih napada 11. rujna 2001.

Nakon povlačenja NATO bi trebao nastaviti financijski pomagati sigurnosne i civilne potrebe Afganistana, no prava priroda buduće suradnje s afganistanskim vlastima tek se treba odrediti.

Povlačenje treba završiti ove godine, no u Afganistanu raste krvoproliće te islamistički talibani preuzimaju kontrolu nad sve više područja. Prema izjavi Bijele kuće, Biden će na samitu ‘potvrditi trajne transatlantske veze putem NATO-a te istaknuti američku predanost članku 5. Sjevernoatlantskog ugovora – napad na jednog napad je na sve i zato slijedi zajednički odgovor’.

Rusija

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg predstavio je današnji samit kao ‘prekretnicu’ na kojoj će sudionici okrenuti novu stanicu nakon mandata bivšeg američkog predsjednika Trumpa koji je uzdrmao povjerenje u zapadni savez nazivajući ga ‘zastarjelim’.

Za 30 sudionika današnjeg sastanaka to je daleko, daleko od istine, jer je savez s nuklearnim naoružanjem utemeljen 1949. danas suočen s prijetnjama u rasponu od ekstremnih vremenskih uvjeta koji mogu pogoršati stanje ratova u svijetu do ruskih pokušaja da potkopa zapadne demokracije prikrivenim napadima.

Pokušaji Rusije da izazove podjele na Zapadu vjerojatno će biti tema rasprava, kazali su diplomati uoči prvog bilateralnog sastanka Bidena i njegova ruskog kolege Vladimira Putina u utorak u Ženevi.

Otkako je Rusija 2014. pripojila ukrajinski poluotok Krim, NATO je modernizirao svoju obranu, no izložen je kibernetičkim napadima i dezinformacijama iako Moskva odbacuje sve insinuacije da stoji iza pokušaja destabilizacije NATO-a.

Financiranje obrane

Bivši američki predsjednik redovito je prozivao članice NATO-a da nedovoljno izdvajaju za obranu i čak sijao sjeme sumnje ostaje li SAD pod njegovim vodstvom predan obvezi pružanja vojne pomoći u krizi.

Trump je čak prijetio da će napustiti NATO, podsjeća agencija dpa te ističe da je Bidenov ton pomirljiv, no njegova vlada i dalje želi da saveznici više izdvajaju u fond za zajedničku obranu.

Dio sudionika današnjeg samita stiže iz Engleske, u kojoj je u nedjelju završen sastanak industrijski najrazvijenijih država svijeta G7, na kojem su se obvezali zauzeti snažnije stajalište prema Kini u pogledu nepoštenih trgovinskih praksi, u pogledu kršenja ljudskih prava etničkih i vjerskih manjina u Kini te u Hong Kongu.

Istodobno su u prihvaćenoj deklaraciji sudionici G7 istaknuli interes u suradnji s Kinom u globalnim pitanjima poput klimatskih promjena. Očekuje se da će poruke u sličnom tonu odaslati i lideri NATO-a te istaknuti potencijalne sigurnosne prijetnje, ali i prilike za suradnju.

Hina/Foto: pxll