Je li Ukrajinska vojska spsobna za kontra ofenzivu i oslobođenje okupiranih područja

22 lipnja, 2022 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Sto devedeseti dan rata je u Ukrajini. Putinov vojni blitzkrieg na sreću nije uspio, jednako tako niti ekonomski blitzkrieg Zapada protiv Rusije nije uspio.



Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već duže vrijeme najavljuje kontra ofenzivu ukrajinske vojske i oslobađanje okupiranih područja Ukrajine. O ukrajinskoj kontra ofenzivi već mjesecima govore i „novokomponirani“ vojni analitičari, poglavito tipa Ivana Mandić, Gordana Akrap i drugi.

Prvo što valja reći da nikoga od „novokomponiranih“ hrvatskih vojnih analitičara ne znam iz razdoblja Domovinskog rata, pogotovo da su radili na izradi i planiranju bilo kojih strateških dokumenata ili vojnih operacija, dapače neki nisu bili niti sudionici Domovinskog rata.

Godine 1991. bio sam na čelu radne skupine koja je po nalogu predsjednika Tuđmana i Vlade izradila Plan obrane RH, Plan uporabe OS RH i Plan osvajanja vojarni te držim da sam pozvan dati relevantan analitički osvrt na pitanje  Je li ukrajinska vojska sposobna krenuti u kontra ofenzivu i osloboditi okupirana područja? Nastojat ću profesionalno i analitički dati svoj sud na ovo pitanje.

Prema svim relevantnim podacima, Rusija je od 2014. u Ukrajini zauzela odnosno okupirala oko 130.000 kvadratnih kilometara površine, što je približno preko jedne petina od cijele Ukrajine.

Okupirana površina jednaka je dobrom dijelu površini Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Slovenije zajedno odnosno površini Austrije i Švicarske zajedno. Ovi podaci vam zorno govore da je riječ o ogromnom prostoru kojeg je Rusija okupirala.

Prema Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS), Ukrajina je imala 196.600 aktivnih vojnih osoba na dan početka invazije 24. veljače 2022. Među njima je 125.600 kopnenih vojnika, 35.000 zračnog osoblja, 15.000 mornaričkih vojnika i 900.000 rezervista.
Prema grubim procjenama analitičara, od početka rata ukupna brojka mogla se udvostručiti do impresivnih 500.000.

U vrijeme invazije odnosno na dan početka invazije ruska vojska sastojala se od: 900.000 djelatnog vojnog osoblja na kopnu, moru i zraku, 280.000 vojnika, 165.000 pripadnika zračnog osoblja, 150.000 mornaričkih vojnika te oko dva milijuna rezervista.

Oleksij Arestovič, jedan od savjetnika ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je za Guardian da svaki dan u ratu pogine 150 Ukrajinaca, a 800 ih je ranjeno, a drugi, Mihajlo Podoljak, izjavio je za BBC da život izgubi između 100 i 200 ukrajinskih vojnika.

Sama brojka – više od 20.000 žrtava mjesečno – nameće pitanje u kakvom će stanju biti ukrajinska vojska ako se rat produži do jeseni. Naravno, isto vrijedi za Rusiju. No, ruske snage već kontroliraju velike dijelove Ukrajine i bit će u teritorijalnoj prednosti kada se zaustave borbena djelovanja.

Snage ukrajinske vojske su daleko od točke kolapsa. No, više mjeseci borbenih djelovanja s velikim ljudskim gubicima sigurno će narušiti borbenu snagu ukrajinske vojske. U međuvremenu, ukrajinske snage već su potisnute u Donbasu topničkim granatiranjem koje je toliko intenzivno da će vjerojatno vojnicima uzrokovati ozbiljne zdravstvene posljedice poput umora, noćnih mora te gubitka sluha i vida za preživjele.

Pad morala sigurno predstavlja veliki problem za rusku vojsku, ali sada postoje i izvješća o dezerterstvu i na ukrajinskoj strani.
Situacija je toliko kritična da stranci s borbenim iskustvom koji polože testove za pridruživanje međunarodnoj legiji mogu biti na prvoj crti bojišnici već nakon mjesec dana. No, veliki broj žrtava o kojemu se sada otvoreno govori mogao bi djelovati demotivirajuće za buduće novake.

