Kategorije Vijesti

Zamjenik šefa NATO-a u Saboru, donosimo sva pitanja i njegove odgovore

Širi dalje

Dok se glasanje o slanju hrvatskih vojnika u NSATU misiju još čeka, u Sabor je stigao zamjenika glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge kako bi zastupnicima pojasnio što će točno vojnici raditi u toj misiji

Boris Ruge je na sjednici saborskog Odbora za vanjsku politiku i Izaslanstva Sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a dao je informacije o misiji NSATU te je kroz gotovo četiri sata strpljivo i opširno odgovarao na brojna pitanja.

Sjednici se odazvalo tek nekolicina oporbenih zastupnika. Riječ je o zastupnicima iz Možemo!, Mosta, a stigla je i Marija Selak Raspudić u ime Kluba nezavisnih.

S druge strane, zastupnici Kluba Centra i Nezavisne platforme Sjevera, kao niti HSS-a, GLAS-a i DOSIP-a, čiji je Krešo Beljak i potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku, nisu došli. Ni SDP se nije predomislio.

Ruge: Bila mi je čast doći

“Htio bih reći tri stvari. Bila mi je čast doći, biti vaš gost i odgovoriti na vaša pitanja. Treće, još jednom, apsolutno poštujemo hrvatske institucije i vi ste ti koji ćete donijeti odluku. Ako smo mi mogli pomoći u njenom donošenju, jako nam je drago zbog toga.

Završila je sjednica

Nakon brojnih pitanja kroz više od tri sata, Odbor je došao do kraja, a saznanja su da Hrvatska može jasno reći da njezini časnici ne smiju biti poslani u Ukrajinu, da se može sudjelovati u misiji i civilno, da je 28 zemalja članica NATO-a pristala na NSATU, a pridružile su im se Australija i Novi Zeland. Samo je Mađarska zasad službeno odbila sudjelovanje. Posebno je vrijedno napomenuti da NATO neće ulaziti u sukob s Rusijom i da samim time to neće ni članice Saveza.

Ruge: Neće biti mete na čelu hrvatskog naroda

Ivan Budalić (HDZ) htio je dodatno pojašnjenje o tome da NSATU nije misija koja će uključiti Hrvatsku u rat, a pitao je to kao branitelj, zbog javnosti i kao otac petorice sinova pa ga je zanimalo hoće li se misijom postaviti meta na čelo hrvatskom narodu. “Prihvaćanje sudjelovanja u misiji ne znači ulazak u sukob. Dakle, nije stavljena meta na čelo hrvatskog naroda, niti će postati meta ruskih napada, u tom sam siguran”, odgovorio je Ruge.

Ruge ponovno o padu drona

Zvonimir Troskot (Most) pitao je nije li Hrvatska već dio NSATU-a kad se on financira iz proračuna u kojem sudjeluje i Hrvatska. Zatim je i on pitao o padu drona u Zagrebu. “Koliko sam shvatio, dron nije bio napad na Hrvatsku, bila je to tehnička nezgoda, greška, koja se dogodila. Zajedno smo analizirali tu situaciju i oni su klasificirani pa ne mogu podatke podijeliti s vama, ali mogu reći da to nije bio napad Rusije na Hrvatsku. Zainteresirani smo, komuniciramo i radimo sa svakom zemljom saveznicom. Smatram da Ukrajina ima pravo na obranu i iznenadilo bi me da neki zastupnik u Hrvatskoj kaže da neka zemlja nema pravo na to. Mi nismo strana u tom sukobu i kad govorimo o NATO-ovim misijama, svaka članica može donositi svoje odluke.”

