DJELA, A NE RIJEČI, GOSPODO! Da Komšić ne postane Hitler iz našeg sokaka

listopad 17, 2018 maxportal
Share Button

Plenkovićev posjet Francuskoj događa dok se još broje posljednji glasovi nakon izbora u BiH, nakon kojih je položaj Hrvata u susjednoj Bosni i Hercegovini, “kompromitiran”, kako je Plenković uporno ponavljao  u Elizejskoj palači i u predavanju koje je održao na sveučilištu La Sorbonnei.



PIŠE: Marko Marković/Foto:Hina

– BiH nije klasična država-nacija, nego tronacionalna država, koja okuplja tri konstitutivna i jednakopravna naroda, uz poštovanje prava svih građana. Ta jednakost je bila postavljena kao uvjet za međunarodno priznanje. Ali ta jednakost je sada kompromitirana na štetu Hrvata, nakon što u Predsjedništvo BiH nije izabran kandidat koji je osvojio preko 80 posto hrvatskih glasova, nego Željko Komšić, koji je izabran bošnjačkim glasovima – rekao je Plenković na Sorbonnei.

U Elizejskoj palači, u kojoj je 95. potpisan Pariški sporazum kao temelj kasnijeg Daytonskog mirovnog sporazuma, prava Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH Plenković je spomenuo i u zajedničkoj izjavi s predsjednikom Macronom  prije i za vrijeme sastanka iza zatvorenih vrata.

I upravo je to kršenje Daytonskog sporazuma premijer Plenković pokušao objasniti svom domaćinu u Parizu.

– On je razumio da je to ozbiljan problem. Ta percepcija koja postoji u Hrvatskoj možda je jedinstvena, ali kad se detaljno argumentira onda i ostali shvaćaju da je to ozbiljan problem kojim se treba pozabaviti ne samo BiH i ne samo Hrvatska, nego šira međunarodna zajednica – rekao  je Plenković na izlasku iz Elizejske palače.

Kolikogod razočarani prvim izjavama predsjednice RH i predsjednika Vlade RH neposredno nakon izbora u BiH, toliko nas  je ovakva Plenkovićeva intervencija kod predsjednika Francuske Macrona, oduševila. Konačno je hrvatsko vodstvo počelo manje pričati više raditi, kao nekad predsjednik Franjo Tuđman.

Dok stvar  nije bila gotovo u realizaciji, pokojni predsjednik je nije „bacao na vjetar“, a neke  svoje, možda najteže odluke je krio do zadnjeg časa i od najbližih suradnika. Isto to očekujemo i od vodstva HNS-a, odnosno HDZ-a BiH – neka budu blagi na riječima, odlučni i čvrsti u provedbi odluke – ako treba i nametanju nove političke agende u kojoj će usvajanje izbornog zakona biti samo početak ključnih promjena od kojih ovisi budućnost Hrvata u BiH, kao i budućnost same BiH.

Izjave nakon sjednice HNS-a na Kupresu  kako je donošenje novog izbornog zakona preduvjet svake druge priče o sudjelovanju u vlasti, ohrabruju Hrvate u BiH,  i obvezuju političare. Bez obzira i usprkos reakcijama međunarodne zajednice da: “Iako je nužno riješiti probleme u Izbornom zakonu BiH, držati budućnost ove zemlje taocem radi postizanja političke koristi neodgovorno je i nepošteno prema građanima, uključujući i Hrvate u BiH. Umjesto toga, političke stranke bi trebale raditi, unutar uspostavljenog političkog okvira, u duhu kompromisa”, stoji u reakciji američkog veleposlanstva

U zaključcima Vijeća EU se slično navodi kako se “očekuje da će se svi lideri u BiH konstruktivno angažirati na formiranju vlasti na svim razinama, u interesu svih građana”. Posebno nekih građana, rekli bi cinici.

Bošnjački političari, prije svih oni koji se deklariraju kao „građanski“ su oštro uzvratili Čoviću, te su njegov poziv na hitnu promjenu izbornog zakona opisali kao „ucjenu države i njenih građana, a sve s ciljem da se iznude zakonske izmjene koje će u konačnici dovesti do potpune etničke segregacije u zemlji“.

