Faktograf.hr jedini je hrvatski medij specijaliziran za provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru (fact checking), a od kraja travnja takvu provjeru za ono što je objavljeno u Hrvatskoj obavlja i za Facebook, piše u četvrtak Večernji list.
Glavna urednica portala Faktograf.hr Sanja Despot kazala je za Večernji da se već godinama uviđa da globalne društvene mreže utječu na politiku pa su neki mediji zbog sve češće pojave lažnih vijesti počeli osnivati odjele za provjeru činjenica, “čekiranje” lažnih vijesti. Paralelno su se počele javljati i samostalne inicijative posvećene samo takvoj provjeri činjenica.
Kako je rastao broj medija koji su se time bavili, oni su se udružili u Međunarodnu mrežu organizacija posvećenih provjeri činjenica (International Fact Checking Network – IFCN). Postoje vrlo čvrsti kriteriji koje netko mora ispuniti da bi postao član mreže: neutralnost, transparentnost financiranja i organizacije, jednako tretiranje svih političkih aktera, navodi dnevnik.
Faktograf. hr u tu je mrežu ušao u listopadu 2017. “Kako je ocijenjeno da zadovoljavamo sve kriterije, dobili smo licenciju koja jamči da smo vjerodostojan medij”, ističe Despot.
Kaže da je s približavanjem nedavnih izbora za EU parlament Europska komisija pritisnula društvene mreže, pa i Facebook, da odgovornije počnu provjeravati vijesti objavljene na svojim mrežama.
“Facebook je uoči EU izbora odlučio pokriti cijelu Europsku uniju ‘fact checkingom’. Kako je uočio naš dosadašnji rad, kao i licenciju IFCN-a što je bio uvjet, angažirao nas je i sad od kraja travnja s njim surađujemo na provjeri onoga što je objavljeno u Hrvatskoj.
Konkretno mi detektiramo neku priču koja se širi ‘fejsom’ te ocjenjujemo njenu točnost ili netočnost. Ono na što FB stavlja naglasak netočne su vijesti, mješovite, manipulativne vijesti (u kojima je dio istina, a dio neistina), senzacionalistički tekstovi koji imaju istinit sadržaj, ali pogrešan, senzacionalistički naslov.
Kada uočimo takve tekstove mi ih označimo kao netočne i napišemo naš tekst s ispravnim podacima koji se onda kao alternativa ponudi svakome tko na FB poželi podijeliti taj dezinformativni tekst”, kazala je Despot.
Iskustvo Maxportala
Maxportal je od Facebooka primio informaciju da je Faktograf dva puta tekstove objavljene na Maxportalu proglasio činjenično netočnim.
Prvi tekst bio je “U BLEIBURGU PRIVEDEN DANIJEL MAJIĆ!? On tvrdi da ga je policija spasila”, dakle tekst o događajima za vrijeme Komemoracija na Bleburgu u svibnju ove godine.
Važno je spomenuti da kroz sve to vrijeme nitko iz Faktografa nije kontaktirao Maxportal.
Oba teksta na Maxportalu napravljena se u skladu s uobičajenim standardima novinarske profesije. U prvom tekstu donijeli smo izvješće s Bleiburga, odnosno dvojbe oko izjava o uhićenju, privođenju novinara ili spašavanju novinara i političkog aktivista Danijela Majića
U tekstu su navedene izjave s obje strane, ( Velimira Bujanca i Danijela Majića) potkrijepljene video sadržajima u kojima se vidi se vidi što se dogodilo. Donijeli smo i izjavu trećeg novinara svjedoka događaja ( Krsto Lazarević) i njegov video iz kojeg čitatelji doznaju nove detalje slučaja.
Na kraju tu je i izjava austrijske policije, kao relevantnog izvora, koja je u potvrdila da je Danijel Majić legitimiran i nakon što su utvrdili da je novinar, pušten je. Dakle, navedene su obje strane, objavljena izjave iz tri izvora i završno priopćenje policije. Točka.
U nastavku teksta je nekoliko rečenica o profilu novinara Danijela Majića, Hrvata iz Tomislavgrada s frankfurskom adresom, za kojega je objavljeno da se radovao kad je gorila katedrala Notre Dame u Parizu.
U drugom tekstu ( “LEKTIRA MINISTRICE DIVJAK….) objavili smo da “Društvenim mrežama kruže izvadci iz knjiga koje se nalaze u popisu izborne lektire koje ministrica obrazovanja Blaženka Divjak preporučuje za nastavu u osnovnim i srednjim školama”.
Da društvenim mrežama kruže izvadci iz knjiga nije bilo teško ustanovit, oni su i danas dostupni na brojim profilima i stranicama na Facebooku i drugim društvenim mrežama. O njima je govoreno i na nekoliko press konferencija ili u objavama aktivističkih udruga ( “GI Ivo Pilar”, “U ime obitelji”… ) ili osoba iz javnog života. I to upravo s citatima koji su navedeni u tekstu na Maxportalu.
Dakle, taj popis postoji, dijeli se, o njemu se govori i činjenično je naveden u tekstu na Maxportalu.
Osobno se zalažem za postojanje ozbiljne ustanove, tijela ili udruge koja bi se bavila fact checkingom, provjeravala točnost tvrdnji objavljenih u javnom prostoru i na to upozoravala.
U tom kontekstu podržavamo Faktograf.hr s važnom napomenom: da se posvete isključivo fact chekingu, a za izostave politički aktivizam. U slučaju Maxportala oba puta su pogriješili.
Marko Marković, Maxportal, glavni urednik