Ruge: Hrvatski vojnici ne moraju van Wiesbadena

Hrvoje Zekanović (HDS) održao je klasični politički govor u kojem napada oporbu, a potom pitao hoće li Vladimir Putin biti sretan ako Hrvatska ne pošalje vojnike u NSATU misiju. Pitao je i moraju li hrvatski vojnici izvan Wiesbadena ako se postavi ograničenje da ne idu izvan. “Ne mogu odgovoriti na pitanje tko će se veseliti ako ne pošaljete vojnike. Što se tiče drugog pitanja, ako Hrvatska da ograničenje da vojnici ne mogu van Wiesbadena, oni neće van”, odgovorio je Ruge.

Ruge: Ne radi se o deklasifikaciji nego dodatnim informacijama

Sandra Benčić (Možemo) je također prozvala premijera i kazala drugom čovjeku NATO-a na koji način vladajući koriste ovo pitanje u političke svrhe. Naglasila je i da se zastupnicima nijednom nije reklo da u misiji mogu sudjelovati civili te da joj je žao što se njega uvlačilo u ovo. Pitala je je li istina da je NATO u 24 sata deklasificirao dokument na zahtjev ministra obrane.

“Ponosni smo što je Hrvatska članica NATO-a. Imate snažnu demokraciju i ne želim se uključiti u ovu raspravu. Ali, tiče se NATO-a pa mi je jasno da želite postavljati pitanja NATO-ovim službenicima. Što se tiče civila, na određene pozicije ih je moguće imenovati, ali to je prije izuzetak nego pravilo. Što se deklasificiranja tiče, nisam siguran govorimo li o pismu naše pravne službe. Njega smo objavili u proljeće ove godine kao plan za uspostavu misije i sasvim je normalno da pravna služba da svoja mišljenja.

Naravno, postojala je jasna želja među zastupnicima Sabora da vide to pravno mišljenje pa ne bih rekao da smo deklasificirali dokument već je naša pravna služba objavila i poslala pismo u kojem je objasnila ono što je bilo njeno pravno mišljenje. Ništa od toga nije promijenjeno i dalje tvrdimo da NSATU nije stranka u ratu s Ukrajinom. Ne radi se o deklasifikaciji dokumenta nego o dodatnim informacijama”, odgovorio je Ruge.

Ruge: I civili mogu sudjelovati u misiji

Ivana Kekin (Možemo) prvo je kritizirala premijera, predsjednika i Vladu pa pitala na koje se sve načine može sudjelovati u NSATU misiji, odnosno, mora li to biti baš vojno. I, pitala je, koliko je članica NATO saveza odlučilo sudjelovati isključivo vojno, a koliko kroz druge modele.

“Ne mogu vam točno reći imena zemalja jer nisu javno objavili sudjelovanje. Mogu reći da ih je 28, plus Australija i Novi Zeland. Za određene pozicije moguće je nominirati i civile. Ukupno, 700 je pozicija u misiji, a neke su civilne”, odgovorio je Ruge.

Grmoja: Glasat ćemo protiv, hvala vam

Nikola Grmoja (Most) zahvalio se Rugeu na dolasku i ustvrdio da je samo dodatno pomogao u odluci da se glasa protiv NSATU-a.

Ruge: Deklasificirano pismo smo podijelili sa zastupnicima

Marija Selak Raspudić održala je politički govor pa pitala smatra li da je postavljanje Pelješkog mosta kršenje međunarodnog prava i destabilizira li Hrvatska BiH. Zatim je pitala o deklasificiranim informacijama, tko ju je klasificirao i potom deklasificirao te može li ona biti dostupna Hrvatskoj.

Pitala je i koliko će časnici u NSATU misiji biti direktnije uključeni u sukob, odnosno, koja je razlika u koordiniranom treningu i njegovoj provedbi.

“Doveden sam odgovarati na pitanja o NSATU-u i ne bih se smio upuštati u pitanja o BiH. Nisam ni siguran na što ste mislili. A što se tiče posljednjeg pitanja, mi kao vojno zapovjedništvo obuku provodimo uz pomoć pojedinačnih saveznika, više osoba je uključeno u to. Ono što se ovdje događa je koordinacija, odnosno, što Ukrajinci trebaju – obuku za pješaštvo ili dronove. Cilj je prepoznati što Ukrajina treba i pružiti potrebnu pomoć. Što se tiče klasificiranih informacija…

Kad smo bili u fazi planiranja za NSATU, pravno pitanje je bilo jako važno zbog pozicije NATO-a u odnosu na Rusiju. Ured za pravne poslove utvrdio je da se pozicija neće promijeniti jer će koordinirati dostavu opreme i NATO neće postati strana u sukobu, ništa se neće mijenjati. Odboru i Hrvatskom saboru dostavili smo deklasificirano pismo te ga podijelili sa zastupnicima. Ne znam kako je cirkuliralo to pismo, a sad je dostupno i u njemu je istaknuto da NSATU ne čini NATO stranom u ratu, a niti će države članice postati stranama u sukobu”, odgovorio je Ruge, na što je Selak Raspudić zaključila da će pismo biti dostupno svima i da će ga svi dobiti.

Ruge: Ništa se ne mijenja u Kijevu

Tomislav Josić (DP) pita se što mijenja dolazak dva dodatna časnika u Ukrajinu i da li ulazak nekoga iz NATO-a u Ukrajinu znači ulazak NATO-a u rat. “U Ukrajini smo prisutni godinama, kao što smo bili i u Moskvi. NSATU je odvojen od tog ureda jer se radi o vojnom zapovjedništvu, pod vrhovnim zapovjedništvom za Europu. Moguće je da ćemo poslati vojne časnike za vezu privremeno u Kijev i da će oni koristiti taj ured koji već postoji, ali to su odvojene organizacije. Jedna je vojna, a druga civilna. Štoviše, trenutno prisustvo časnika NSATU-a u Kijevi ni na koji način ne bi mijenjali rad ureda koji tamo imamo”, odgovorio je Ruge.

Ruge o potencijalnoj ruskoj reakciji

Josip Jurčević (nezavisni) naglasio je da se obuka i vojna pomoć zapravo u sukobima tretira kao ulazak u sukob, odnosno, svi koji sudjeluju u tome postaju legitimni vojni ciljevi.

“Ne borimo se zajedno s Ukrajinom, ona želi realizirati pravo na obranu. Ono što radimo kroz NSATU jest koordinacija obuke koja će se događati izvan Ukrajine. To zovemo logistikom opreme, odnosno, dostavom te opreme do istočnog krila savezničkih država NATO-a i od tamo će to preuzimati Ukrajinci. Nećemo ići u Ukrajinu i na taj način nismo stranka u sukobu. Ni pravno pa nismo stranka koju bi se moglo napadati”, odgovorio je Ruge.

Ruge o dronu i “proruskim interesima”

Miro Bulj je pitao koje zemlje saveznice nisu pristale ići u NSATU, što je s dronom koji je pao u Zagrebu, u kojima zemljama je pred parlamentarnim zastupnicima ovako govorio i jesu li protivnici NSATU-a ruski igrači. Ujedno, naglasio je da se ne mogu uspoređivati Ukrajina i Domovinski rat.

“Podaci o tome koje zemlje sudjeluju su javno dostupni, svaka zemlja je to za sebe objavila, a sve informacije o padu drona ima Vlada RH, ja pojedinosti ne znam. Također, ovo nije ratna misija pa NATO ili bilo koja članica neće biti legitimna meta ruskih napada. Bio sam u SAD-u, Ukrajini, Nizozemskoj i Portugalu, a išao bih i drugdje ako bi me zvali. Etikete ne želim stavljati na nacije koje ne sudjeluju, to nije moj posao”, odgovorio je Bulju.

Ruge: 28 od 32 zemalja saveznica će sudjelovati u NSATU

“Evo, imam informaciju, 28 od 32 zemlje saveznica će sudjelovati u misiji. Plus Australija i Novi Zeland”, naknadno je odgovorio Ruge.