Možda je zbog svega toga  izjava dopredsjednika HDZ BiH Zdenka Ćosića shvaćena kao lagano reteriranje nakon povratka s kupreške visoravni ili prijevod Čovićeve izjave na meta- politički jezik kompromisa, kao (ne)potrebno „tumačenje“ onoga što je jučer kazao sam predsjednik stranke. Tako Ćosić kaže:

– Izmjena Izbornog zakona naš je zahtjev koji već traje te nije usko vezan za ove izbore s tim da nas rezultati izbora obvezuju da naše daljnje aktivnosti podredimo tom cilju, dakle kroz izmjene izbornog zakonodavstva osigurati ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH

Slično Ćosiću, kancelar Vrhbosanske nadbiskupije msgr. Ivo Tomašević „tumači“ kardinalovu propovijed iz Marije Bistrice i Žepča te kaže: „Kardinal Puljić nije usporedio nikoga s bilo kojom osobom iz povijesti nego samo ukazao na nužnost mijenjanja zakona kojima se legalizira nepravda bez obzira o kojem je zakonu riječ“.

Kao da to nekoga zanima na bošnjačkoj političkoj i javnoj sceni.

I tako dok Komšić upućuje kardinala Puljića da „se moli za Pavelića“, Dodik najavljuje imenovanje Emira Kusturice (koji je Bošnjak upravo onoliko koliko je Komšić Hrvat) za svog savjetnika i obećava da neće dopustiti majorizaciju Hrvata, dotle besposleni veleposlanici „krste jariće“ i diplomatskim „svilenim gajtanom“ nastavljaju gušiti Hrvate – najmalobrojniji narod  u BiH, varajući se da tako „spašavaju“ BiH. Građansku BiH.

Bez „janjičara“ u Zagrebu neće se ponoviti ni tzv. ALIJANSA ni platformaška vlast

Za razliku od dva prethodna mandata Željka Komšića na mjestu „hrvatskog“ člana Predsjedništva BiH, na vlasti u Zagrebu nisu ni Mesić ni pokojni Račan ni Josipović.

Osim anarhista Pernara koji u Saboru nesuvislo bunca o „osveti HDZ-u“, postoji apsolutno suglasje vladajućih i opozicije, kako u hrvatskom Saboru tako i među hrvatskim zastupnicima u EU Parlamentu, da je nametanje Komšića za „hrvatskog“ člana P BiH jednako opasno za Hrvate u BiH kao i za opstojnost same BiH.

Potvrdila je to ovih dana i EU parlamentarka Željana Zovko koja ispravno uočava bit problema:

“Sve ono što smo imali u rezolucijama Europarlamenta, da se mora provesti odluka Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić: da se prema njoj moraju usvojiti izmjene Izbornoga zakona BiH i da se onda prema tom zakonu moraju provesti izbori, proizvelo je jedan veliki neuspjeh Izaslanstva EU u BiH i međunarodne zajednice. To je rezultiralo  grubim kršenjem izborne volje hrvatskoga naroda i situacijom koja može dovesti do novih problema u BiH“.

Zovko kaže kako je snažno odjeknula kardinalova analogija „legaliteta biranja“ Komšića u BiH i Hitlera u ondašnjoj Njemačkoj, prije 80 godina. I te činjenice – konsenzus hrvatskih europarlamentaraca iz svih političkih opcija, suglasje svih (grado)načelnika općina s hrvatskom većinom , te kristalno jasan stav vrha katoličke Crkve u BiH su također novina u odnosu na dva prošla Komšićeva mandata.

Kako bilo, čini se da se vlast na razini Federacije BiH bez HDZ-a BiH nikako ne može uspostaviti. To ne smije usporiti ni slučajno zaustaviti promptno konstituiranje vlasti u Herceg-Bosanskoj, Zapadnohercegovačkoj i Posavskoj županiji.

To će možda podrazumijevati i dolazak hrvatskih zastupnika u Zastupnički dom Federacije, ali se tada ne smije dogoditi ono o čemu smo pisali na početku ove analize – šutnja većine hrvatskih zastupnika u tom Parlamentu i dogovaranje trulih kompromisa koji bi opet godinama odgodili izmjene izbornog zakona. Izmjene, bez kojih zasigurno više nema smisla izlaziti na izbore.

Narod je posljednji put, što iz straha od gorega, što iz svijesti o potrebi zajedništva, apsolutno honorirao HDZ BiH i predsjednika Čovića.

A TO OBVEZUJE!

 



Komentari
Share Button