Vlada i predsjednik Republike Zoran Milanović ovoga su tjedna ponovno otvorili frontu oko Hrvatske vojske i potpore Ukrajini, sukob koji s prekidima traje gotovo pet godina.
U HDZ-u vjeruju da je riječ o uvodu u novu političku kampanju kojom će Milanović, kao i uoči parlamentarnih izbora 2024., pokušati nametnuti teme obrane, sigurnosti i odnosa prema ratu u Ukrajini.
Nakon što je Milanović ponovno optužio Vladu da želi poslati hrvatske vojnike u Ukrajinu, premijer Andrej Plenković uzvratio je kako se radi o “besramnim spinovima i lažima” te poručio da bi predsjednik za takve tvrdnje trebao snositi političku odgovornost.
U HDZ-u procjenjuju, piše Novi list, da će upravo pitanja vojske i nacionalne sigurnosti biti jedno od glavnih oružja kojim će Milanović napadati Vladu uoči idućih parlamentarnih izbora, koji se moraju održati najkasnije do proljeća 2028. godine. U vladajućoj stranci očekuju da će ponovno preuzeti ulogu neformalnog vođe oporbe, a ne isključuju ni mogućnost njegova izravnijeg angažmana u izbornoj kampanji.
Takva procjena temelji se i na iskustvu iz 2024. godine kada je Milanović, dok je bio predsjednik Republike, pokušao postati SDP-ov kandidat za premijera. Tada mu je Ustavni sud zabranio sudjelovanje u kampanji kao kandidatu oporbe.
U vladajućoj stranci uvjereni su da će predsjednik i ubuduće optuživati Vladu da Hrvatsku pokušava dublje uključiti u rat u Ukrajini. S druge strane, Vlada ustrajno odbacuje takve tvrdnje, naglašavajući da nema namjeru slati hrvatske vojnike na ukrajinsko bojište.
U HDZ-u smatraju da će Milanoviću biti teško graditi napade na temi obrane jer je u posljednjih deset godina Hrvatska vojska prošla snažnu modernizaciju, povećana su materijalna prava vojnika, a Hrvatska je dodatno ojačala svoju poziciju unutar NATO-a.
Ipak, očekuje se da predsjednik i oporba Vladu neće napadati samo zbog obrambene politike. Među temama koje bi se mogle naći u fokusu političkih obračuna spominju se i korupcija, inflacija te pojedini projekti vojne nabave koji kasne.
Središte višegodišnjeg spora između Vlade i Milanovića ostaje hrvatsko sudjelovanje u međunarodnim aktivnostima potpore Ukrajini. Predsjednik se dosad protivio obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj u okviru europske misije EUMAM te slanju hrvatskih časnika u NATO-ovu aktivnost NSATU u Njemačkoj.
Paradoksalno, posljednji sukob izbio je oko NATO-ukrajinskog centra JATEC u Poljskoj, projekta oko kojeg se Vlada i predsjednik u suštini slažu. Milanović je optužio Vladu da mjesecima odugovlači s upućivanjem hrvatskog časnika, dok je ministar obrane Ivan Anušić uzvratio da predsjednik u tom postupku nema formalne ovlasti te da će hrvatski časnik u centar biti upućen tijekom studenoga.
Taj sukob pokazuje da pitanje Ukrajine i vojne politike ostaje jedno od glavnih polja političkog nadmetanja između Pantovčaka i Banskih dvora, a u HDZ-u su uvjereni da će upravo na toj temi Milanović pokušati graditi svoju ulogu uoči sljedećih parlamentarnih izbora.
M. Marković/Foto: pxll