Ruge: Mi vam nećemo govoriti što da radite, to je vaša odluka

“Dostavit ćemo vam informacije oko odluka drugih vlada za sudjelovanje u NSATU-u. Što se drona tiče, to je primjer kako rat može utjecati čak i kad niste direktno u sukobu. Možete zamisliti kako je Rumunjskoj i Latviji, koje često imaju problem s ruskim dronovima u svom prostoru.

Zato je važno držati obranu jakom, ne samo za zemlje koje su u blizini granice nego i da na istočnom krilu imamo snažnu vojnu obranu. Siguran sam da će vrhovni saveznički general za Europu biti jako sretan ako Hrvatska pošalje svoje časnike, ali to ne znači da ćemo vam mi govoriti što biste trebali napraviti. To je vaša suverena odluka”, odgovorio je Ruge Dariju Zurovcu na pitanja oko zemalja koje sudjeluju u NSATU misiji, ali i što je s istragom oko pada drona u Zagrebu.

Ruge: NATO ne želi u rat s Rusijom

“Od samog početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. postoji konsenzus u NATO-u da trebamo poduprijeti Ukrajinu, ali imamo i konsenzus da nećemo u rat s Rusijom. To su vrlo važne stvari za objasniti. Želimo da Ukrajine bude suverena i neovisna, demokratska država, a ne potčinjeni ruski subjekt”, dodatno je odgovorio Ruge na nejasnoće oko uloge NATO saveza u Ukrajini.

Ruge: Ured u Kijevu je civilna struktura

“Ured u Kijevu je civilna struktura, odvojena od NSATU-a i ti ljudi odgovaraju meni. Ponavljam, moguće je da pojedini časnici NSATU-a mogu biti poslani privremeno u Kijev, za potrebe uspostavljanje veze, ali ne mogu biti dijelom zapovijednih struktura ili organizacija. Oni su zaseban element i tamo bi bili samo privremeno”, odgovorio je Ruge Marijani Petir na pitanja oko ureda u Kijevu.

Ruge: NSATU misiji priključuju se Australija i Novi Zeland

“NSATU je dio paketa za potporu Ukrajini – dugoročna financijska obveza za pružanje vojne pomoći Ukrajini, visoki predstavnik NATO-a u Kijevi, centar za obuku i edukaciju. Sve napore stavljamo na čvrsti temelj kako bi Rusija shvatila da nećemo napustiti Ukrajinu i da ćemo je nastaviti podupirati.

Za budućnost je važno da Ukrajina bude demokratska i neovisna država. Ako se Rusiji dopušta ući 2014. ili 2022. pa prisvojiti dio njezinog teritorija, moramo se bojati da ruski apetiti tu neće završiti. Zato moramo pokazati da to nećemo promatrati sa strane. Australija i Novi Zeland su se uključili u potporu NSATU-a jer vjeruju da se kršenje Povelje UN-a neće tolerirati”, odgovorio je Ruge na pitanja Nataše Tramišak

o važnosti NSATU-a za neovisnost i suverenitet Ukrajine.

Ruge: Hrvatski vojnici ne moraju u Ukrajinu

“NSATU neće funkcionirati na teritoriju Ukrajine, ali ograničeni broj časnika može posjetiti Ukrajinu u privremenom razdoblju. Nije neophodno da to budu baš hrvatski časnici. U svakom slučaju, vi kao zemlja imate opciju izostaviti tu funkciju slanja časnika i reći jasno da ne smiju biti poslani u Ukrajinu. Što se tiče NATO predstavništva u Kijevu, to je ured koji imamo od 1999. Tamo radi oko 60 zaposlenika i to nipošto ne znači da je NATO stranka u ratu s Rusijom. Mislim da obavljaju važnu ulogu veze između NATO-a i Ukrajine, ali nema veze sa sukobom s Rusijom”, odgovorio je Ruge na pitanja Željka Reinera.