Relevantni vojni analitičari i dužnosnici sa Zapada izbjegavaju odnosno ne vole rado razgovarati o posljedicama rata na ukrajinske branitelje, pa umjesto toga u svojim izvješćima govore o problemima s kojima se suočava ruska vojska.

Jedan od tih zapadnih vojnih analitičara prošlog je tjedna rekao da je njihova procjena bila da su ruski osvajači izgubili između 15.000 i 20.000 vojnika, s tim da je na početku invazije ruska vojska nadmoćno brojala 150.000 vojnika, pa i više. Unatoč tomu, Putinova vojska još uvijek nije izgubila ofenzivnu sposobnost.

Njihov je odabir odnosno dogovor da ne iznose slične procjene za Ukrajinu, što može stvoriti iskrivljen dojam da Rusi zapravo lošije stoje. Zapravo, s topničkom nadmoći od 10 do 15 prema 1, prema navodima Ukrajinaca, može se dogoditi da je broj žrtava napadača daleko niži u ovom trenutku, jer su u stanju s veće udaljenosti zadati velike gubitke ukrajinskim braniteljima koji ih ne mogu vidjeti.

Ukrajinskoj vojsci ponestaje oružja, prema vlastitom priznanju. Vadim Skibicki, zamjenik šefa ukrajinske vojne obavještajne službe, rekao je da Ukrajina koristi između 5000 i 6000 topičkih projektila dnevno i da je gotovo potrošila svoje zalihe sovjetskih standardnih granata kalibra 152 mm.

Sada se oslanjaju na NATO-ove standardne haubice kalibra 155 mm, no nije posve jasno koliko ih imaju.

Ukrajinskoj vojsci i braniteljima ne nedostaje hrabrosti i odlučnosti. Još uvijek imaju podršku Zapada, veliku vojnu pomoć najmodernije opreme i vojnog naoružanja, iako Zelenski ponavlja da ih želi puno više. Ruska vojska je ipak našla načina da napreduju u Donbasu, te su nametnuli pitanje je li tromjesečni rat na još jednoj prekretnici.

Realno gledajući i procjenjujući gubici ukrajinske vojske su ogromni, naravno da Zapad o tome šuti, a ukrajinski dužnosnici ih umanjuju u cilju jačanja morala samih branitelja i Ukrajinaca. Elitne postrojbe ukrajinske vojske počev od brigade Azov i drugih elitnih postrojbi koji su rusku invaziju dočekali na istoku Ukrajine su desetkovane, uništene, zarobljene i većim dijelom izvan bojevih djelovanja.

Stoga se razložno postavlja pitanje s kojim snagama ukrajinska vojska može započeti kontra ofenzivu i oslobađanje okupiranog područja.
Ukrajinski ministar obrane ponavlja da bi zapadno oružje koje je već stiglo i stiže u Ukrajinu bilo dovoljno da pobjede bilo koju vojsku Europe, ali ne i rusku.

Prema tome nije realno očekivati da ukrajinska vojska ima sposobnosti, obučenih snaga i sredstava da započne učinkovit kontranapad i oslobodi okupirana područja.

Da je tome tako, zorno pokazuju i riječi predsjednika Zelinskoga i drugih dužnosnika Ukrajine pa čak i hrvatskih „novokomponiranih“ vojnih analitičara koji stalno pomiču početak kontraofenzive, prvo su govorili da kreće krajem travnja, pa pomakli na svibanj, zatim na lipanj, a sad govore o kolovozu.

Europske zemlje će sve manje i manje moći slati suvremene vojne opreme i naoružanja Ukrajini jer neće imati za sebe. Europska unija ima ogromne probleme s inflacijom, cijenom energenata i trpi veće i štetnije posljedice od nametnutih sankcija Rusiji. Podrška čelnicima Europske unije svakim danom sve više pada, traži se zaustavljanje rata u Ukrajini.

Ne može se za mjesec dana obučiti i osposobiti vojska za izvršavanje napadnih djelovanja i frontalni sukob s ruskom vojskom.

Prema tome, nerealno je očekivati učinkovit kontra napad ukrajinske vojske u kolovozu ove godine. Sreća je što pada moral ruske vojske iako i dalje imaju jaku uporabnu moć.

Pero Kovačević/Foto: epa


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •