Vlada i predsjednik Republike Zoran Milanović ovoga su tjedna ponovno otvorili frontu oko Hrvatske vojske i potpore Ukrajini, sukob koji s prekidima traje gotovo pet godina.
U HDZ-u vjeruju da je riječ o uvodu u novu političku kampanju kojom će Milanović, kao i uoči parlamentarnih izbora 2024., pokušati nametnuti teme obrane, sigurnosti i odnosa prema ratu u Ukrajini.
Nakon što je Milanović ponovno optužio Vladu da želi poslati hrvatske vojnike u Ukrajinu, premijer Andrej Plenković uzvratio je kako se radi o “besramnim spinovima i lažima” te poručio da bi predsjednik za takve tvrdnje trebao snositi političku odgovornost.
U HDZ-u procjenjuju, piše Novi list, da će upravo pitanja vojske i nacionalne sigurnosti biti jedno od glavnih oružja kojim će Milanović napadati Vladu uoči idućih parlamentarnih izbora, koji se moraju održati najkasnije do proljeća 2028. godine. U vladajućoj stranci očekuju da će ponovno preuzeti ulogu neformalnog vođe oporbe, a ne isključuju ni mogućnost njegova izravnijeg angažmana u izbornoj kampanji.
Takva procjena temelji se i na iskustvu iz 2024. godine kada je Milanović, dok je bio predsjednik Republike, pokušao postati SDP-ov kandidat za premijera. Tada mu je Ustavni sud zabranio sudjelovanje u kampanji kao kandidatu oporbe.
U vladajućoj stranci uvjereni su da će predsjednik i ubuduće optuživati Vladu da Hrvatsku pokušava dublje uključiti u rat u Ukrajini. S druge strane, Vlada ustrajno odbacuje takve tvrdnje, naglašavajući da nema namjeru slati hrvatske vojnike na ukrajinsko bojište.
U HDZ-u smatraju da će Milanoviću biti teško graditi napade na temi obrane jer je u posljednjih deset godina Hrvatska vojska prošla snažnu modernizaciju, povećana su materijalna prava vojnika, a Hrvatska je dodatno ojačala svoju poziciju unutar NATO-a.
Ipak, očekuje se da predsjednik i oporba Vladu neće napadati samo zbog obrambene politike. Među temama koje bi se mogle naći u fokusu političkih obračuna spominju se i korupcija, inflacija te pojedini projekti vojne nabave koji kasne.
Središte višegodišnjeg spora između Vlade i Milanovića ostaje hrvatsko sudjelovanje u međunarodnim aktivnostima potpore Ukrajini. Predsjednik se dosad protivio obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj u okviru europske misije EUMAM te slanju hrvatskih časnika u NATO-ovu aktivnost NSATU u Njemačkoj.
Paradoksalno, posljednji sukob izbio je oko NATO-ukrajinskog centra JATEC u Poljskoj, projekta oko kojeg se Vlada i predsjednik u suštini slažu. Milanović je optužio Vladu da mjesecima odugovlači s upućivanjem hrvatskog časnika, dok je ministar obrane Ivan Anušić uzvratio da predsjednik u tom postupku nema formalne ovlasti te da će hrvatski časnik u centar biti upućen tijekom studenoga.
Taj sukob pokazuje da pitanje Ukrajine i vojne politike ostaje jedno od glavnih polja političkog nadmetanja između Pantovčaka i Banskih dvora, a u HDZ-u su uvjereni da će upravo na toj temi Milanović pokušati graditi svoju ulogu uoči sljedećih parlamentarnih izbora.
M. Marković/Foto: pxll
U Splitu je pokrenuta peticija kojom se traži da se 300 tisuća eura predviđenih za…
Nakon što je crnogorski ministar pravosuđa Bojan Božović poručio kako njegova država ne može prihvatiti…
Ministar obrane Ivan Anušić izjavio je u srijedu u Koloni sjećanja u Vukovaru, 35 godina…
Komentiraj