Anušić ponovio da hrvatski vojnici neće sudjelovati u sukobu s Rusijom

“Hrvatska vojska ima dugu tradiciju sudjelovanja u misijama. Vlada RH predložila je sudjelovanje u novoj aktivnosti – NSATU. Radi se o prijedlogu kojim se predlaže Saboru uključenje u tu aktivnost za 2024., 2025. i 2026., a provodit će se na teritoriju država članica NATO-a. Uz izričito isticanje da hrvatski vojnici neće sudjelovati na teritoriju država koje nisu članice NATO-a. Na summitu se u Washingtonu pojavio predsjednik Zoran Milanović i nije se protivio odluci, a imao je priliku. Hrvatska će nastaviti pomagati Ukrajini”, naglasio je ministar obrane Ivan Anušić.

Opara: Dirnuli ste me

“Vaše riječi su me duboko dirnule. Sjetili ste se naše borbe za neovisnost. Bio sam najmlađi zastupnik u prvom sazivu Sabora i mladi djelatnik u Ministarstvu vanjskih poslova, gdje nas je bilo 53 zaposlenih. Sjećam se 1991. i kad smo čuli što smo željeli čuti, a to je snažna potpora Njemačke, koja je par mjeseci prije doživjela svoje ujedinjenje.

To su dramatični trenuci u obje nacije i iskreno vam se zahvaljujem. Vidio sam u vašim očima iskrenost i shvaćam koliko je to osobno iskustvo bitno”, kazao je Opara.

Ruge: Ukrajina me podsjeća na Hrvatsku

“NATO-u sam se priključio 1991. u Bonnu. Bio sam desk officer kad je počeo rat na ovim područjima. Bilo je puno dramatičnih trenutaka u tom razdobljima i svjedočio sam hrvatskoj borbi za slobodu. Pomno sam pratio razvoj Hrvatske od 1991. i dobro sam upoznat sa situacijom. Slike koje vidim u Ukrajini, podsjećaju me na Hrvatsku 1991.

Kad vidim slike Bahmuta, podsjete me na Vukovar i napade na brojne hrvatske gradove, kao i na civile koji su patili i stradali. Isto tako, vrlo važnu za današnju raspravu, odlučili smo uspostaviti novu obučnu NSATU misiju za sigurnosnu obuku i potporu Ukrajini. Nova zapovjedna grana NATO-a smještena je u Wiesbadenu i očekujemo da će biti operativna u nadolazećim mjesecima. NSATU je odlučan poduprijeti ukrajinski suverenitet i imat će zadaće koje su već uspostavljene i već su na neki način određene nakon napada Rusije na Ukrajinu.

Te zadaće su izričiti obuka, nadgledanje obuke ukrajinskih oružanih snaga te pružiti potporu kroz planiranje. Vojnici će se odlaziti u Wiesbaden i tamo će se pružati pomoć Ukrajini. Časnici će imati vezu s Ukrajinom i nekoliko njih ponekad će putovati u Ukrajinu. Svaka zemlja može odlučiti tko bi bili ti časnici za vezu. Neće se boriti, bit će samo časnici za vezu.

Što se tiče vojne opreme, želimo pružiti veću potporu Ukrajini. NSATU će pratiti sigurnosna događanja u Ukrajini i omogućiti koordinaciju te suradnju među saveznicima. To će dati iskustvo onim časnicima koji će sudjelovati u toj NSATU misiji. Također, NSATU neće davati vojnu potporu Ukrajini, ona će biti u smislu donacija. Dakle, 32 saveznika neće postati strana u sukobu, niti će NATO pružati logističku potporu izvan teritorija zemalja članica NATO-a. NSATU je uspostavljen izvan Ukrajine i neće biti NATO-ovih snaga u Ukrajini.

Međutim, postojat će časnici za vezu koji će odlaziti u Ukrajinu i to će biti jedan ograničeni broj, koji će služiti kao veza s Ukrajinom. NSATU znači identifikacija i koordinacija različitih oblika potpore Ukrajini, a uspjeh će biti onoliki kolike će biti donacije i potpora različitih nacija. Kako bi postao koristan i operativan, to je ključna stvar koju želimo postići. Ovisimo apsolutno o donacijama u tom smislu.

Ključno nam je da svaka zemlja članica odredi službenike koji će biti dodijeljeni misiji i to će biti vrijedan doprinos. Također, to je neophodno za uspjeh misije, ali i za to da Ukrajina bude suverena i neovisna država. Washingtonsku deklaraciju potpisali su šefovi država i vlada, a dogovoren je kao rezultat pregovora 32 zemlje članice.

Deklaracija jasno kaže da NATO neće biti strana u sukobu. Stoga, u pripremi svega, posavjetovali smo se s vojnom i pravnom stranom te smo šefovima vlada i država sve pojasnili. Ono što radimo jest pomaganje Ukrajini u njenoj samoobrani, ne borimo se zajedno s njom. Saveznik smo joj, ali ne i strana u sukobu”, naglasio je Boris Ruge.

Krstulović Opara: Gospodin Ruge će odgovoriti na sva pitanja

“Pokušat ćemo voditi sjednicu da svi dođu do izražaja i molit ću nazočne da se dogovorimo oko funkcioniranja. Nema smisla preslikavati raspravu s plenarne sjednice replikama i raspravama. Tko želi, neka postavi pitanja gospodinu Rugeu u trajanju dužem od dvije minute. On će pokušati na sve odgovoriti”, dogovorio je kako će izgledati Odbor Andro Krstulović Opara. Dnevni red je jednoglasno prihvaćen.

Hrebak: Ostat ćemo ovdje koliko god treba

“Zamislili smo da zajednička sjednica bude pod predsjedavanjem kolege Opare i mene. Ovo je važan sastanak i hvala vam gospodine Ruge što ste nam se pridružili i odlučili nam objasniti neke dvojbe koje imamo. Nadam se da ćemo danas iskoristiti priliku i čuti sve što vas zanima te da ćemo sve dobro raspraviti. Molim vas za parlamentarnu raspravu na visokoj razini i da sve što imate za reći ili pitate i pitate. Imamo zamjenika glavnog tajnika NATO-a i ostat ćemo ovdje koliko god treba kako bismo dobili sve informacije”, izjavio je Dario Hrebak.

Boris Ruge: Nikome neću docirati, na sva ću pitanja odgovoriti

“Zadovoljstvo mi je što sam u Zagrebu. S hrvatskim kolegama sam počeo raditi još 1991. i pratio sam hrvatsku borbu za neovisnost i demokraciju. Kao mladom diplomatu, to su za mene bili dramatični trenuci i posebno važni. Sad vi kao članica NATO saveza i Europske unije dajete svoj doprinos sigurnosti i stabilnosti području Balkana, ali i šire. Naravno, držite se i naputka o dva posto BDP-a koji treba ići na obranu. Bugarska, Mađarska i Poljska su angažirane na tome da se odvraća agresija i zahvaljujem vam na svemu što radite, kao i na doprinosu koji dajete na području Zapadnog Balkana.

To je za NATO od strateške važnosti, ali i područje koje je sigurnost zabrinutosti. Vidimo prijetnje u BiH, vidimo krhki mir na Kosovu i vidimo da odnosi Beograda i Prištine ne napreduju kako bismo očekivali. Rusija je pokušavala podrivati demokracije u ovoj regiji. Bit ćemo pripravni i reagirat ćemo ako bude potrebno. Razgovarali smo o ratu u Ukrajini i ruskoj agresiji, napadima na civile… Sjećanja na razaranje Vukovara i druge hrvatske gradove svakako je živo i zato je važno to što radimo za europsku i transatlantsku sigurnost.

Trenutno imamo dolazak sjevernokorejskih trupa na područje Ukrajine i to je osjetljivo. Hrvatska je Ukrajini pomogla s 11 paketa pomoći i više od 300 milijuna eura. I prije tri mjeseca saveznici su se dogovorili o značajnom paketu pomoći. To će godišnje biti 40 milijardi eura, novo zapovjedništvo, NSATU i to je dio pomoći koju NATO daje Ukrajini.

Obratit ću se saborskom Odboru za vanjsku politiku kasnije i razgovarati s hrvatskom delegacijom pri parlamentarnoj skupštini NATO-a. Tamo nikome neću docirati i pokušat ću pružiti korisne informacije. NSATU ima za cilj pomoći Ukrajini održati suverenitet i novo zapovjedništvo neće privesti NATO da postane strana u sukobu. Naša potpora Ukrajini nije dobrotvorni rat, mi joj pomažemo održati suverenitet u cilju sigurnosti i za ubuduće. Pomažemo u tom smislu. Radujem se razgovorima u Saboru”, kazao je Ruge.

Anušić: Nadam se da više neće biti nepoznanica oko NSATU.

“Održava se Odbor za obranu i vanjsku politiku, koji će predstaviti NSATU misiju, o čemu će govoriti Boris Ruge. Ono što već mjesec dana pokušavamo iskomunicirati, to ćemo napraviti i s drugim čovjekom NATO-a, koji je došao isključivo iz tog razloga. Dat će sve informacije koje narod zanima, od toga što je NSATU, koga predstavlja i kakva je u konačnici”, rekao je Anušić.

Milanović Kundidu zabranio dolazak

“Sukladno naredbi Predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika OSRH, za čiju sam provedbu odgovoran prema članku 70. stavcima 1. i 2. Zakona o obrani, nisam u mogućnosti odazvati se vašem pozivu”, odgovorio je na poziv načelnik GS OS RH general-pukovnik Tihomir Kundid.

Vlada jedno, Milanović drugo

Milanović je tvrdio da se dio te aktivnosti već provodi na teritoriju Ukrajine, a Vlada ponavljala da hrvatski časnici neće u Ukrajinu i da, kako i NATO tvrdi, sudjelovanje ne znači uplitanje u rat i zauzimanje strane.

Neslaganje po tom pitanju dodatno se produbilo nakon što je Plenković prošlog tjedna otkrio podatak koji je do tada bio klasificiran, a NATO ga na njegov zahtjev deklasificirao, o tome da će nekoliko časnika za vezu iz drugih zemalja članica NATO-a ipak biti u Ukrajini. Radi se, naglasio je, o logističkoj potpori prihvata i distribucije pomoći članica Saveza Ukrajini, a ne o vojnicima. Nijedan naš časnik neće biti u Ukrajini i ne može biti ni raspoređen tamo bez odluke Sabora, tvrde Plenković i ministar Anušić.

Odgovornost prebačena na zastupnike

S obzirom na to da Vlada i predsjednik, prema Ustavu, tu odluku nisu donijeli zajedno, Vlada ju je morala prebaciti na saborske zastupnike. A da bi odluka “prošla” i časnici Hrvatske vojske otišli u Njemačku, potrebna je dvotrećinska većina, odnosno podrška 101 zastupnika. I tako od početka listopada svakodnevno traje sukob – na relaciji dva brda i vladajućih s oporbom oko te teme.

Sukob traje tjednima

NSATU aktivnost je obučna potpora Ukrajini dogovorena ovog ljeta u Washingtonu na NATO samitu na kojem je sudjelovao i hrvatski predsjednik Milanović. Kada ga je Vlada početkom listopada tražila prethodnu suglasnost za sudjelovanje naših časnika (do pet sveukupno) u toj aktivnosti, koja se održava u njemačkom Wiesbadenu, odbio ju je dati s obrazloženjem da štiti Hrvatsku od rata.

M.M. /Foto: pxll

Širi dalje